Demografske promjene su neizbježne i Evropa mora da se suoči sa njima, zaključak je trećeg Izvještaja o demografiji koji je objavila Evropska komisija.

U Izveštaju se navodi da ukoliko se reaguje dovoljno rano i efikasno, demografske promjene mogu postati prilika za jačanje konkurentnosti, podsticanje inovacija, unapređenje socijalne kohezije i održivog razvoja.

“Demografske promjene mijenjaju naša društva, naše ekonomije i tržišta rada, zbog čega moramo djelovati odmah kako bismo ovu transformaciju pretvorili u priliku”, izjavila je evropska komesarka za Mediteran Dubravka Šuica, koja je zadužena i za pitanja demografije.

Broj stanovnika Evropske unije počeće da opada posle 2029. godine
Evropska unija trenutno ima gotovo 451 milion stanovnika, a prema projekcijama, najveći broj stanovnika dostići će 2029. godine, kada bi u EU trebalo da živi oko 453 miliona ljudi, nakon čega će uslijediti postepen pad.

Očekuje se da do 2050. godine broj stanovnika trebalo da se smanji na oko 445 miliona, dok se do kraja ovog vijeka očekuje pad na 398,8 miliona, što je približno nivou iz druge polovine sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Stanovništvo živi sve duže
Evropljani danas žive duže nego ranije. Životni vijek u 2024. godini iznosio je 84,1 godinu za žene i 78,9 godina za muškarce, a do 2100. godine očekuje se da će prosječan životni vijek premašiti 90 godina kod žena i 86 godina kod muškaraca.

Istovremeno, u gotovo svim državama članicama nastavlja se pad nataliteta, što predstavlja ozbiljan izazov za finansiranje zdravstvenog sistema, obrazovanja i penzionog sistema.

“Više žena na tržištu rada može ublažiti manjak radnika”
Dubravka Šuica smatra da bi problem smanjenja radne snage mogao biti ublažen većim uključivanjem žena na tržište rada.

Prema njenim rečima, u Evropskoj uniji je trenutno 37 miliona žena radno neaktivno, a njihovo zapošljavanje moglo bi u velikoj meri da nadoknadi odlazak starijih zaposlenih u penziju.

Šuica je dodala da jedno od mogućih rješenja za nedostatak radne snage predstavljaju i dobro upravljane migracije, odnosno dovođenje radnika tamo gdje su najpotrebniji i naglasila je da pritom govori isključivo o legalnim migracijama.

– Američke snage izvode nove vazdušne udare na vojne ciljeve u Iranu, javlja američki ABC Njuz, dok je iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila da je u odgovoru gađala dve američke vojne baze u Bahreinu i Kuvajtu, uz upozorenje da će nastaviti odmazdu ukoliko se američki napadi nastave.

Američki ABC Njuz, pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika, prenela je da američke snage već nekoliko sati izvode vazdušne udare na teritoriji Irana.

Agencija Rojters, pozivajući se na američkog zvaničnika, objavila je da su američke snage ranije danas izvele dodatne udare na vojne ciljeve u Iranu radi, kako je navedeno, otklanjanja novonastalih pretnji.

Iranska agencija Fars prenela je da su se u gradu Ahvazu, na jugozapadu Irana, čule snažne eksplozije.

Istovremeno, IRGC je saopštio da je prethodnih sati gađao vazduhoplovnu bazu Šeik Isa u Bahreinu i bazu Ali al Salem u Kuvajtu.

Prema navodima iranske državne agencije IRIB, IRGC tvrdi da su u Bahreinu uništeni hangari za skladištenje naoružanja, dok su u Kuvajtu pogođene platforme za raspoređivanje američkih bespilotnih letelica, pri čemu je više dronova uništeno ili oštećeno.

IRGC je, navodi Al Džazira, poručio da će “odmazda i kažnjavanje agresora trajati sve dok se nastave zločini Sjedinjenih Američkih Država” i upozorio da će svaki novi američki napad biti dočekan “novim iznenađujućim odgovorima”.

U saopštenju se navodi i da, dok god SAD budu nastavile, kako je navedeno, neprijateljske aktivnosti u regionu, “ni kap nafte ni gasa neće biti izvezena iz regiona”, uz tvrdnju da će američke akcije dodatno odložiti ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.

(Tanjug) Foto: X

Mađarski parlament usvojio je 17. amandman na Ustav kojim se omogućava prijevremeni prestanak mandata predsjednika države Tamaša Šuljoka, što predstavlja jednu od najznačajnijih političkih odluka otkako je na vlast došla vlada premijera Petera Mađara.

Amandman je usvojen sa 139 glasova za i šest protiv, dok su poslanici Fidesa i njihovih saveznika bojkotovali glasanje, tvrdeći da se njime narušavaju demokratske institucije i ustavni poredak.

Reforma donosi velike promjene u pravosuđu

Osim promjene na čelu države, ustavni amandman uvodi obaveznu starosnu granicu od 70 godina za sudije Ustavnog suda, ograničava mandat poslanika na najviše 12 godina i predviđa osnivanje nove kancelarije za zaštitu i povrat državne imovine.

Premijer Peter Mađar poručio je da je cilj reforme uklanjanje političkog nasljeđa bivšeg premijera Viktora Orbana i jačanje vladavine prava, dok je Orban potez vlasti oštro kritikovao, nazvavši ga napadom na demokratiju.

Predsjednik ima rok od pet dana

Prema usvojenom amandmanu, predsjednik Šuljok ima pet dana da potpiše zakon, a ukoliko to ne učini, vlada je najavila pokretanje postupka za njegov opoziv.

Ovaj potez dolazi nakon ubjedljive pobjede Mađarove stranke Tisa na parlamentarnim izborima, čime je okončana šesnaestogodišnja dominacija Fidesa, pa analitičari ocjenjuju da Mađarska ulazi u period dubokih institucionalnih promjena koje će obilježiti naredne godine, navodi VOE.