Connect with us

Svijet

DEMOGRAFSKA PREKRETNICA U EVROPI: Broj stanovnika EU dostiže vrhunac 2029. godine, nakon čega slijedi postepeni pad

Demografske promjene su neizbježne i Evropa mora da se suoči sa njima, zaključak je trećeg Izvještaja o demografiji koji je objavila Evropska komisija.

U Izveštaju se navodi da ukoliko se reaguje dovoljno rano i efikasno, demografske promjene mogu postati prilika za jačanje konkurentnosti, podsticanje inovacija, unapređenje socijalne kohezije i održivog razvoja.

“Demografske promjene mijenjaju naša društva, naše ekonomije i tržišta rada, zbog čega moramo djelovati odmah kako bismo ovu transformaciju pretvorili u priliku”, izjavila je evropska komesarka za Mediteran Dubravka Šuica, koja je zadužena i za pitanja demografije.

Broj stanovnika Evropske unije počeće da opada posle 2029. godine
Evropska unija trenutno ima gotovo 451 milion stanovnika, a prema projekcijama, najveći broj stanovnika dostići će 2029. godine, kada bi u EU trebalo da živi oko 453 miliona ljudi, nakon čega će uslijediti postepen pad.

Očekuje se da do 2050. godine broj stanovnika trebalo da se smanji na oko 445 miliona, dok se do kraja ovog vijeka očekuje pad na 398,8 miliona, što je približno nivou iz druge polovine sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Stanovništvo živi sve duže
Evropljani danas žive duže nego ranije. Životni vijek u 2024. godini iznosio je 84,1 godinu za žene i 78,9 godina za muškarce, a do 2100. godine očekuje se da će prosječan životni vijek premašiti 90 godina kod žena i 86 godina kod muškaraca.

Istovremeno, u gotovo svim državama članicama nastavlja se pad nataliteta, što predstavlja ozbiljan izazov za finansiranje zdravstvenog sistema, obrazovanja i penzionog sistema.

“Više žena na tržištu rada može ublažiti manjak radnika”
Dubravka Šuica smatra da bi problem smanjenja radne snage mogao biti ublažen većim uključivanjem žena na tržište rada.

Prema njenim rečima, u Evropskoj uniji je trenutno 37 miliona žena radno neaktivno, a njihovo zapošljavanje moglo bi u velikoj meri da nadoknadi odlazak starijih zaposlenih u penziju.

Šuica je dodala da jedno od mogućih rješenja za nedostatak radne snage predstavljaju i dobro upravljane migracije, odnosno dovođenje radnika tamo gdje su najpotrebniji i naglasila je da pritom govori isključivo o legalnim migracijama.

Svijet

KATASTROFA NA HIMALAJIMA! Čitava sela zatrpana pod stijenjem, šteta premašuje 5 milijardi dolara

Spasioci u selima zatrpanim stijenjem i zemljom poslije katastrofalnih poplava izazvanih odronjavanjem jednog otopljenog glečera na Himalajima, duž granice Nepala i Kine, danas, četvrti dan, nalaze preživjele i prevoze ih na bezbjedna mjesta. Ucentrima za pomoć, dok neki preživjeli pristižu, porodice sa nestrpljenjem čekaju vijesti o svojima, a broj žrtava i nestalih i dalje raste.

Pošto su nepalske vlasti danas ažurirale podatke, ukupan broj poginulih u Nepalu i Tibetu porastao je na 676, a nestalih na skoro 3.000. Kineske vlasti prijavile su sedam poginulih i više od 550 nestalih.

U Nuvakotu, jednom od nepalskih okruga razorenih poplavom, helikopteri donose u poplavljena područja odjeću, instant-rezance, krekere i pirinač, a vraćaju preživjele.

Nastavlja se potraga
U Katmanduu, glavnom gradu Nepala, ljudi u državnim službama i bolnicama kače fotografije i brojeve telefona svojih nestalih rođaka i prijatelja.

Potraga i spasavanje nastavljeni su na nekoliko lokacija u Nepalu i kineskom Tibetu, uključujući gradilište hidroelektrane Gornji Trišuli-1 u nepalskom okrugu Rasuva i teško oštećeni granični prelaz Đirong na kineskoj strani.

Portparol nepalske vojske, brigadni general Radža Ram Basnet, rekao je da spasioci smatraju da je više od 100 ljudi zarobljeno u tunelu hidrocentrale, pregrađenom gustim blatom.

Spasioci su u stanju visoke pripravnosti zbog opasnosti od poplava iz novonastalog jezera iza brane od materijala koji je bujica spustila s Himalaja.

Spasioci stižu i pješice
Kineska televizija danas je prikazala snimke spasilaca koji stižu u Đirong, razoreni granični prelaz sa Nepalom. Neki su stigli do područja pješice ili splavovima, a drugi helikopterima.

Danas je nepalska agencija za katastrofe saopštila da je broj žrtava porastao na 669, da je 2.426 ljudi nestalo, a da je spaseno više od 3.700 ljudi.

Broj žrtava u Kini porastao je na sedam u petak, dok su državni mediji prikazali evakuacije sela i napore lidera da usmjere pomoć.

Kineski državni mediji javili su da se 554 osobe vode kao nestale. Stotine su stranci koji su u tom području radili, planinarili ili bili na hodočašću do jednog vrha koji se smatra svetim.

Zatražena tehnička podrška
Nepalski ministar spoljnih poslova Šisir Kanal rekao je danas novinarima da su vlasti mobilisale sve raspoložive resurse uz podršku međunarodne pomoći za operacije potrage, spasavanja, pomoći i oporavka, sa posebnim fokusom na pronalaženje nestalih.

– To je trenutno naš nacionalni prioritet – rekao je Kanal i dodao da su spasilačke operacije izazovne zbog strmih, visokih planina i uskih klisura u regionu pogođenom katastrofom.

Kanal je rekao da je vlada tražila specijalizovanu podršku susjednih država za spasavanje iz tunela, kao i opremu za otkrivanje preživjelih u ruševinama, za brze forenzičke i DNK analize, kao i ledare za mrtvačnice.

Ministar je rekao da je Nepal dobio 57 tona humanitarne pomoći iz Indije, a pomoć stiže i iz Kine, Japana, Australije i drugih zemalja. Najavio je da će se tražiti dalja podrška jer se potrebe još procjenjuju, prenosi Beta. Procjena štete
Nepal je danas obustavio operacije potrage i spasavanja zbog lošeg vremena i zatražio stranu tehničku pomoć za saniranje posljedica poplave koja je pogodila područje uz granicu sa Tibetom, a vlasti procjenjuju da će za obnovu biti potrebno između četiri i pet milijardi dolara.

Skoro 3.000 ljudi i dalje se vodi kao nestalo, od čega oko 2.426 u Nepalu i najmanje 558 u tibetanskom okrugu Đirong, uključujući najmanje 540 stranaca, među kojima su mnogi hinduistički hodočasnici iz Indije.

Turistički odbor Nepala objavio je da su među nestalima državljani 33 zemlje, a najviše ih je iz Indije, SAD, Malezije, Ukrajine i Australije. Nakon toga, objavljen je i spisak imena nestalih, a među njima je i Enisa Leković iz Srbije.

Ogromna bujica kamenja, leda, blata i otpada pokrenuta urušavanjem glečera prošla je u srijedu kroz planinske riječne sisteme, rušeći zgrade, mostove i elektrane.

Organizovanje kopnenog transporta prioritet
– Operacije potrage i spasavanja su privremeno obustavljene jer pada kiša i vrijeme je maglovito – rekao je za Rojters zvaničnik teško pogođenog okruga Rasuva Narendra Parijar.

Fokus vlasti je sada na organizovanju kopnenog transporta za premještanje spašenih hodočasnika u glavni grad Katmandu.

Nepalski ministar spoljnih poslova Šisir Kanal rekao je da zemlji nije potrebna pomoć u opštim operacijama potrage i spasavanja, ali da joj je potrebna specijalizovana tehnička pomoć za spasavanje ljudi zarobljenih u tunelima, obnovu transportnih i komunikacionih veza na mjestima gdje su mostovi uništeni, identifikaciju tijela, DNK testiranje i njihovo dugoročno skladištenje.

– Već smo podnijeli zahtjeve za takve specijalizovane usluge i tehničku pomoć u oblastima gdje nemamo dovoljno stručnosti i tehničkog znanja – rekao je Kanal za Rojters.

Opasnost od prelivanja jezera
Vlasti su u petak nakratko obustavile operacije spasavanja nakon što je jezero formirano preko nepalsko-kineske granice počelo da se preliva u nepalske rijeke Lende Kola i Trišuli.

To je jedno od dva uzvodna jezera koja Nepal prati.

Jedno od njih se smanjuje, prenijela je kineska državna novinska agencija Sinhua, pozivajući se na analizu Ministarstva vodnih resursa.

Međutim, kineski stručnjak za geološke opasnosti upozorio je da bi jezero moglo da bude nestabilno i da više od 100 glečerskih jezera u tom području takođe predstavlja potencijalnu prijetnju.

Prema riječima nepalskog zvaničnika, rizik od novih poplava postojaće dok se oba uzvodna jezera potpuno ne isprazne.

Indija je poslala tri aviona sa oko 60 tona pomoći Nepalu, uključujući ćebad, lijekove, hranu i tablete za prečišćavanje vode.
Pomoć susjednih zemalja
Nju Delhi planira da pošalje i tim za spasavanje iz tunela i medicinski tim, a ponudio je i snage za reagovanje na katastrofe, prefabrikovane mostove i tehničke timove za obnovu saobraćajne povezanosti, saopštilo je indijsko Ministarstvo spoljnih poslova.

Kina je pozvala na hitnu pomoć područjima pogođenim katastrofom u Nepalu i međunarodnu saradnju u spasavanju, ali nije precizirala kakvu pomoć planira da pošalje.

Ogromna materijalna šteta
Nepalski ministar finansija Svarnim Vagle rekao je Rojtersu da je početna procjena vlade da će za obnovu biti potrebno između četiri i pet milijardi dolara.

– Ovo je samo procjena. Gubitak i šteta se procjenjuju – rekao je Vagle.

Kineske vlasti takođe nastoje da pronađu više od 500 nestalih osoba nakon poplave.

Spasioci su juče stigli do najteže pogođenog graničnog prelaza Đirong, prelazeći planine i doline i koristeći konopce za kretanje kroz šume i litice, nakon što su putevi do kompleksa, okruženog himalajskim padinama, uništeni.

Broj žrtava u Nepalu porastao je na 579, a na Tibetu na sedam.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA NA KOLJENIMA ZBOG ENERGENATA! Ursula “Kroz prozor smo bacili temelj naše ekonomije!”

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen priznala je da je gubitak jeftinog uvoza energenata pogodio ekonomiju Evropske unije, koja se sada suočava sa cijenama energije znatno višim nego njeni glavni konkurenti.

Jeftini energenti više nisu temelj evropske ekonomije

EU je nakon eskalacije sukoba u Ukrajini 2022. godine drastično smanjila uvoz ruske nafte i gasa, dok se Brisel obavezao da će do 2027. godine potpuno ukinuti ruska fosilna goriva.

Troškovi energije od tada su porasli u velikom dijelu Unije, a dodatni pritisak donio je i rat između SAD, Izraela i Irana.

Govoreći na poslovnoj konferenciji u Parizu, Fon der Lajen rekla je da se evropski ekonomski model dugo oslanjao na nekoliko ključnih faktora, među kojima je bio i jeftin uvoz energenata.

Prema njenim riječima, stubovi koji su nekada predstavljali osnovu prosperiteta EU sada su „nestali“.

Cijene energije mnogo veće nego u SAD i Kini

Fon der Lajen nije detaljno obrazlagala razloge rasta troškova energenata, ali je ukazala na ogromnu razliku u odnosu na konkurente.

– Evropske cijene i dalje su dva do tri puta veće nego u Sjedinjenim Državama i Kini – rekla je predsjednica Evropske komisije.

Njemačka priznala cijenu prekida sa ruskom energijom

Njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) prošlog mjeseca priznao je da je odluka Berlina da uvede embargo na rusku energiju glavni uzrok „kontinuirane energetske krize“ koja je narušila konkurentnost njemačke industrije.

Prije 2022. godine, Rusija je obezbjeđivala oko 55 odsto njemačkog uvoza prirodnog gasa.

Francuski predsjednik Emanuel Makron ranije ove godine ocijenio je da se EU nalazi u „vanrednom režimu“ zbog rasta troškova energije nakon zamjene ruskog gasa skupljim tečnim prirodnim gasom, odnosno LNG-om, iz SAD.

Evropi prijeti problem sa zalihama gasa

„Fajnenšel tajms“ je u junu, pozivajući se na projekcije konsultantske kuće „Vud Makenzi“, objavio da bi EU mogla u narednu sezonu grijanja ući sa najnižim rezervama gasa u posljednjih 15 godina.

Pojedine članice EU u međuvremenu su se protivile novim ograničenjima ruskog gasa, dok Brisel insistira na okončanju dugoročnog uvoza počev od naredne godine.

Uprkos tome, blok je nedavno povećao kupovinu ruskog LNG-a, objavio je „Blumberg“.

Brisel ne odustaje od potpunog prekida

Evropska komisija, međutim, tvrdi da će nastaviti sa planom potpunog ukidanja uvoza ruskih energenata, čak i u slučaju fizičkih nestašica ili prijetnje nestankom struje.

Moskva je više puta ocijenila sankcije EU, posebno one usmjerene na ruski energetski sektor, kao samoporažavajuće mjere koje narušavaju konkurentnost Evropske unije.

Rusija je u međuvremenu veliki dio izvoza energenata preusmjerila na druga tržišta, prije svega u Aziju.

Nastavi čitati

Svijet

BEZ TRUNKE SKROMNOSTI! Tramp objavio rang-listu predsjednika SAD, SEBE PROGLASIO NAJBOLJIM!

Donald Tramp proglasio je sebe najvećim predsjednikom u istoriji Sjedinjenih Američkih Država, prema tabeli koju je objavio na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Na listi je neke od najpoznatijih američkih predsjednika svrstao među „velike“, dok su se njegovi politički rivali našli na samom dnu.

Tramp je sebe u tabeli stavio na prvo mjesto, u kategoriju „najveći“.

Među predsjednike koje je ocijenio kao „velike“ uvrstio je Džordža Vašingtona, Abrahama Linkolna i Tomasa Džefersona.

Obama i Bajden među „najvećim gubitnicima“

Na drugom kraju Trampove liste nalaze se „najveći gubitnici“.

U tu kategoriju svrstao je, između ostalih, bivše demokratske predsjednike Baraka Obamu i Džozefa Bajdena, koje Tramp često kritikuje.

Kategorija „skoro veliki“ rezervisana je za predsjednike poput Teodora Ruzvelta, Grovera Klivlenda, Džona Adamsa i Džejmsa Noksa Polka.

Klinton prosječan, Bjukenen ispod prosjeka

U kategoriju „prosječnih“ predsjednika Tramp je, između ostalih, stavio Bila Klintona.

Među predsjednicima koje je ocijenio kao „ispod prosjeka“ našli su se Džejms Bjukenen Kelvin Kulidž.

Istraživanje pokazalo Trampovu popularnost među republikancima

Objavljivanje liste uslijedilo je nakon istraživanja CNN-a, prema kojem 53 odsto republikanskih birača navodi Trampa kao predsjednika Republikanske stranke kojem se najviše dive.

Iza njega su se, prema tom istraživanju, našli Ronald Regan (Ronald Reagan) i Abraham Linkoln.

Nastavi čitati

Aktuelno