Connect with us

Svijet

PUTIN SE UKLJUČIO! Preokret u nabrutalnijem ratu!

Dogodio se preokret u najbrutalnijem ratu i to zahvaljujući Vladimiru Putinu, predsjedniku Rusije.

Naime, sudanske oružane snage zauzele su Kartum, izbacivši iz dijelova sudanskog glavnog grada pobunjenike iz Snaga za brzu podršku. Riječ je o važnoj prekretnici u sukobu koji tu afričku zemlju pustoši već dvije godine.

Povratak kontrole nad Kartumom velika je pobjeda generala Abdela Fataha al-Burhana, vojnog komandanta Sudana, čiji su ljudi dosad od velikih centara u zemlji držali samo crvenomorsku luku Port Sudan. U rukama pobunjenika praktično od samog početka sukoba bili su glavni grad i obližnji aerodrom, kao i dijelovi ostatka Sudana i gotovo cio region Darfura.

Čini se da je oporavku sudanske vojske pomogla Rusija, čiji su visoki zvaničnici često posjećivali Port Sudan tokom protekle godine. U februaru je objavljeno da Rusija pregovara s Burhanom o izgradnji ruske pomorske baze u blizini Port Sudana, što bi Rusiji omogućilo prisustvo uz jednu od najvažnijih pomorskih trgovačkih ruta na svijetu.

Takva baza bi bila korisna za Rusiju i zato što je pad režima Bašara al-Asada u Siriji doveo u pitanje opstanak ruskih baza na sirijskoj obali Mediterana. Na početku rata pripadnici ruske plaćeničke mreže Vagner, koja drži pod kontrolom neke sudanske rudnike zlata, optuženi su da dostavljaju oružje pobunjenicima na čelu s Mohamedom Hamdanom Dagalom. Međutim, ruska vlada njegovala je odnose s obje zaraćene strane. Čini se da je sada stala na Burhanovu stranu.

Rat u Sudanu, podsjetimo, počeo je u aprilu 2023. godine kada su raskrstila dva dotadašnja saveznika, general Abdel Fatah al-Burhan, komandant sudanskih oružanih snaga, i Mohamed Hamdan Dagalo, šef Snaga za brzu podršku. Dvojica muškaraca sarađivala su 2019. kada je srušen sudanski diktator Omar al-Bašir (koji je na vlasti bio od 1989.) i kada je, 2021. godine, vojska preuzela vlast u zemlji. Sljedeće dvije godine državni vrh proveo je pripremajući tranziciju na civilnu upravu.

Za to vrijeme Burhan je de facto vodio zemlju, a Dagalo, poznatiji kao Hemedti, postao je drugi čovjek u zemlji. Međutim, dva muškarca nikako nisu mogla da se dogovore o svom mjestu u budućoj hijerarhiji i tako je u aprilu 2023. godine došlo do pobune. Vojne jedinice pod upravom Hemedtija neočekivano su i naglo napredovale i vrlo brzo ušle u Kartum. Glavne linije fronta povučene su i Sudan se, ponovo, pridružio sve dužoj listi zemalja u Africi u kojima tinjaju ili otvoreno bukte konflikti.

Kao i u svakom sukobu, i u ovom su najveće žrtve bili civili. Prema podacima američkog izaslanika za Sudan, u sukobu je poginulo oko 150.000 ljudi. Međutim, iako je vojska sada vratila kontrolu nad glavnim gradom, krvoproliće nije gotovo. Štaviše, posmatrači upozoravaju da bi se glavne borbe mogle samo preseliti na drugu lokaciju, u Darfur. Ovaj zapadni dio Sudana 2011. godine postao je simbol jedne od najgorih političkih i humanitarnih kriza kojima je svijet svjedočio u poslednje vrijeme. Pobunjeničke Snage za brzu podršku čvrsto su ukopane u Darfuru, u kojem ne kontrolišu samo glavni grad.

Posmatrače zabrinjava potencijal koji sa sobom nose dugotrajni rat i mogućnost raspada Sudana. To bi stvorilo nove konflikte i omogućilo ekstremističkim grupama da iskoriste haos. Sudan bi u tom slučaju bio u ozbiljnoj mogućnosti da postane nova “propala država”, kao što je odlaskom Muamera Gadafija to postala Libija. U ovom trenutku ratovi, sukobi i nasilje obilježavaju središnji afrički pojas: osim u Sudanu i Južnom Sudanu, u DR Kongu, Maliju, Burkini Faso, Nigeriji, SAR-u, Etiopiji i Somaliji.

Iako većina stručnjaka ne očekuje novo cijepanje Sudana, a Afrička unija po tom je pitanju neusklađena, taj scenario nije isključen. Pobunjeničke snage nedavno su objavile da će na teritorijama pod njihovom kontrolom uspostaviti rivalsku državnu administraciju. Međutim, Snage za brzu podršku kompromitovane su zbog počinjenih zločina.

Sudan se relativno nedavno već pocijepao po šavovima. Bilo je to nakon što je Bašir srušen s vlasti nakon 30 godina u protestima koje su podstakli nezadovoljstvo ljudi zbog drastičnog poskupljenja cijene hljeba. Uskoro se Južni Sudan odvojio od matične zemlje, a Međunarodni krivični sud izdao je potjernicu za Baširom pod optužbom za ratne zločine u Darfuru, među kojima je bila i optužba za genocid.

Nakon kratkog zatišja za tamošnje civilno stanovništvo, koje i danas u logorima živi u uslovima gladi, strahote bi se opet mogle koncentrisati u ovoj regiji. Među argumentima protiv rješavanja sukoba podjelom zemlje je i taj da je u Južnom Sudanu nakon osamostaljenja izbio građanski rat, a zemlja se i dalje bori s nasiljem, nestašicom hrane i sankcijama zbog nepoštovanja ljudskih prava.

Sudanski rudnici zlata u Sudan su doveli ruske plaćenike grupe Vagner. Kina je zainteresovana za kupovinu nafte i zlata. Administracija bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena u januaru se svrstala uz redovnu vojsku. Iako su i Burhanovi ljudi optuživani za zločine u sukobu, Bajdenova administracija pobunjenike je optužila za genocid.

Administracija Donalda Trampa zasad “gleda i čeka” kad je riječ o političkim savezništvima. Međutim, zato je ukidanje USAID-a optuženo da je pogoršalo humanitarne uslove u zemlji koja je ionako na rubu gladi i jedno od najgorih mjesta za život na svijetu, prenosi Telegraf.

Related Topics:

Svijet

NEŠTO SE KUVA NA ISTOKU! Modi u Kini nakon sedam godina, zbližile ih Trampove sankcije

Poslije pet godina relativno slabih trgovinskih odnosa i političkih tenzija, Indija i Kina se spremaju da otvore novo poglavlje saradnje.

Povod je samit ŠOS-a u Pekingu od 31. avgusta do 1. septembra, na koji premijer Narendra Modi dolazi prvi put u Kinu poslije sedam godina.

Ovaj susret dvojice azijskih giganata iz BRIKS-a dobija dodatnu težinu u trenutku kada je administracija Donalda Trampa uvela 50% carine na indijski izvoz i najavila 250% tarife na farmaceutske proizvode, dok je Kini istovremeno dodijeljen privremeni tromjesečni trgovinski popust. Paradoksalno, novi američki pritisci podstakli su Nju Delhi i Peking da pronađu zajednički ekonomski interes.

Prema izvorima iz indijske i kineske vlade, u toku su pregovori o trgovinskom paketu koji bi obuhvatio rijetke zemne metale, ključne za visokotehnološku industriju, zatim đubriva i farmaceutske proizvode. Isporuke ovih artikala bile su djelimično obustavljene nakon što je Indija uvela ograničenja za ulaganja iz susjednih zemalja zbog pograničnih sporova i bliskih veza Kine s Pakistanom.

Sada se razmatraju mjere za obnovu prekogranične trgovine, uključujući otvaranje specijalno određenih graničnih prelaza. Uprkos istoriji tenzija, i Nju Delhi i Peking šalju signal da su spremni na pragmatičnu saradnju – poruku koja bi mogla odjeknuti širom svijeta među zemljama pogođenim novim američkim tarifama.

Ovaj susret u Pekingu mogao bi postati simbol novog ekonomskog kursa u Aziji. Rivali bi mogli ponovo postati partneri, pritisnuti ekonomskim mjerama SAD.

Nastavi čitati

Svijet

Zelenski OČEKUJE pojačane napade, Ukrajinci RAZOČARANI

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi Rusija mogla pojačati napade na Ukrajinu nakon neodlučnog samita Vladimira Putina i Donalda Trampa te najave da će ukrajinski lider u ponedjeljak otputovati u Vašington na sastanak s američkim predsjednikom.
Na X-u je napisao:

“Na osnovu političke i diplomatske situacije oko Ukrajine i poznavajući rusku izdaju, očekujemo da će u narednim danima ruska vojska pokušati da poveća pritisak i udare na ukrajinske položaje kako bi stvorila povoljnije političke okolnosti za pregovore s globalnim akterima.”

Ukrajinci razočarani

U međuvremenu je agencija France-Presse objavila da je razgovarala s nekoliko građana Ukrajine kako bi dobila njihov stav o samitu, a reakcije su uglavnom razočaravajuće.

Pavlo Nebroev iz Harkova, koji je pretrpio ponovljena ruska bombardovanja, ostao je budan do ponoći čekajući konferenciju za novinare. Ovaj 38-godišnji menadžer pozorišta rekao je: “Vidio sam rezultate koje sam očekivao. Mislim da je ovo velika diplomatska pobjeda za Putina. Potpuno se legitimisao”.

Kao i mnogi Ukrajinci, Nebroev je bio zapanjen što sastanak može biti održan bez prisustva predstavnika njegove zemlje.

“Ovo je bio beskoristan sastanak. Pitanja koja se tiču Ukrajine treba da se rješavaju s Ukrajinom, uz učešće Ukrajinaca i predsjednika”, rekao je.

Olia Donik, 36-godišnjakinja, nije bila iznenađena razvojem događaja dok je šetala sunčanim parkom u Harkovu s Nebroevom.

“Završilo je ničim. Dobro, nastavljamo da živimo naše živote ovdje u Ukrajini”, rekla je.

“Bilo da se pregovara ili ne, Harkov se skoro svakodnevno granatira. Harkov definitivno ne osjeća nikakvu promjenu,” rekla je Irina Derkah, 50-godišnji fotograf. “Vjerujemo u pobjedu, znamo da će doći, ali samo Bog zna ko će je ostvariti”.

Derkah, poput mnogih Ukrajinaca, sumnjičavo gleda na Trampa.

“Mi radimo svoj posao i ne obraćamo previše pažnje na to šta Tramp radi”, dodala je.

Farmaceut Larisa Melnik takođe ne vjeruje da je Ukrajina bliže miru.

“Ne mislim da će biti primirja”, rekla je AFP-u, dodajući da, čak i ako oružje utihne, to će biti samo privremeno.

Rusija zadovoljna

Rusija je, s druge strane, slavila Trampov samit s Putinom na Aljasci. Moskva je istakla da se ruski lider susreo sa svojim američkim kolegom bez davanja ustupaka i da sada ne prijete sankcije uprkos odbijanju Trampovih zahtjeva za prekidom vatre.

“Samit je dokazao da su pregovori mogući bez preduslova”, napisao je bivši predsjednik Dmitri Medvedev na Telegramu, dodajući da sastanak pokazuje da pregovori mogu ići dalje dok Rusija vodi rat u Ukrajini.

Tramp je na samitu upozorio: “Neću biti zadovoljan ako odem bez nekog oblika prekida vatre,” te prijetio “teškim posljedicama” ako Moskva odbije saradnju.

Međutim, nakon tri sata sastanka s ruskom stranom koji nisu donijeli konkretne rezultate, Tramp je odložio prijetnje i umjesto toga istakao da je sastanak bio “izuzetno produktivan,” iako je Putin ostao pri svojim maksimalističkim zahtjevima za završetak rata i nije najavio ustupke na bojnom polju, gdje ruske snage konsoliduju ključne dobitke u istočnoj Ukrajini.

(N1)

Nastavi čitati

Svijet

Orban “Svijet je BEZBJEDNIJE MJESTO nakon sastanka Trampa i Putina na Aljasci”

Svijet je bezbjednije mjesto nakon sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa sa njegovim ruskim kolegom Vladimirom Putinom na Aljasci, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban.

“Godinama smo gledali kako dve najveće nuklearne sile eliminišu okvir svoje saradnje i šalju poruke jedna drugoj”, napisao je Orban na Fejsbuku.

On je dodao da je sada sa tom praksom završeno. “Svijet je danas bezbjednije mjesto nego što je bio juče”, rekao je Orban.

Svjetski lideri reagovali danas su na samit predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, a kako su mediji prenijeli, reakcije su podijeljene – jedni kritikuju nedostatak konkretnih rezultata, dok drugi ističu važnost samog dijaloga.

Nastavi čitati

Aktuelno