Connect with us

Svijet

PUTIN SPREMAN DA SE SASTANE SA ZELENSKIM: Ruski predsjednik potvrdio da će sjesti za sto sa ukrajinskom delegacijom, progovorio i o napadu na NATO

U neočekivanom obrtu, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je spreman da se sastane sa ukrajinskim liderom Vladimirom Zelenskim. Putin je ovo mnogo puta ranije odbijao, ali i sada je doveo u pitanje legitimitet Zelenskog.

Ruski predsjednik je poručio i da su tvrdnje da se Moskva sprema za napad na članice NATO saveza “besmislica” u koju bi “možda Gebels povjerovao”.

– Spremni smo da se sastanemo. Spreman sam da se sastanem sa svima, uključujući i Zelenskog. Ako ukrajinska država nekome vjeruje da će pregovarati, za ime Boga, neka to bude i Zelenski – rekao je Putin na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.

Putin spreman da se sastane sa Zelenskim
Međutim, Putin je odmah izrazio sumnju u to da li Zelenski ima zakonsko ovlašćenje da predstavlja Ukrajinu, tvrdeći da se predsjednička ovlašćenja ne produžavaju tokom vanrednog stanja, već samo mandat parlamenta.

– Piše da se izbori ne održavaju pod vanrednim stanjem. To je tačno. Ali nigdje ne piše da predsjednikova ovlašćenja nastavljaju. Zašto ovo govorim? Nije nas briga ko pregovara, čak i ako je to sadašnji šef režima. Spreman sam za sastanak, ali samo ako je to završna faza. Potpis mora doći od legitimne vlade. U suprotnom, sljedeća vlada će sve to jednostavno baciti u smeće – smatra Putin.

Uprkos brojnim kontradikcijama, Putin je rekao da je Rusija spremna da okonča rat “što je prije moguće” i da su razgovori u toku na humanitarnom planu, uključujući i mogućnost još jedne runde pregovora poslije 22. juna.

– Vjerujte mi, i mi želimo da okončamo rat, i to što je prije moguće. A bolje mirnim putem, ako bismo mogli da se dogovorimo – rekao je predsjednik Rusije, upozoravajući Ukrajinu da ne odlaže razgovore ili bi se “situacija za Kijev mogla još više pogoršati”.

Negirao da su napadnuti civili u Kijevu
Putin je takođe negirao da su ruski napadi na Kijev 17. juna bili usmjereni na civile, uprkos velikoj šteti na stambenim zgradama i civilnim žrtvama.

– Da su vaši novinari vidjeli kako su naše rakete uništile čitave stambene blokove, teško da bi mogli bilo šta da kažu o tome jer ne bi preživjeli. Ono što su vidjeli bilo je sa strane. Udari nisu bili na stambene zone, već na mete odbrambene industrije, na fabrike koje proizvode vojnu opremu – dodao je Putin, insistirajući da su napadi dio ruskog cilja “demilitarizacije Ukrajine”.

Takođe je ponudio razmjenu tijela još 3.000 ukrajinskih vojnika, tvrdeći da su takve razmjene pozitivan rezultat razgovora u Istanbulu.

Dali smo više od 6.000 tela ukrajinskih vojnika, ali smo zauzvrat dobili samo 57. Spremni smo da sada damo još 3.000 – rekao je Putin.

“Napad na NATO? Besmislica na nivou Gebelsove propagande”
Ruski predsjednik je odbacio strahove Zapada od ruskog napada na zemlje NATO, nazvavši to “nevjerovatnom laži”.

– Šta god NATO da radi, naravno, stvara određene prijetnje, ali mi ćemo ih sve zaustaviti. U tom smislu, svako ponovno naoružavanje i povećanje budžeta zemalja NATO na 5% BDP-a nema smisla – smatra on.

Putin je na kraju poručio da su “gluposti” da Rusija planira da napadne Istočnu Evropu.

– Šta ovo znači? Da ćemo napasti Istočnu Evropu? Gluposti. Kao što je jedan od Hitlerovih propagandista jednom rekao: “Što je laž nevjerovatnija, brže će joj se povjerovati”. Tvrdnja da Rusija planira da napadne Evropu ili zemlje NATO je najnevjerovatnija laž koju pokušavaju da prodaju narodima Zapadne Evrope. To je apsolutna besmislica. Gebels bi vjerovatno u to povjerovao, a možda i neko u Evropi – dodao je, prenosi Blic.

Related Topics:

Svijet

A, MISLILI SMO DA SMO SVE VIDJELI! Popravljao i vadio zube, a nije zubar, UČIO NA INTERNETU

Protiv lažnog zubara i njegovih dvoje pomoćnika, koji su u Češkoj liječili desetine pacijenata nakon što su popravljenje zuba učili putem interneta, podignute su optužnice. Prema današnjem policijskom saopštenju, troje članova iste porodice otvorilo je potpuno opremljenu zubarsku ordinaciju bez ikakve dozvole ili stručne kvalifikacije u gradu Havličkuv Brod u centralnoj Češkoj 2023. godine.
Lažni zubar, 22-godišnji muškarac, obavljao je preglede, ali i vađenja zubi, čišćenje zubnih kanala te je primjenjivao anesteziju – sve na temelju znanja stečenog putem interneta.
Pedesetogodišnja žena radila je kao medicinska sestra, dok je 44-godišnji muškarac, koji je osigurao prostor, izrađivao protetiku za pacijente.

“Žena, koja je prethodno radila u zdravstvu, nabavljala je anesteziju, ali i druge stomatološke materijale kojima je imala pristup, poput plombi, abrazivnih prahova, ljepila, materijala za otiske i drugog”, navela je policija u saopštenju.

Na pitanje agencije AFP jesu li se pacijenti žalili, portparolka policije Mihaela Lebrova odbila je komentarisati.

Policija je navela da je nezakonita ordinacija liječila desetine pacijenata te ostvarila prihod od 4 miliona čeških kruna (oko 160.000 evra).

Trojac je uhapšen ranije ovog mjeseca i optužen za neovlašteno obavljanje djelatnosti, pranje novca, pokušaj nanošenja povreda, neovlašteno postupanje s lijekovima i krađu.

Do sada nisu bili kažnjavani. Nakon što su priznali krivicu, pušteni su da se brane sa slobode, a prijeti im do osam godina zatvora.

Zbog hroničnog nedostatka zubara, češki je parlament prošle godine usvojio zakon kojim se olakšava zapošljavanje stomatologa iz zemalja izvan Evropske unije.

(Index)

Nastavi čitati

Svijet

VRATA PAKLA SU OTKLJUČANA: Amerika se sprema za RAT SA IRANOM u narednim danima?

Zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država pripremaju mogući napad na Iran u narednim danima, objavio je Blumberg, pozivajući se na dobro obaveštene neimenovane izvore.

Izvori su naveli da su diplomatski razgovori u toku, uključujući planirani sastanak ministara spoljnih poslova Velike Britanije, Francuske i Nemačke sa njihovim iranskim kolegom u petak u Ženevi.

Pojedini izvori su istakli da je moguće da napad SAD na Iran bude izveden tokom vikenda.

“Visoki zvaničnici u nekoliko federalnih agencija takođe su počeli da se pripremaju za napad”, rekao je jedan izvor.

Američki predsednik Donald Tramp u sredu je javno razmatrao mogući napad na Iran, navodeći da ima “ideje šta da uradi”.

Nekoliko sati ranije, Tramp je rekao: “Možda ću to uraditi. Možda neću to uraditi”, kada su ga pitali da li se približava napad na Iran.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET NA IVICI PONORA! Izraelski napad na Iran mogao bi uvući svjetske supersile i ZAVRŠITI NUKLEARNOM KATASTROFOM

U noći između 17. i 18. juna 2025. godine, svijet je ušao u novu i potencijalno najopasniju fazu posthladnoratovske bezbjednosne arhitekture. Izrael je izveo precizan, višeslojni vazdušni udar na iranske nuklearne i vojne objekte, čime je ozbiljno destabilizovana bezbjednosna ravnoteža Bliskog istoka, ali i otvoren prostor za šire geopolitičke implikacije koje prijete uključivanjem globalnih sila u direktni sukob – sa nesagledivim posljedicama.

Hitan taktički udar – strateška neizvjesnost

Izraelske vlasti su, prema međunarodnim izvorima, ciljale infrastrukturu vezanu za iranski nuklearni program u Natancu, Fordou i Parčinu. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je napad bio “neophodan preventivni korak” kako bi se zaustavio, kako on tvrdi, “nepovratan put Irana ka izradi nuklearnog oružja”. Zvanični Teheran je odgovorio lansiranjem više desetina dronova i balističkih projektila u pravcu izraelskih vojnih položaja, a istovremeno uputio oštra upozorenja Vašingtonu i njegovim regionalnim saveznicima.

Dok je izraelska administracija uvjerena da su ovi udari odložili ili čak onemogućili nuklearni program Irana, većina analitičara upozorava na suprotan efekat – povećanje tenzija i podsticaj Teheranu da formalno izađe iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT), te ubrza rad na sopstvenim odbrambenim sposobnostima, uključujući i nuklearne.

Uloga SAD – balansiranje između savezništva i odgovornosti

Sjedinjene Američke Države su, prema nezvaničnim izvorima, bile prethodno informisane o izraelskom planu, ali nisu učestvovale u napadu. Zvanični Vašington poziva na “uzdržanost i smirivanje situacije”, ali ostaje činjenica da prisustvo američkih vojnih baza u Iraku, Kuvajtu, Kataru i Bahreinu čini SAD ranjivim ukoliko se iranski odgovor proširi.

Ukoliko bi došlo do direktnog uključivanja SAD-a u ovaj konflikt, kao što je to bilo u prethodnim regionalnim ratovima, otvorila bi se mogućnost aktivacije tzv. “geopolitičkog lanca” u kojem bi Rusija, Kina, a potencijalno i Pakistan, morali zauzeti jasnije pozicije – bilo kroz diplomatske, obavještajne, ekonomske ili vojne mehanizme.

Opasnost nuklearne spirale

S obzirom na blizinu nuklearne tehnologije i posjedovanje iste od strane više zemalja u regionu (Izrael, Pakistan, Indija), kao i deklarativne ambicije Irana, opasnost od taktičke upotrebe nuklearnog oružja više nije akademsko pitanje, već realna prijetnja. Kineski i ruski zvaničnici već su upozorili da će “svaka eskalacija otvoriti vrata nepopravljivim posljedicama po globalni mir”.

Iran je ključni energetski partner Kine, a Rusija s Iranom već godinama sarađuje na polju bezbjednosti, kao i u Siriji. Eskalacija sukoba može direktno ugroziti kineske energetske interese (više od 40% uvoza nafte iz regiona) i posredno natjerati Peking da odgovori – makar ekonomskim ili logističkim kontramjerama.

Geopolitički domino efekat

Ako bi sukob prerastao iz bilateralnog u regionalni, njegovi efekti mogli bi se prenijeti daleko van Bliskog istoka. Stabilnost tjesnaca Ormuz – kroz koji prolazi 20% svjetske nafte – bila bi ugrožena. Cijene energenata skočile bi višestruko, što bi izazvalo novu ekonomsku krizu na globalnom nivou.

Osim toga, moguće uključivanje proiranskih milicija u Libanu, Jemenu i Siriji moglo bi zapaliti čitav region, a svakim novim danom rata, rizik od ulaska novih aktera u sukob eksponencijalno raste.

Zaključak

Ono što je u očima izraelske administracije taktički potez protiv, kako navode, neposredne prijetnje, u stvarnosti je otvorilo vrata najopasnijoj fazi međunarodnih odnosa u posljednjih trideset godina. Sa obje strane linije fronta nalaze se države koje raspolažu najmodernijim oružjem, saveznicima sa nuklearnim kapacitetima i, što je najopasnije – sve manjim prostorom za kompromis.

Ako međunarodna diplomatija ne preuzme inicijativu odmah, ovaj sukob bi mogao prerasti u katastrofu globalnih razmjera. A kada se otvore vrata rata među velikim silama, istorija nas uči – rijetko se zatvore bez ogromne cijene.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno