Connect with us

Svijet

PUTIN SPREMAN DA SE SASTANE SA ZELENSKIM: Ruski predsjednik potvrdio da će sjesti za sto sa ukrajinskom delegacijom, progovorio i o napadu na NATO

U neočekivanom obrtu, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je spreman da se sastane sa ukrajinskim liderom Vladimirom Zelenskim. Putin je ovo mnogo puta ranije odbijao, ali i sada je doveo u pitanje legitimitet Zelenskog.

Ruski predsjednik je poručio i da su tvrdnje da se Moskva sprema za napad na članice NATO saveza “besmislica” u koju bi “možda Gebels povjerovao”.

– Spremni smo da se sastanemo. Spreman sam da se sastanem sa svima, uključujući i Zelenskog. Ako ukrajinska država nekome vjeruje da će pregovarati, za ime Boga, neka to bude i Zelenski – rekao je Putin na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.

Putin spreman da se sastane sa Zelenskim
Međutim, Putin je odmah izrazio sumnju u to da li Zelenski ima zakonsko ovlašćenje da predstavlja Ukrajinu, tvrdeći da se predsjednička ovlašćenja ne produžavaju tokom vanrednog stanja, već samo mandat parlamenta.

– Piše da se izbori ne održavaju pod vanrednim stanjem. To je tačno. Ali nigdje ne piše da predsjednikova ovlašćenja nastavljaju. Zašto ovo govorim? Nije nas briga ko pregovara, čak i ako je to sadašnji šef režima. Spreman sam za sastanak, ali samo ako je to završna faza. Potpis mora doći od legitimne vlade. U suprotnom, sljedeća vlada će sve to jednostavno baciti u smeće – smatra Putin.

Uprkos brojnim kontradikcijama, Putin je rekao da je Rusija spremna da okonča rat “što je prije moguće” i da su razgovori u toku na humanitarnom planu, uključujući i mogućnost još jedne runde pregovora poslije 22. juna.

– Vjerujte mi, i mi želimo da okončamo rat, i to što je prije moguće. A bolje mirnim putem, ako bismo mogli da se dogovorimo – rekao je predsjednik Rusije, upozoravajući Ukrajinu da ne odlaže razgovore ili bi se “situacija za Kijev mogla još više pogoršati”.

Negirao da su napadnuti civili u Kijevu
Putin je takođe negirao da su ruski napadi na Kijev 17. juna bili usmjereni na civile, uprkos velikoj šteti na stambenim zgradama i civilnim žrtvama.

– Da su vaši novinari vidjeli kako su naše rakete uništile čitave stambene blokove, teško da bi mogli bilo šta da kažu o tome jer ne bi preživjeli. Ono što su vidjeli bilo je sa strane. Udari nisu bili na stambene zone, već na mete odbrambene industrije, na fabrike koje proizvode vojnu opremu – dodao je Putin, insistirajući da su napadi dio ruskog cilja “demilitarizacije Ukrajine”.

Takođe je ponudio razmjenu tijela još 3.000 ukrajinskih vojnika, tvrdeći da su takve razmjene pozitivan rezultat razgovora u Istanbulu.

Dali smo više od 6.000 tela ukrajinskih vojnika, ali smo zauzvrat dobili samo 57. Spremni smo da sada damo još 3.000 – rekao je Putin.

“Napad na NATO? Besmislica na nivou Gebelsove propagande”
Ruski predsjednik je odbacio strahove Zapada od ruskog napada na zemlje NATO, nazvavši to “nevjerovatnom laži”.

– Šta god NATO da radi, naravno, stvara određene prijetnje, ali mi ćemo ih sve zaustaviti. U tom smislu, svako ponovno naoružavanje i povećanje budžeta zemalja NATO na 5% BDP-a nema smisla – smatra on.

Putin je na kraju poručio da su “gluposti” da Rusija planira da napadne Istočnu Evropu.

– Šta ovo znači? Da ćemo napasti Istočnu Evropu? Gluposti. Kao što je jedan od Hitlerovih propagandista jednom rekao: “Što je laž nevjerovatnija, brže će joj se povjerovati”. Tvrdnja da Rusija planira da napadne Evropu ili zemlje NATO je najnevjerovatnija laž koju pokušavaju da prodaju narodima Zapadne Evrope. To je apsolutna besmislica. Gebels bi vjerovatno u to povjerovao, a možda i neko u Evropi – dodao je, prenosi Blic.

Related Topics:

Svijet

NOVA PRAVILA ZA AUTOMOBILE: Šta će biti dozvoljeno u Njemačkoj od 1. decembra

Od 1. decembra 2025. u Njemačkoj će, u okviru petogodišnje probne faze, biti dozvoljeno daljinsko upravljanje vozilima u javnom saobraćaju.

Riječ je o vozilima koja se ne voze autonomno, već ih na daljinu upravlja osoba iz posebnog centra, a da se ne nalazi u samom vozilu.

Njemačko Ministarstvo saobraćaja usvojilo je novu Uredbu o daljinskom upravljanju vozila u drumskom saobraćaju (Straßenverkehr-Fernlenk-Verordnung – StVFernLV), čime je prvi put stvoren pravni okvir za ovakvu vrstu vožnje. Cilj je podržati inovacije u mobilnosti, a da se pri tome ne zanemari bezbjednost.

Moguće primjene:
Korištenje vozila i robotaksiji: Vozila se nakon upotrebe mogu sama premjestiti do sljedećeg korisnika.

Autonomna vozila: Ako naiđu na komplikovanu situaciju, upravljanje može preuzeti operater na daljinu.

Seoska područja i noćni saobraćaj: Robotaksiji bez vozača mogu pružiti usluge tamo gdje je prevoz slabije razvijen.

Lokalni javni prevoz: Opštine mogu uvesti daljinski upravljana vozila kao dopunu postojećim linijama.

Logistika: Daljinsko upravljanje može poboljšati efikasnost prevoza robe.

Bezbjednosne mjere i ograničenja:
Nova uredba predviđa stroge bezbjednosne uslove kako bi se spriječili rizici:
Maksimalna brzina: 80 km/h.

U slučaju pada kvaliteta veze, vozilo mora automatski smanjiti brzinu, a u slučaju prekida veze – zaustaviti se na siguran način.

Dozvoljeni su samo centri za upravljanje sa više komunikacionih veza, snažnim IT bezbjednosnim sistemima i dobro obučenim operaterima, koji su pod stalnim nadzorom.

Do sada nisu zabilježene teže nesreće sa ovakvim vozilima na javnim putevima.

Uticaj na druge učesnike u saobraćaju
Teleoperisana vozila donose nove izazove, kao što su:
kašnjenja u prenosu signala

potencijalni gubitak mrežne veze

ograničen uvid operatera u situaciju na putu

rizik od sajber napada

Međutim, uredba ove rizike tretira ozbiljno i predviđa rješenja kroz tehničke mjere i protokole. Ukupno gledano, opasnost za ostale učesnike u saobraćaju nije veća nego kod klasične vožnje, pod uslovom da se svi bezbjednosni zahtjevi poštuju.

Nova njemačka regulativa otvara vrata za novu eru mobilnosti, u kojoj se daljinsko upravljanje vozilima koristi za veću efikasnost, fleksibilnost i sigurnost, posebno u urbanim sredinama, logistici i javnom prevozu – uz jasno definisane tehničke i bezbjednosne standard, prenosi Fenix-magazin.

Nastavi čitati

Svijet

POČELO JE “LEŠINARENJE”: Amerika pregleda lokacije u Ukrajini

Američka delegacija istražuje rudnike titanijuma, cirkonijuma i hafnijuma u centralnoj Ukrajini kako bi pokrenula prve projekte u okviru novog sporazuma o mineralima između Kijeva i Vašingtona.

Predstavnici Američke korporacije za međunarodni razvoj (DFC) zajedno sa ukrajinskim ministrom ekonomije, životne sredine i poljoprivrede Oleksijem Soboljevim posjetili su Birzulivski rudarsko-prerađivački kombinat i nalazište Likarivske u Kirovogradskoj oblasti.

Obje lokacije pripadaju ukrajinskom proizvođaču titanijuma Velta, koji već više od 14 godina eksploatiše rudu titanijuma u regionu.

Velta planira da pored titanijuma proizvodi i cirkonijum i hafnijum – metale koji se koriste u nuklearnoj industriji – dok bi sa istog nalazišta trebalo da se dobijaju i građevinski materijali, poput gline i pijeska, prenosi “Kyiv independent”.

“Naša sposobnost da ponudimo alternativni izvor kritičnih sirovina van Kine važna je za američke partnere, dok će naši dodatni proizvodi biti ključni za obnovu Ukrajine”, izjavio je direktor kompanije Andrij Brodski.

Titanijum je jedan od 34 kritična materijala sa liste Evropske unije i ima široku primjenu u odbrambenoj, vazduhoplovnoj i tehnološkoj industriji.

Vrijednost tržišta ovog metala procjenjuje se na više od 53 milijarde dolara do 2034. godine, a globalna potražnja raste nakon poremećaja izazvanih ratom u Ukrajini i sankcijama Moskvi.

Prije rata, Rusija je pokrivala gotovo trećinu američkih potreba za titanijumskim poluproizvodima, dok je sada Vašington u potrazi za novim izvorima snabdijevanja.

Sporazum o mineralima, potpisan 30. aprila, daje Sjedinjenim Američkim Državama poseban pristup investicionim projektima u Ukrajini, od prirodnih resursa do prateće infrastrukture i odbrambenih programa, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

LOŠE VIJESTI IZ BRAZILA! Bolsonaro boluje od teške bolesti

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro otpušten je iz bolnice u koju je primljen juče zbog povraćanja, vrtoglavice i niskog krvnog pritiska, saopštili su njegovi ljekari.

Bolsonarovo zdravstveno stanje se poboljšalo, ali će i dalje biti pod nadzorom, saopšteno je iz Bolnice “DF Star” u glavnom gradu Braziliji.

Bivši predsjednik je već bio u bolnici u nedjelju radi uklanjanja kožnih lezija.

Iz Bolnice su navode da su testovi pokazali prisustvo karcinoma, a Bolsonaru će biti potrebni rutinski pregledi.

– Testovi su pokazali da su dvije lezije rani tip raka kože – rekao je novinarima Bolsonarov ljekar Klaudio Birolini.

Vrhovni sud osudio je Bolsonara prošle sedmice na 27 godina i tri mjeseca zatvora zbog planiranja puča nakon što je izgubio na izborima 2022. godine.

On je u kućnom pritvoru od avgusta.

Nastavi čitati

Aktuelno