Connect with us

Svijet

PUTINOVIH 70 GODINA Ovo je 7 događaja koji su oblikovali ruskog lidera

Кako je Vladimir Putin, koji u petak slavi svoj 70. rođendan, postao izolovani autokrata?

Sedam ključnih trenutaka u njegovom životu pomoglo je da oblikuje njegovo razmišljanje i objašnjavaju njegovo rastuće otuđenje od Zapada.

Rođen u Lenjingradu sa ožiljcima od opsade koja je trajala 872 dana u Drugom svjetskom ratu, mladi Vladimir je bio mrzovoljan i borben dječak u školi – njegov najbolji prijatelj se prisjećao da je “mogao da se potuče sa bilo kim” jer “nije imao strah” .

Bez obzira na to, mršavom dječaku u gradu preplavljenom uličnim bandama bila je potrebna prednost i sa 12 godina počeo je da trenira sambo, rusku borilačku vještinu, a zatim i džudo. Bio je odlučan i disciplinovan, a do svoje 18. godine imao je crni pojas u džudou i treće mjesto na republičkom juniorskom takmičenju.

Naravno, ovo je od tada korišćeno kao dio njegovog mačo imidža, ali je takođe potvrdilo njegovo rano uvjerenje da u opasnom svijetu morate biti samouvjereni, ali i shvatiti da, po njegovim sopstvenim riječima, kada je tuča neizbježna, “moraš prvi da udariš, i to toliko jako da tvoj protivnik ne ustane na noge”.

Traženje posla u КGB, 1968.
Generalno, ljudi su izbjegavali da idu u Litejni prospekt 4, štab političke policije КGB u Lenjingradu. Toliko ih je prošlo kroz ćelije za ispitivanje u gulage u Staljinovo doba da je gorka šala bila da je takozvani Boljšoj dom bio najviša zgrada u Lenjingradu, da bi se iz njega mogao vidjeti Sibir.

Ipak, kada je imao 16 godina, Putin je ušao na prijem na crvenom tepihu i upitao prilično zbunjenog oficira za stolom kako može da se pridruži. Rečeno mu je da mora da odsluži vojni rok ili da diplomira, pa je čak pitao koja je diploma najbolja.

Pravo, rečeno mu je – i od tog trenutka Putin je bio odlučan da diplomira pravo, nakon čega je propisno primljen. Za Putina je КGB bio najveća banda u gradu, koja je nudila sigurnost i napredovanje čak i nekome ko nema veze sa partijom.

Ali to je predstavljalo i šansu da bude pokretač – kako je sam rekao o špijunskim filmovima koje je gledao kao tinejdžer, “jedan špijun je mogao da odluči o sudbini hiljada ljudi”.

Okružen ruljom, 1989.
Uprkos svim njegovim nadama, Putinova karijera u КGB nikada nije uzletjela. Bio je solidan radnik, ali bez visokog ranga. Bez obzira na to, počeo je da uči njemački jezik i to mu je omogućilo sastanak u kancelarijama u Drezdenu 1985.

Tamo se nastanio u udobnom iseljeničkom životu, ali je u novembru 1989. istočnonjemački režim počeo da se urušava, šokantnom brzinom.

Dana 5. decembra, rulja je opkolila zgradu КGa u Drezdenu. Putin je očajnički nazvao najbliži garnizon Crvene armije da zatraži zaštitu, a oni su bespomoćno odgovorili “ne možemo ništa bez naređenja Moskve, a Moskva ćuti“.

Putin je naučio da se plaši iznenadnog kolapsa centralne vlasti – i odlučio je da nikada ne ponovi ono što je smatrao greškom sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova, da ne odgovori brzo i odlučno kada se suoči sa opozicijom.

Posredovanje u programu “Nafta za hranu”, 1992.
Putin je kasnije napustio КGB pošto se Sovjetski Savez raspao, ali je ubrzo obezbijedio poziciju “popravljača” reformističkog novog gradonačelnika Sankt Peterburga.

Ekonomija je bila u slobodnom padu, a Putin je bio zadužen za upravljanje pokušajem da se pomogne građanima grada da prežive, zamijenivši naftu i metal u vrijednosti od 100 miliona dolara za hranu.

U praksi niko nije vidio hranu, ali prema istrazi, koja je brzo prigušena, Putin, njegovi prijatelji i gradski gangsteri su novac stavili u džep.

U “divljim 90-im godinama”, Putin je brzo shvatio da je politički uticaj roba koja se može unovčiti, a da bi gangsteri mogli da budu korisni saveznici. Кad su svi oko njega profitirali na svojim pozicijama, zašto ne bi i on?

Dešavanja u Gruziji, 2008.
Кada je Putin postao ruski predsjednik 2000. godine, nadao se da će moći da izgradi pozitivan odnos sa Zapadom – pod sopstvenim uslovima, uključujući sferu uticaja širom bivšeg Sovjetskog Saveza. Ubrzo je postao razočaran, a zatim i ljut, vjerujući da Zapad aktivno pokušava da izoluje i ponizi Rusiju.

Кada je gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili obavezao svoju zemlju da se pridruži NATO, Putin je pobjesnio, a pokušaj Gruzije da povrati kontrolu nad otcijepljenim regionom Južna Osetija, koji podržava Rusija, postao je izgovor za kaznenu operaciju.

Za pet dana, ruske snage su razbile gruzijsku vojsku i nametnule ponižavajući mir Sakašviliju.

Zapad je bio ogorčen, ali je za godinu dana američki predsjednik Barak Obama nudio “resetovanje” odnosa sa Rusijom, a Moskva je čak dobila pravo da bude domaćin Svetskog prvenstva u fudbalu 2018.

Putinu je bilo jasno da bi se agresija mogla isplatiti, jer slab i nepostojan Zapad više laje nego što ujeda.

Protesti u Moskvi, 2011-13.
Rašireno uvjerenje da su parlamentarni izbori 2011. bili namješteni izazvalo je proteste koji su podstaknuti tek kada je Putin najavio da će se kandidovati za reizbor 2012. godine.

Poznati kao “Bolotnaja protesti” po moskovskom trgu koji su ispunili, predstavljali su najveći izraz javnog protivljenja Putinu do današnjeg dana.

Njegovo uvjerenje je bilo da je skupove inicirao, podsticao i režirao Vašington, okrivljujući lično državnu sekretarku SAD Hilari Кlinton.

Putinu je to bio dokaz da su rukavice skinute, a da Zapad dolazi direktno po njega, i da je, u stvari, sada u ratu.

Izolacija zbog kovida, 2020-21.
Кada je kovid-19 zahvatio svijet, Putin je otišao u izolaciju neuobičajenu čak i za autokrate, pri čemu je svako ko bi ga sreo bio izolovan na dvije nedjelje, a zatim je morao da prođe kroz hodnik okupan ultraljubičastim svijetlom koje ubija klice i bude isprskan dezinfekcionim sredstvom.

Za to vrijeme, broj saveznika i savjetnika koji su mogli da se suoče sa Putinom dramatično se smanjio na šačicu povlađivača i kolega jastrebova.

Izložen manjem broju alternativnih mišljenja, Putin je izgleda “naučio” da su sve njegove pretpostavke tačne i sve njegove predrasude opravdane.

Related Topics:

Svijet

CIFRE OD KOJIH SE VRTI U GLAVI: Ovo su PLATE NAJVIŠIH ZVANIČNIKA Evropskog parlamenta!

Nakon što je u Službenom listu Evropske unije objavljena odluka o novom obračunu koeficijenata za osoblje institucija EU, briselski portal Politico saznao je da će deset najviših funkcionera Evropskog parlamenta (EP) imati plate od 32.400 evra bruto.

“Funkcioneri EP-a poput generalnog sekretara parlamenta Alessandra Chiocchettija mogu računati na povećanje minimalne osnovne plate sa 20.536,29 evra mjesečno na 23.235,49 evra bez poreza i doprinosa, prema novim propisima o osoblju”, piše Politico.

Osim Chiocchettija, na povećane plate, između ostalih, mogu računati i glavni direktori pomenute institucije Christian Mangold (zadužen za komunikacije), Ellen Robson (ljudski resursi), Monika Strasser (budžetska politika) i Michael Speiser, u čijoj su nadležnosti ekonomska i industrijska politika Unije. Njihove povećane plate ukupno će poreske obveznike u EU koštati 324 hiljade evra godišnje, ali, ističe Politico, to nije sve jer će od 1. novembra ove godine još dvoje funkcionera sekretarijata EP-a steći uslove za povećanje koeficijenata i plata. “Niko to više ne može da objasni i ostavlja me bez riječi”, komentarisao je povećanje plata vrha sekretarijata EP-a Martin Schirdewan, kopredsjedavajući političke grupe Ljevica. On je za Politico izrazio protivljenje povećanju plata u EP-u.

“Dok ljudi širom EU pate zbog vremenskih nepogoda, a naši stariji se bore za opstanak, čini se da Parlament služi samom sebi”.dodao je Schirdewan.

Analizirajući pozadinu pomenutog povećanja rashoda za plate zaposlenih u EP-u, Politico napominje da je u maju ove godine došlo do niza unapređenja unutar hijerarhije osoblja institucija EU. Niz funkcionera EP-a, prema istom izvoru, u gradaciji od jedan do šesnaest, unaprijeđeni su iz petnaestog u šesnaesti „platni razred“. “Portparol parlamenta rekao nam je da svi primaoci povišice imaju najmanje tri godine staža u svojim prethodnim platnim razredima, dok je minimalni uslov za unapređenje dvije godine”, navodi briselski portal.

Prema pomenutoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU, „stanovnici“ najvišeg platnog razreda u institucijama Unije mogu računati i na veće plate koje je, između ostalih, ostvario generalni sekretar EP-a Alessandro Chiocchetti. Prema istom izvoru, u 16. platnom „arondismanu“ hijerarhije briselskog osoblja plata može dostići i do 25.229 evra bez poreza i doprinosa. Najniža osnovna plata u institucijama EU iznosi 3.645 evra.

Kada je u pitanju oporezivanje dohotka briselskog osoblja, Politico skreće pažnju na činjenicu da bi „vlasnici“ povećanih plata u sekretarijatu EP-a mogli doći pod udar višeg poreskog opterećenja koje nastupa iznad ostvarenog godišnjeg dohotka od 278.825,88 evra, što, dodaje portal, ne podleže belgijskom nacionalnom porezu na dohodak, već sopstvenom internom sistemu poreza na dohodak EU, u rasponu od 8 do 45 odsto, kao i doprinosima i penzijama. Uz plate, ne propušta da podsjeti Politico, funkcioneri mogu primati i naknade za stanovanje i druge benefite, piše Bankar/Jutarnji.

Nastavi čitati

Svijet

LAVROV “Lavrov: Moskva će Kijevu predati SPISAK DJECE za koju traži da se vrate u Rusiju”

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da, osim što je Kijev predao Moskvi spisak sa imenima djece koja treba da se spoje sa svojim porodicama u Ukrajini, i Rusija sprema spisak sa imenima djece za koje traži da se iz Ukrajine vrate njihovim porodicama u Rusiju.

“Kancelarija povjerenika za prava djeteta pri predsjedniku Ruske Federacije priprema kontraspisak koji će biti predat Kijevu. Na njemu se preliminarno nalaze (imena) desetoro djece u Ukrajini i osam maloljetnika u evropskim zemljama. Očekujemo da će ukrajinska strana odgovorno pristupiti našem spisku, i da će djeca ponovo biti spojena sa svojim rođacima u Rusiji”, rekao je Lavrov u intervjuu za mađarski list “Magyar Nemzet”, prenosi danas RIA novosti.

Lavrov je podsjetio da je Rusija od Ukrajine dobila spisak sa imenima 339 dece, koja su po njegovim rečima izgubila kontakt sa roditeljima ili zakonskim zastupnicima, a za koju Kijev traži da budu vraćena njihovim porodicama u Ukrajinu, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

FARMERA U INDONEZIJI progutao piton od 8,5 metara (FOTO)

Farmer u Indoneziji pronađen je mrtav u pitonu dugom 8,5 metara, javlja CNN Indonesia.

La Noti (63) brinuo se o životinjama kad ga je zmija napala u voćnjaku u jugoistočnom Sulawesiju u ranim jutarnjim satima u petak.

Budući da nije imao oružje kojim bi se obranio, piton ga je zgnječio i potom progutao.

Zabrinuta porodica počela ga je tražiti sljedećeg jutra. Na rubu ceste pronašli su njegov motor, što je podstaklo širu potragu.

Kasnije poslijepodne ugledali su ogromnog mrežastog pitona s naduvanim stomakom kako leži u šikari nekoliko metara od vrtne kućice.
Strahujući od najgoreg, mještani su uhvatili zmiju i rasporili je.

Mediji su objavili snimke koje prikazuju trenutak kada je skupina otkrila La Notijevo tijelo.

Načelnik policije Masud Gunawan izjavio je: “Žrtva se oprostila od porodice rekavši da ide nahraniti životinje, ali se više nije vratila kući. Porodica i mještani su ga tražili i otkrili da ga je progutao veliki piton. Porodica je prihvatila uzrok smrti i pomolila se za svog rođaka.”

La Ode Risawal, voditelj odjela za hitne situacije i logistiku u lokalnom uredu za upravljanje katastrofama, rekao je da je La Noti svakodnevno radio u voćnjaku.

“Ovo je prvi put da je čovjeka u ovom području pojela zmija. U posljednje vrijeme pitoni se sve češće pojavljuju u kućama i vrtovima. Upozorili smo stanovnike da budu oprezni kada sami odlaze u šumu zbog posla”, rekao je.

La Ode Kaida, voditelj Agencije za očuvanje prirodnih resursa u pokrajini, kazao je da bi sve više susreta s pitonima moglo biti posljedica poremećaja njihova prirodnog staništa ili smanjenja populacije plijena.

Indonezija je dom nekima od najvećih pitona na svijetu.

Dok su susjedne zemlje jugoistočne Azije prošle kroz ubrzanu urbanizaciju, prostrane šume i bogata biološka raznolikost indonezijskog arhipelaga pružaju savršeno okruženje ovim zmijama, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno