Connect with us

Društvo

RADIĆE SE I S JEDNOM NOGOM U GROBU: Diže se starosna granica za penziju u čitavoj Evropi,

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Zbog produženog životnog vijeka i sve dužeg perioda provedenog u penziji, mnoge evropske zemlje povećavaju starosnu granicu za odlazak u penziju.

Prema projekcijama OECD, do 2060. godine prosječna starosna granica za penziju u Evropskoj uniji približiće se 67 godina, dok će neke zemlje podići prag i na 70, pa čak i više.

Evropa diže granicu za penziju
Danska prednjači u ovoj reformi i planira da do 2040. godine podigne starosnu granicu na 70 godina. Holandija, Velika Britanija i Irska već su usvojile zakone kojima se granica postepeno povećava.

Prema izvještaju OECD-a, Danska bi do 2060. godine mogla imati najvišu starosnu granicu – čak 74 godine.

Velike razlike među zemljama i polovima
Trenutno starosna granica za odlazak u penziju u zemljama EU varira: za muškarce se kreće između 62 i 67 godina, dok žene mogu u penziju između 60 i 67 godina. Najnižu starosnu granicu ima Turska, gdje žene mogu da se penzionišu sa 49, a muškarci sa 52 godine.

Ko ima najvišu granicu za penziju?
Tri nordijske zemlje – Danska, Norveška i Island – već imaju najvišu zakonsku starosnu granicu za penziju od 67 godina za oba pola. Slijede Holandija (66,6 godina), Velika Britanija i Irska (66 godina), dok je u Njemačkoj ona trenutno 65,8 godina.

U 23 evropske zemlje starosna granica za muškarce i žene je izjednačena, ali u devet zemalja muškarci i dalje odlaze u penziju kasnije. Najveća razlika bilježi se u Austriji i Poljskoj, gdje muškarci u prosjeku rade čak pet godina duže od žena. U EU prosječna razlika između polova iznosi 0,9 godina.

Ko najviše povećava granicu do 2060?
OECD predviđa da će Turska do 2060. godine zabilježiti najveće povećanje – čak 13 godina više za muškarce i 14 godina za žene. Danska će granicu povećati za 7 godina za oba pola.

Očekuje se da će i druge zemlje, poput Estonije, Slovačke, Italije, Švedske i Kipra, povećati starosnu granicu za više od pet godina do 2060.

Penziona reforma postaje evropska realnost
Povećanje starosne granice za penziju postepeno postaje stvarnost širom Evrope. Mnoge zemlje već primjenjuju reforme prema zakonima koji su ranije usvojeni i očekuje se da će se taj trend nastaviti u godinama koje dolaze

Društvo

SVA POMOĆ DOBRODOŠLA! Svešteniku Bogdanu HITNO potrebna pomoć za transplantaciju jetre!

Svešteniku Bogdanu Stjepanoviću iz Bijeljine hitno je potrebna pomoć za transplantaciju jetre.

Pozivamo sve ljude dobre volje da, u skladu sa svojim mogućnostima, pomognu ovu humanu misiju.

Pomoć možete uputiti na sljedeće načine:

-Pozivom na broj 145

-Uplatom novčanog priloga na tekući račun: 338-190-251-89000-51

Devizni račun: 40907712105

SWIFT: UNCRBA22IBAN: BA393381902819125139

Za uplate iz inostranstva (ako je neophodno), adresa je:

Majora Dragutina Gavrilovića 18, 76300 Bijeljina, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA Veći dio dana oblačno vrijeme ponegdje i kiša

U Republici Srpskoj i FBiH sutra se veći dio dana očekuje promjenljivo do potpuno oblačno vrijeme sa kišom na jugu i istoku.

Minimalna temperatura vazduha od šest do 11, u višim predjelima od tri, dok će maksimalna biti od 11 do 16, na jugu do 19 stepeni Celzijusovih.

Vjetar će biti slab do umjeren, uveče na sjeveru i u Hercegovini povremeno i pojačan, sjeverni.

Nastavi čitati

Društvo

EVROPA UVELA DIGITALNE GRANICE! 300.000 prelaza već evidentirano

Sistem za ulazak/izlazak (EES) je novi IT sistem koji digitalno bilježi ulazak i izlazak državljana zemalja van EU koji putuju u 29 evropskih zemalja radi kratkotrajnog boravka. Sistem je već zabilježio preko 300.000 kretanja, a taj broj raste svakodnevno.

EES je počeo sa implementacijom 12. oktobra 2025. godine i biće u potpunosti operativan do 10. aprila 2026. godine.

EES je jedan od najmodernijih sistema upravljanja granicama na svijetu, koji je razvila i kojim upravlja eu-LISA – Agencija Evropske unije za operativno upravljanje velikim IT sistemima u oblasti slobode, bezbijednosti i pravde. Prikupljanjem podataka iz pasoša, zajedno sa datumima i mjestima ulaska i izlaska iz evropskih zemalja, kao i biometrijskih podataka (slike lica i otisci prstiju) i eventualnim odbijanjima ulaska, granične provjere će postati brže i efikasnije. Prikupljanje biometrijskih podataka će takođe poboljšati tačnost provjere identiteta. Pored toga, novi sistem će takođe pomoći u identifikaciji osoba koje prekorače rok boravka nakon vize i spriječavanju prevare sa identitetom.

Kao rezultat toga, EES će podržati identifikaciju terorista, kriminalaca, osumnjičenih i žrtava krivičnih djela, omogućavajući vlastima da efikasnije unakrsno provjeravaju informacije i prate pojedince umješane u kriminalne aktivnosti. Stoga će pomoći organima za sprovođenje zakona da efikasnije sprječavaju, otkrivaju i istražuju teške zločine, povećavajući bezbjednost unutar Šengenskog prostora i jačajući zaštitu evropskih građana.

– Otkrivanjem i zaustavljanjem kriminalaca prije nego što uđu u EU, EES pomaže u zaštiti svih koji Evropu zovu domom. Jača naše granice, ali prije svega, štiti ono što nas definiše: slobodu putovanja, rada i života u bezbjednosti. Kroz svoju stručnost i blisku međunarodnu saradnju, Evropol će igrati ključnu ulogu u pomaganju vlastima da otkriju prijetnje, razmjene informacije i učine Evropu bezbjednijom – kazala je izvršna direktorka Evropola, Ketrin De Bol.

Mafnus Bruner, komesar EU za unutrašnje poslove, kaže da je EES digitalna okosnica novog pristupa upravljanju granicama.

– Opremamo se preciznim znanjem o tome ko ulazi i izlazi iz EU, kada i gdje. To znanje je moćno i označava važnu prekretnicu u jačanju naše unutrašnje bezbjednosti. Novi sistem će olakšati identifikaciju ilegalnih migranata i osoba koje su prekoračile vizu, kao i vraćanje onih koji nemaju pravo boravka u EU’ – rekao je Bruner.

Sistem ulaska/izlaska je kamen temeljac nove evropske arhitekture upravljanja granicama, poručuje izvršni direktor EU-Lisa, Tilman Keber.

— On je aktivan, stabilan i dobro funkcioniše. Sa dvije glavne prekretnice koje su već postignute ove godine, postavili smo čvrst temelj za sljedeće korake Mape puta interoperabilnosti. Kroz kontinuiranu tehničku saradnju i blisku koordinaciju sa Komisijom, državama članicama i agencijama EU, eu-LISA ostaje u potpunosti posvećena obezbjeđivanju stabilnosti, skalabilnosti i bezbjednosti sistema, ispunjavajući našu zajedničku viziju za bezbjedniju i sigurniju Evropu’ – kazao je Keber.

Uključenost EVROPOL-a
EVROPOL će imati pristup sačuvanim podacima u svrhu sprovođenja zakona i moći će da vrši pretrage u EES-u sa biografskim (ime, datum rođenja itd.) i biometrijskim (otisci prstiju, slike lica) podacima. Ove pretrage će se koristiti za identifikaciju nepoznatih osumnjičenih, počinilaca ili osumnjičenih žrtava terorističkih ili drugih teških krivičnih djela, ili za konsultacije sa istorijom putovanja poznatih osumnjičenih, počinilaca ili osumnjičenih žrtava takvih krivičnih djela. Pristup EVROPOL-a sistemu izlaska iz poreza podliježe strogim uslovima i procedurama, zasnovanim na procjeni svakog slučaja pojedinačno i pod nadzorom Evropskog supervizora za zaštitu podataka (EDPS).

Sistem izlaska iz poreza je u skladu sa visokim standardima EU zaštite podataka kako bi se osigurala privatnost i bezbjednost podataka putnika. Lični podaci će se obrađivati isključivo u određene svrhe, kao što je identifikacija putnika koji koriste lažne identitete ili pasoše. Svrhe će biti jasno saopštene putnicima. Svi podaci će se obrađivati u skladu sa zakonodavstvom EU, koje obezbjeđuje robusnu zaštitu privatnosti pojedinaca, navode iz EVROPOL-a.

Zemalje učesnice
Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Letonija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska, Švajcarska.

Nastavi čitati

Aktuelno