Connect with us

Politika

RASPAD INSTITUCIJA: Izvršna, sudska i zakonodavna vlast na nivou BiH pred kolapsom!

I dok entiteti koliko-toliko funkcionišu, sistem na nivou BiH se u potpunosti raspao, a dokaz tome je da sudska, izvršna i zakonodavna vlast ne postoje, odnosno nisu u stanju da sprovode svoje odluke.

Recimo, nadležne institucije kao što su bezbjednosne agencije sa nivoa BiH nisu u mogućnosti da sprovedu odluke sudova, a iste te odluke sudova ne primjenjuju se na cijeloj teritoriji BiH.

Takođe, izvršna vlast oličena u Savjetu ministara BiH i Predsjedništvu BiH se raspala, o čemu govori i činjenica da se manje-više većina odluka donosi preglasavanjem, osim ako se ne radi o trivijalnim stvarima kao što su izvještaji, analize itd.

Što se tiče zakonodavne vlasti, već mjesecima u konačnici nije usvojen nijedan zakon, a Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH posljednju redovnu sjednicu održao je još u novembru prošle godine.

Na sve to Kristijan Šmit nameće zakone i odluke koje dio političkih partija i institucija poštuje, a dio ih ignoriše, s tim da se te njegove odluke ne smiju sudski ni preispitivati, što se nije dešavalo nikada i nigdje na svijetu.

“Bosna i Hercegovina ne postoji. Njene odluke su neprovodive, svako uzima i radi šta hoće. I prije visoki predstavnici, a sada Šmit koji nije visoki predstavnik, donesu papire gdje jasno piše da se njegove odluke ne mogu sudski preispitivati. To nije bilo ni u Africi u 19. vijeku. Znači, BiH ne postoji, ali na moju veliku žalost ne vidim da nešto postoji i Republika Srpska jer i mi donosimo zakone koje ne poštujemo”, rekao je Milko Grmuša, pravnik.

On kaže da ne postoji ni blizu konsenzus političkih, intelektualnih i finansijskih elita u BiH te da je međunarodna zajednica, oličena u OHR-u decenijama, sada već grubo srušila ustavni poredak.

“U EU se niko nije počešao zbog toga. Ali tako rade i domaće političke elite koje ustavni poredak urušavaju unutra”, naglasio je Grmuša, dodajući da se sve vrti oko imovine, ali ne da li će njome upravljati Republika Srpska ili BiH, već koji pojedinac će da raspolaže resursima.

Novinar iz Mostara Zoran Krešić kaže da se raspad sistema u BiH, kao i dublja politička kriza, može pratiti unazad do smanjenja američkog angažmana i povlačenja masovnih intervencija koje su bile ključne za stabilnost zemlje nakon rata.

Posebno, kako dodaje, dolaskom administracije Donalda Trampa, koja nije pružala istu vrstu podrške kao prethodne administracije, postalo je jasno da BiH i njene institucije nisu dovoljno razvijene da same upravljaju političkim i društvenim izazovima.

“Ovaj pad međunarodne podrške otkriva ozbiljnu slabost u strukturama BiH, posebno u institucijama koje su temeljene pod utjecajem međunarodne zajednice i koje su djelomično oslonjene na vanjski pritisak. To dovodi do situacije u kojoj je BiH suočena s ozbiljnim političkim, ekonomskim i društvenim problemima, zbog čega postaje sve jasniji okvir propale države koja se ne može učinkovito nositi s unutarnjim nesuglasicama i zahtjevima svojih naroda”, rekao je Krešić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, rješenje ovog problema, ukoliko želimo stabilizaciju, može doći samo kroz trajni međusobni dijalog i dogovor među lokalnim partnerima: predstavnicima Hrvata, Srba i Bošnjaka.

“Bez aktivnog i iskrenog razgovora, bez kompromisa i želje za stvaranjem zajedničke budućnosti, BiH neće moći izdržati teške izazove pred sobom. Pritom, podrška međunarodne zajednice može igrati ulogu, ali samo ako se u potpunosti poštuje suverenitet zemlje i ako se osigura da rješenja dolaze iznutra, kroz proces koji uključuje sve narode i političke aktere”, naglasio je Krešić.

Iako je bilo naznaka da bi se na nivou BiH eventualno mogla napraviti nova većina, nakon u četvrtak započete pa odmah prekinute sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine, jasno je da od toga neće biti ništa u skorije vrijeme. Kako uopšte “vlast” na nivou BiH funkcioniše možda najbolje govori podatak da je posljednja “krupnija” odluka, ona koja se odnosi na slučaj “Viaduct”, donesena preglasavanjem. Ipak, i ta donesena odluka, kako stvari sada stoje, neće biti sprovedena jer je praktično Centralna banka BiH odbila da je izvrši.

“Za kratko većina građana naivno je povjerovala u profesionalni integritet institucija BiH, nadajući se da će silan novac iz međunarodnih krugova uložen u reforme neizbježno donijeti rezultat”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Ona kaže da su u institucije regrutovani ljudi isključivo po partijskom ključu i svoju lojalnost iskazuju strankama i stranačkim liderima, a ne službi u institucijama i zakonima.

Takođe, naglasila je da je OHR još sastavni dio političkog i pravnog sistema BiH bez obzira na to koliko se to nekome sviđalo te da je njihovo stajalište da “slučaj, staru ili novu krizu” prepuštaju domaćim institucijama bacanje dimne bombe.

Related Topics:

Politika

BORENOVIĆ KOJOVIĆU “Izabrali ste one kojima “SARAJEVO SMRDI””

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas se povela žustra rasprava između nekih stranaka “dvije trojke”. Prvo je Predrag Kojović (NS) iznio tvrdnju da je opozicija iz Republike Srpske tražila od Trojke da se Budžet ne usvaja prije održavanja izbora u Republici Srpskoj, te da su odustali od dogovora kada su na prošloj sjednici glasali za amandmane SNSD-a.

Replicirao mu je Branislav Borenović (PD), koji je upitao Kojovića da li je ovaj istup alibi za povratak u vlast ili dalji ostanak u vlasti.

“Ne tražite izgovor, ostanite tu gdje jeste. Ako vam ne smeta da budete s onima koji govore da Sarajevo smrdi, da hodže arlauču, i svim uvredama koje smo slušali u posljednjih nekoliko mjeseci, ok. To je vaša odluka. Vi ste te ljude izabrali, i SNSD i HDZ i da mijenjate stanje u ovoj zemlji”, rekao je Borenović i dodao:

“Rezultati su vidljivi danas. Ako vi mislite da su isti oni koji iznose svoje ksenofobične tvrdnje, ako ste vi odlučili da sjedite s tim ljudima to više govori o vama”, rekao je Borenović.

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine poslanici su se izjasnili da po hitnom postupku raspravljaju o Prijedlogu zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu. Od 40 prisutnih, 19 poslanika je glasalo za, 13 je bilo protiv i osam suzdržanih. Budžet je u proceduru uputilo Predsjedništvo BiH.

(Vijesti.ba)

Nastavi čitati

Politika

Blanuša o poskupljenju struje “NIJE NAROD RAJA DA PLAĆA DANAK VAŠIH PLJAČKI”

„Narod neće i ne smije plaćati javašluk u Elektroprivredi Republike Srpske /EPRS/. Besraman je zahtjev za povećanje cijene električne energije od 33 odsto, a još besramnije je očekivanje da poniženi narod i privreda plate pljačke i uništavanje EPRS. Nećemo dozvoliti da se od naroda otima i da se dalje ponižava, da bi se dalo Rašidu Serdarovu, zetovima, kumovima i porodičnim firmama“. Ovo je poručio prof. dr Banjalučkog Elektrotehničkog fakulteta Branko Blanuša, povodom zahtjeva EPRS za novo poskupljenje struje koje bi u prosjeku iznosilo 33 odsto.

„Кada su šurovali i pljačkali sa Serdarovom, narod nisu pitali, a sada od naroda traže da skupi 300 miliona za njihova nedjela! Za razne prijateljske studije, EPRS je u zadnje dvije godine dala 11 miliona КM. Jednom zetu je dala 26 miliona КM. Anonimnom „Xplode media“ iz Trebinja otišlo je 3.450.000 КM za oglašavanje, „Grudisu“ iz Doboja čak 7,6 miliona КM, a porodičnoj televiziji preko 1,3 miliona КM. Očekujete da to narod i privreda plate? Neće moći, dosta je ponižavanja naroda! Biće Srpska ponovo ponosna“, ističe profesor Blanuša.

On naglašava da poskupljenje električne energije za sobom lančano nosi i opterećenje privrede, poskupljenje osnovnih životnih namirnica, roba i usluga.

„Umjesto da popravljamo životni standard i otvaramo radna mjesta, oni ugrožavaju postojeća radna mjesta i uništavaju egzistenciju naroda! Oni koji su nemilice uništavali i pljačkali najvažniji resurs Republike Srpske i ugrožavali njenu energetsku stabilnost, svu štetu treba da nadoknade iz sopstvene imovine a ne preko leđa naroda. Zato, u nedelju glasate i protiv pljačke preko leđa naroda i svođenja naroda na kmetovski položaj. Glasate za ponosnu Republiku Srpsku u kojoj će vlast služiti narodu i zaštititi njegove interese“, poručio je prof. dr Branko Blanuša!

(BN)

Nastavi čitati

Politika

PRIJETNJE NOVOG SVJETSKOG PORETKA! BiH najranjivija zbog slabe vojske i političkih podjela

Nakon što se unipolarni svijet pod vođstvom SAD počeo rastakati, Bosna i Hercegovina bi mogla biti među zemljama koje će najviše osjetiti posljedice.

Dejtonskim sporazumom implicitno je postavljen koncept da BiH neće imati jaku vojsku, jer je to najbolja garancija za dugotrajni mir – ako narodi u BiH nemaju puno oružja nadohvat ruke, veća je šansa da neće doći do ponovnog izbijanja neprijateljstava.

Ova strategija počivala je na pretpostavci da će svijet ići ka deeskalaciji, a ne ponovnom naoružavanju.

To je važno iz razloga što relativno slabo naoružana i opremljena BiH s malom vojskom može biti bezbjedna samo ako su Srbija i Hrvatska, dva njena jaka susjeda koja imaju interese u BiH, u dobrim međusobnim odnosima i na putu ka zajedničkoj budućnosti u EU.

Kada se početkom rata u Ukrajini praktično raspao unipolarni svijet i kada su zemlje širom svijeta krenule da se naoružavaju, počele su se naoružavati i Srbija i Hrvatska, što se sve direktno odražava i na BiH, gdje je unutrašnja stabilnost direktno ovisna od odnosa Zagreba i Beograda.

Osim toga, vojna doktrina koju je usvojila BiH praktično se raspala razvojem nove vojne tehnologije podstaknute ratom u Ukrajini, gdje su upotreba dronova i uvezivanje vojnih sistema putem interneta vojne strategije praktično redefinisale iz temelja.

NATO je pokrenuo novi koncept u koji uključuje odbranu od dronova nakon što su se ovih sedmica u Evropi svakodnevno počeli pojavljivati dronovi iznad kritičnih vojnih instalacija, za koje EU i NATO optužuju Rusiju.

Opasnost od ovih dronova ne mora doći samo od Rusije, njih mogu koristiti i druge zemlje, pa i kriminalne grupe, koje mogu napasti kritična postrojenja, poput vodozahvata, elektroenergetskih objekata, mostova i druge kritične infrastrukture. Sve zemlje u Evropi pripremaju se za nove prijetnje koje dronovi predstavljaju, a jedino je BiH, čija je vojna struktura određena Dejtonom sa stranim vojnim protektoratom, ovisna od drugih faktora na koje ne može da utiče.

Đuro Kozar, vojni analitičar iz Sarajeva, ističe za “Nezavisne” da je problem BiH što ona nema dovoljno resursa za odbranu ni u pogledu tradicionalnih vojnih sredstava, a kamoli u pogledu novih prijetnji poput prijetnje dronova, sajber napada ili hibridnih aktivnosti koji se sada dešavaju u Evropi.

Prema njegovim riječima, suština problema je što u Republici Srpskoj ne žele da izdvajaju za Oružane snage BiH, jer žele da BiH bude demilitarizovana, a u Federaciji i bošnjačka i hrvatska politička komponenta, u principu, žele njihovo jačanje.

Kozar podsjeća da je vojni dio Dejtonskog sporazuma postavio okvir za bezbjednosnu arhitekturu u regionu, a da je taj okvir postao neadekvatan onog trenutka kad je Hrvatska ušla u NATO, a Srbija odlučila da ostane neutralna.

“Dejton nije zabranio BiH da se ona naoružava, ona na to ima pravo, ali je problem što zemlja nema velikih mogućnosti da se njene OS modernizuju i da one imaju sve što im je potrebno za odbranu”, smatra Kozar.

Prema njegovim riječima, i ono što je BiH dobila potiče uglavnom iz donacija SAD i drugih prijateljskih zemalja, uglavnom članica NATO-a, a ne zato što je sama BiH ulagala u svoju bezbjednost.

BiH bi svoje bezbjednosne probleme mogla riješiti učlanjivanjem u NATO, ali u Republici Srpskoj postoji snažan otpor zbog ne tako davne prošlosti i sjećanja koja su još relativno svježa.

Zato će, po svemu sudeći, BiH i dalje ostati u vakuumu, barem dok ne dođe do neke vrste unutrašnjeg konsenzusa u pogledu bezbjednosne strategije.

Ranijih godina pisali smo da BiH nema svoju avijaciju, pa kada bi se iznad zemlje pojavio neidentifikovani avion, BiH ne bi imala čime da ga isprati iz svog vazdušnog prostora.

Sada bi se moglo desiti da iznad bh. kritične infrastrukture, poput aerodroma, “šetaju” neidentifikovani drononovi, koje bi bh. protivvazdušna odbrana mogla nemoćno gledati kroz dvogled.

Nastavi čitati

Aktuelno