Connect with us

Politika

RASPAD INSTITUCIJA: Izvršna, sudska i zakonodavna vlast na nivou BiH pred kolapsom!

I dok entiteti koliko-toliko funkcionišu, sistem na nivou BiH se u potpunosti raspao, a dokaz tome je da sudska, izvršna i zakonodavna vlast ne postoje, odnosno nisu u stanju da sprovode svoje odluke.

Recimo, nadležne institucije kao što su bezbjednosne agencije sa nivoa BiH nisu u mogućnosti da sprovedu odluke sudova, a iste te odluke sudova ne primjenjuju se na cijeloj teritoriji BiH.

Takođe, izvršna vlast oličena u Savjetu ministara BiH i Predsjedništvu BiH se raspala, o čemu govori i činjenica da se manje-više većina odluka donosi preglasavanjem, osim ako se ne radi o trivijalnim stvarima kao što su izvještaji, analize itd.

Što se tiče zakonodavne vlasti, već mjesecima u konačnici nije usvojen nijedan zakon, a Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH posljednju redovnu sjednicu održao je još u novembru prošle godine.

Na sve to Kristijan Šmit nameće zakone i odluke koje dio političkih partija i institucija poštuje, a dio ih ignoriše, s tim da se te njegove odluke ne smiju sudski ni preispitivati, što se nije dešavalo nikada i nigdje na svijetu.

“Bosna i Hercegovina ne postoji. Njene odluke su neprovodive, svako uzima i radi šta hoće. I prije visoki predstavnici, a sada Šmit koji nije visoki predstavnik, donesu papire gdje jasno piše da se njegove odluke ne mogu sudski preispitivati. To nije bilo ni u Africi u 19. vijeku. Znači, BiH ne postoji, ali na moju veliku žalost ne vidim da nešto postoji i Republika Srpska jer i mi donosimo zakone koje ne poštujemo”, rekao je Milko Grmuša, pravnik.

On kaže da ne postoji ni blizu konsenzus političkih, intelektualnih i finansijskih elita u BiH te da je međunarodna zajednica, oličena u OHR-u decenijama, sada već grubo srušila ustavni poredak.

“U EU se niko nije počešao zbog toga. Ali tako rade i domaće političke elite koje ustavni poredak urušavaju unutra”, naglasio je Grmuša, dodajući da se sve vrti oko imovine, ali ne da li će njome upravljati Republika Srpska ili BiH, već koji pojedinac će da raspolaže resursima.

Novinar iz Mostara Zoran Krešić kaže da se raspad sistema u BiH, kao i dublja politička kriza, može pratiti unazad do smanjenja američkog angažmana i povlačenja masovnih intervencija koje su bile ključne za stabilnost zemlje nakon rata.

Posebno, kako dodaje, dolaskom administracije Donalda Trampa, koja nije pružala istu vrstu podrške kao prethodne administracije, postalo je jasno da BiH i njene institucije nisu dovoljno razvijene da same upravljaju političkim i društvenim izazovima.

“Ovaj pad međunarodne podrške otkriva ozbiljnu slabost u strukturama BiH, posebno u institucijama koje su temeljene pod utjecajem međunarodne zajednice i koje su djelomično oslonjene na vanjski pritisak. To dovodi do situacije u kojoj je BiH suočena s ozbiljnim političkim, ekonomskim i društvenim problemima, zbog čega postaje sve jasniji okvir propale države koja se ne može učinkovito nositi s unutarnjim nesuglasicama i zahtjevima svojih naroda”, rekao je Krešić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, rješenje ovog problema, ukoliko želimo stabilizaciju, može doći samo kroz trajni međusobni dijalog i dogovor među lokalnim partnerima: predstavnicima Hrvata, Srba i Bošnjaka.

“Bez aktivnog i iskrenog razgovora, bez kompromisa i želje za stvaranjem zajedničke budućnosti, BiH neće moći izdržati teške izazove pred sobom. Pritom, podrška međunarodne zajednice može igrati ulogu, ali samo ako se u potpunosti poštuje suverenitet zemlje i ako se osigura da rješenja dolaze iznutra, kroz proces koji uključuje sve narode i političke aktere”, naglasio je Krešić.

Iako je bilo naznaka da bi se na nivou BiH eventualno mogla napraviti nova većina, nakon u četvrtak započete pa odmah prekinute sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine, jasno je da od toga neće biti ništa u skorije vrijeme. Kako uopšte “vlast” na nivou BiH funkcioniše možda najbolje govori podatak da je posljednja “krupnija” odluka, ona koja se odnosi na slučaj “Viaduct”, donesena preglasavanjem. Ipak, i ta donesena odluka, kako stvari sada stoje, neće biti sprovedena jer je praktično Centralna banka BiH odbila da je izvrši.

“Za kratko većina građana naivno je povjerovala u profesionalni integritet institucija BiH, nadajući se da će silan novac iz međunarodnih krugova uložen u reforme neizbježno donijeti rezultat”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Ona kaže da su u institucije regrutovani ljudi isključivo po partijskom ključu i svoju lojalnost iskazuju strankama i stranačkim liderima, a ne službi u institucijama i zakonima.

Takođe, naglasila je da je OHR još sastavni dio političkog i pravnog sistema BiH bez obzira na to koliko se to nekome sviđalo te da je njihovo stajalište da “slučaj, staru ili novu krizu” prepuštaju domaćim institucijama bacanje dimne bombe.

Related Topics:

Politika

Ninković NEĆE DA ODGOVARA NA PITANJA NOVINARA, brani ulazak na Kolegijum i selektuje medije

Najnoviji primjer je odluka da bez javnog konkursa omogući isključivo TV Simić prenos sjednica, dok su svi ostali mediji onemogućeni da ravnopravno izvještavaju o radu najvišeg gradskog zakonodavnog tijela, piše Tok TV.

Istovremeno, Ninković je zabranio medijima prisustvo Kolegijumima Skupštine, iako je u Poslovniku, Zakonu o Gradu Banjaluka i drugim relevantnim aktima jasno navedeno da su sjednice radnih tijela — uključujući i kolegijum — otvorene za javnost.

Takva praksa nije samo suprotna principima transparentnosti, nego i šalje poruku da se predsjednik Skupštine plaši javnog nadzora, kritičkih pitanja i medija koji ne pripadaju uskom krugu njemu bliskih.

Takođe, Ninković ne odgovara na pitanja isključivo pojedinih medija.

Na pitanja portala Blink,  koja se odnose na rad Skupštine Banjaluke, kao i o aferi narkotici na UKC, Ninković nije želio da  odgovori.

Nastavi čitati

Politika

Stanivuković o FINANSIRANJU STRANAKA! Njihova logika je ako je SNSD nešto pretrpio, neka svi ostali propadnu

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, Draško Stanivuković izjavio je da je odluka o ukidanju finansiranja političkih stranaka neustavna i predstavlja direktan udar na demokratske procese.

– Čak 37 puta smo slali urgencije nadležnim institucijama. Ovo je neustavno, baš kao što je bila i odluka o PDV-u, koja je pala na Ustavnom sudu. Ako u ovoj zemlji ima imalo pravde, pašće i ova odluka o ukidanju finansiranja političkih partija – poručio je Stanivuković.

On je upitao zašto je finansiranje ukinuto nakon što su stranke već ušle u izborni proces pod jasnim uslovima.

– Njihova logika je – ako je SNSD nešto pretrpio, neka svi ostali propadnu. To je njihova politika. To je loša politika. Šta će biti kada ova odluka padne na Ustavnom sudu? Hoćete li tada vratiti novac, kao što morate da vratite sredstva za PDV? I ko će snositi odgovornost? – upitao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

BLANUŠA NE ODUSTAJE! “Podaci pokazuju nepravilnosti! Hoću samo poštene izbore!”

Prof. dr Branko Blanuša očekuje da će CIK-ove provjere pokazati stvarni rezultat izbora i ono što su građani Republike Srpske rekli na ovim zadnjim izborima i da će to biti ono kako su glasali.

“Ja ne tražim ništa drugo osim da izborna volja građana Republike Srpske bude zaista ispoštovana. Mogu reći da sam ja zadovoljan ovim rezultatom, iako mnogi u meni nisu vidjeli profilisanog karijernog političara. Obećao sam da ću dati sve od sebe i okupiti sve one iz opozicionog bloka i sve one u Republici Srpskoj koji su nezadovoljni ovim stanjem i žele promjenu. Drago mi je da se to ispostavilo jer sam zaista dobio značajno povjerenje”, kazao je Blanuša, koji je bio kandidat SDS na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Dodaje da je nastupio kao jedan od nas, kao neko ko je profesionalno ostvaren, nema afere i živi život kao i svi drugi u Republici Srpskoj i u cijeloj Bosni i Hercegovini.

“Ja sam jednostavan i nastojao sam de se tako i ponašanm i da uz to budem pristojan i tolerantan i mislim da je to zajedno sa stanjem koje sad imamo u Republici Srpskoj doprinjelo tome da me je izabarao gotovo svaki drugi učesnik ovih izbora. Milsim da je rezultat kombinacija nezadovoljstva ljudi stanjem u Republici Srpskoj ali i ponudom jednog takvog kandidata koji je imao drugačiji nastup od onog koji je do tada bio dominantan”, kazao je Blanuša.

On je za “Istragu sedmice” Tv Hayat naglasio da će tražiti da CIK uradi svoj posao, a to je da na tri ili četri lokalne zajednice gdje postoje relevantni podaci, utvrdi činjenično stanje.

“To naravno uključuje i grafološku analizu tj. da li potpisi na biračkim mjestima odgovaraju potpisima lica koja su glasala. Ako se nakon toga potvrdi, nakon grafološke analize da je gospodin Karan predsjednik Republike Srpske, ja ću sa svoje strane uraditi ono što je ljudski i moralno i čestitati mu izbor”, odgovorio je Blanuša na pitanje da li će čestitati Karanu.

Blanuša je rekao da želi da cijeli proces bude ispoštovan onako kako treba jer podaci sa biračkih mjesta ukazuju na to da je bilo brojnih nepravilnosti.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno