Connect with us

Politika

RASPRAVA U PD PS BiH: Putem javnih nabavki u BiH ukradeno 35 milijardi

Putem javnih nabavki u BiH u prethodnih 20 godina ukradeno je 35 milijardi KM, a javne nabavke su najveći štit kriminalcima u BiH.

Poručeno je ovo upravo na hitnoj sjednici Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine gdje se razmatraju Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o javnim nabavkama BiH i Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Ova dva zakona, o kojima se raspravlja jedinstveno, u parlamentarnu proceduru uputili su predsjedavajući Kluba poslanika SDP BiH, Saša Magazinović, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS – PDP – Za pravdu i red, Mira Pekić, predsjedavajući Kluba poslanika NiP, Nihad Omerović, predsjedavajuća Kluba poslanika NS – BHI KF, Sabina Ćudić i predsjedavajući Mješovitog kluba Jasmin Emrić.

Radmanović: Nema opravdanih razloga da se sjednica održi po hitnom postupku
Na samom početku rasprave Nebojša Radmanović, poslanik Srpskog kluba u PD PS BiH (SNSD), rekao je da je predsjedavajući PD PS BiH prekršio Poslovnik, jer nema opravdanih razloga da se sjednica održi po hitnom postupku.

“Ne sporimo da su ovo bitne tačke, da trebaju biti predmet rasprave, ovo su materijali o kojima se dugo raspravlja i usaglašava, došli smo do određenih prijedloga ali nije potrebno da ovo ide po hitnom postupku. Znate i sami da hitni postupci onemogući intervencije na materijal i mislimo da bi sve tačke današnje sjednice trebalo da idu po redovnoj proceduri kako bismo imali mogućnosti djelovanja amandmanski u komisijma”, kazao je Radmanović.

Denis Zvizdić, predsjedavajući PD PS BiH, istakao je da je polemika Radmanovića bespotrebna.

“Zahtjev za održavanjem hitne sjednice je potpisalo nekoliko šefova klubova poslanika, ne Denis Zvizdić, nego 19 potpisnika zahtjeva za hitnu sjednicu i sad kažete da ja kao predsjedavajući ne bih trebao da zakažem sjednicu i svaki put ću to uraditi kad to zatraži dovoljan broj poslanika”, naveo je Zvizdić.

U uvodnoj riječi predlagača dva zakona, obratio se poslanik SDP BiH, Saša Magazinović, koji je rekao da BiH već kasni 20 godina za donošenjem ovakvih zakonskih rješenja i da zato oni sada imaju premisu hitno.

“Oni koji se bave javnim nabavkama kažu da je u prethodnih 20 godina putem javnih nabavki ukradeno 35 milijardi KM. A ukradeno je tako što Zakon o javnim nabavkama predviđa simbolične novčane kazne za one koji ukradu novac iz budžeta, a kada odgovorni plate kazne od obično 100-500 KM, koliko bude presuđeno za ukradene milione, onda ne mogu krivično odgovarati jer su već kažnjeni prekršajno”, poručio je Magazinović.

Istakao je da u Krivičnom zakonu BiH tek sada dobijamo posebna krivična djela vezano za javne nabavke.

“Zakon o javnim nabavkama je najveći štit kriminalcima u ovoj državi jer ih štiti da ne mogu odgovarati krivično, nego plaćaju isključivo novčane kazne za ogroman kriminal koji urade. To nije zakon nego zaklon, za one najcrnje što postoji u ovom društvu”, kazao je Magazinović, pa onda naveo nekoliko primjera ovih zloupotreba.

“200.000 posao da prijatelju bez tendera. Provede se postupak, dobije 110 KM kaznu. Dva miliona KM nabavke goriva mimo zakona poznatom dobavljaču, dobije kaznu od 500 KM. Dalje, 300.000 KM dato bez ikakvog tendera poznatoj firmi, a kazna 300 KM. Sakrije, odnosno ne objavi plan nabavke, koja je ključni dokument nabavke dobije 300 KM kazne. Onda, da posao nabavke goriva mimo zakona vrijedan 400.000 KM, a dobije 150 maraka kaznu, ili potroši 25 miliona KM za dvije godine kako mu je ćeif, tako što direktor donese odluku da se izuzima od zakona o javnim nabavkama, nema kazne, ništa”, naveo je Magazinović.

U trenutku dok je govorio o temi, Magazinović je kazao da je toku 57 procesa javne nabavke u kojima će se potrošiti 4,3 miliona maraka.

“Ako je tačno, a tačno je, da se ukrade 25-30 odsto novca od ukupnog obima javnih nabavki, samo od onoga što se dešava sada, dakle u ovom trenutku, nestaće preko milion KM. A ima i sutra dan. Zato je ovaj zakon hitan”, dodao je poslanik SDP BiH.

Naglasio je da zbog činjenice da se javnim nabavkama postoji sprega kriminala i politike, protiv donošenja ova dva zakona ustali su mnogi.

“I rade to pametnije nego mnogi, ličnim kontaktom, bez medija. A evo iz ovih gore primjera, to se sve živo razletilo da nađe svog poslanika koga će ubijediti da se upuca ovaj zakon i nastave pljačkati državu tako što će platiti prekršajnu prijavu 150 KM. Oni što dobijaju svaki tender u određenoj instituciji, to su ti”, tvrdi Magazinović.

Magazinović: U sali sjede ljudi koji su od juče tri puta promijenili mišljenje
On tvrdi u da u sali sjede ljudi koji su od juče “tri puta promijenili mišljenje kako će glasati o ovom zakonu”.

“Zbog različitih pritisaka. Ljudi koji upravljaju sa 200 miliona KM budžetskog novca zivkaju sve okolo da sruše zakon. Obaranje hitnog postupka je dio njihovog plana, pri čemu ne tvrdim da svi oni koji će glasati protiv ovih zakona jesu dio veze kriminala i politike u krađi novca. Znam da je dio plana da se ovaj zakon ubije”, kazao je Magazinović.

Rekao je i da su argumenti protiv da se napravi to da ljudi iz Agencije za javne nabavke BiH i tužilaštva ne rade dobro svoj posao do sada.

“Argument za njih je i da će sve stati ako se usvoji ovaj zakon. To je ustvari poruka ako se može nekažnjeno krasti neće stati nabavke, ali ako se uvede krivično djelo da se ide zatvor onda će sve stati sa javnim nabavkama. Pa onda ide da će ovo zatrpati sudove, jednostavno amandmanima u redovnoj proceduri žele da izbrišu sve ono što im ne ide u prilog”, istakao je Magazinović.

Kojić: Ako Magazinović ne podnese krivičnu prijavu, mi ćemo
Iz SNSD su pitali zašto su predlagači ćutali 15 godina o ovom kriminalu, a da sada sa srčanošću govore o ovom pitanju kao da su oni imali probleme sa javnim nabavkama.

“Ovo je kriminalizovana meta na čelo onim poslanicima koji budu glasali protiv hitne procedure za raspravu o ovom zakonu. Lično bih volio da gospodin Magazinović kaže ko su te kriminalne grupe koje su uputile poziv da se ne ide u hitnu proceduru i ko su ti koji su bili protiv ovih zakona. Ako Magazinović ne podnese krivičnu prijavu protiv tih ljudi, mi ćemo u roku od sedam dana podnijeti krivičnu prijavu protiv njega jer nije prijavio ono što je bio dužan po zakonu”, poručio je Milorad Kojić, poslanik u Srpskom klubu (SNSD).

Odgovarajući na poruke iz SNSD, Magazinović je pitao šta ima nejasno u njegovoj rečenici da je politički milje povezan sa kriminalom.

“Ja sam jasno rekao, a ne znam kako ste se vi pronašli, da se to ne odnosi na sve i da ne može generalizovati”, naveo je Magazinović.

Kojić je odgovorio da se ovdje ni na jedan način ne može govoriti da je neko protiv ovih zakona.

Milan Dunović, iz Kluba DF, podsjetio je da je prije pet godina ovaj klub uputio kompletan zakon o javnim nabavkama, ali da tada nije dobio podršku Ustavno-pravne komisije.

“Ovo je tema koju treba urediti, što je moguće prije ali se moraju uzeti u obzir neki drugi zakoni, konkretno Zakon o državnoj službi i Zakon o radu, jer se ovdje predviđa I optuštanjem zaposlenika što nije predviđeno sa dva zakona. Zato je to glavni razlog zašto će Klub DF glasati protiv hitnosti procedure ovog zakona”, poručio je Dunović.

Poslanik Nihad Omerović iz Naroda i pravde kazao je da je sasvim dovoljno da se kroz izmjene dva zakona o kojima se sada raspravlja može efikasno urediti ova oblast.

“Tri razloga zašto ovdje treba hitan postupak su da sve političke stranke u svojim kampanjama stavljaju borbu protiv organiziranog kriminala, evo prilike da to uradimo danas. Drugi razlog je da na dnevnoj bazi odlazi aproksimativno 2,7 miliona KM u privatne kriminalne džepove. Na kraju bih rekao da ovi zakoni nisu savršeni, ali savršenstvo političkih rješenja je neprijatelj dobrih rješenja”, naveo je Omerović.

Zlatan Begić, poslanik DF, pitao je da li je normalno da se tri vrlo kompleksna zakona koja su danas na sjednici ovako brzo šalju u parlament.

“Dobili smo ih par dana prije sjednice, a treba temeljita analiza. Zna se da kada se mijenja jedan član, da se možda mora mijenjati njih 15. Saglasan sam da se kazne trebaju pooštriti, ali molim vas da ne ograničavate moje pravo da na odgovoran način pristupam zakonima u ovoj zemlji. Ovo je ograničavanje prava zastupnika da se upoznaju sa sadržajem zakona, da naprave pomnu analizu, i da zauzmu stavove. Mi ćemo ovaj prijedlog podržati, ali u redovnoj proceduri, jer sada nismo imali vremena za analizu”, poručio je Begić.

“Proizvoljno rečeno da je u 20 godina pokradeno 35 milijardi KM”
Branislav Borenović, poslanik Kluba SDS-PDP-Za pravdu i red, poručio je da će pet poslanika ovog kluba podržati zakone.

Poslanik Mia Karamehić-Abazović, istakla je da već tri godine sluša o javnim nabavkama.

Kazala je da se razlozi o tome zašto zakoni moraju ići po hitnoj proceduri nalaze u izvještaju koji su na 160 strana dobili od Agencije za javne nabavke.

“Postojeći zakon koji imamo mijenjan je više puta, posljednji 2020. i dalje nije kompatibilian sa direktivama EU, prioritetom 7 koji se od BiH traži za pristupanje EU. Bojim se da ako budemo čekali i poslali zakon u redovnu proceduru da će se sve ovo razvući u nedogled. Agencija i resorno ministarstvo trebali su po Strategiji javnih nabavki BiH uputiti u proceduru novi nacrt ovog zakona do četvrtog kvartala ove godine, ali prema informaciji Komisije za finansije i budžet to se neće desiti. Zato je potrebno da radimo izmjene ovog zakona, a ne navrat-nanos rješenja”, navela je Karamehić-Abazovićeva.

Safet Kešo, poslanik Kluba SDA, rekao je da podržava potrebu da se uredi ova zakonska oblast.

“Međutim, ne podržavamo hitnu proceduru jer ona obesmišljava u nekoj mjeri PD PS BiH. Zbog tih hitnosti je blokiran i Dom naroda BiH i zato mislimo da bi ovakva sudbina sačekala ovaj zakon tamo ukoliko se ovaj zakon usvoji”, kazao je Kešo.

Istakao je i da je proizvoljno rečeno da je u 20 godina pokradeno 35 milijardi KM.

“Zakon treba staviti u redovnu ili najmanje skraćenu proceduru da se ovdje djeluje amandmanski jer imamo mnogo razloga za to, poput nema sankcija za Ured za žalbe ako se ispostavi da su oni pogriješili. Potreban je širi zahvat”, dodao je Kešo i naveo da nije u redu reći da oni koji ne podrže zakon imaju spregu sa kriminalom.

Tvrdi da SDA nikada nije bio smetnja donošenju bitnih zakona.

Related Topics:

Politika

CIK TVRDI: Dodik formalno bez mandata od početka augusta, ALI I DALJE IZBJEGAVA POTVRDU

CIK: Mandat prestaje presudom, bez obzira na dostavu

Advokat Milorada Dodika, Goran Bubić, tvrdi da njegov branjenik još uvijek formalno obavlja dužnost predsjednika Republike Srpske jer, kako kaže, odluka o prestanku mandata nije uručena.

„U skladu sa zakonom, odluka ne može biti izvršna prije nego što je dostavljena stranci ili punomoćniku. To znači da odluka CIK-a još ne proizvodi pravne posljedice“, navodi Bubić.

Međutim, Sud BiH je još 18. augusta poslao rješenje i Dodiku i njegovom advokatu putem preporučene pošte, a odluka je istovremeno objavljena i na zvaničnoj stranici. Dostavnica se do suda još nije vratila, ali to, prema mišljenju pravnika, ne mijenja činjenicu da je mandat prestao onog trenutka kada je drugostepena presuda postala pravosnažna početkom augusta.

Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić naglašava: „Što se tiče prestanka mandata, on prestaje pravosnažnom presudom i krivičnom osudom. Odluka je javno objavljena i dostavljena, a naš zadatak bio je samo da to deklarativno potvrdimo radi raspisivanja izbora.“

Sud je dodatno potvrdio da je odbio Dodikovu žalbu na odluku CIK-a i da je i ta odluka dostavljena svim stranama u postupku. Time je, kako navodi Hadžiabdić, stvorena obaveza da se raspišu prijevremeni izbori.

U konačnici, Dodik je već početkom augusta izgubio pravo da obavlja funkciju predsjednika RS-a, a svako njegovo dalje zadržavanje u palati u Banjoj Luci nema pravno uporište. Uprkos pokušajima da ospori izvršenje, mandat mu je oduzet presudom i on je faktički samo privremeni gost u prostorijama koje više ne pripadaju njemu.

Nastavi čitati

Politika

USKORO NOVA IZVRŠNA VLAST: Vlada Srpske ostaje u krugu koalicije

Republika Srpska u utorak, 2. septembra 2025. godine, bira novu vladu.

Odlučeno je to na telefonskoj sjednici Kolegijuma Narodne skupštine RS, nakon što je mandatar Savo Minić podnio prijedlog za održavanje sjednice.

U novoj vladi sa Minićem na čelu biće isključivo ministri iz reda vladajuće većine, iako je, ako je vjerovati Miniću, čuvano mjesto za predstavnike opozicije.

“Mislim da je bio red da dođu, da kažu da nisu zadovoljni, da nismo radili dobro i da kažu ako je negdje bilo problema. Evo, u redu, daćemo vam ministarstvo na godinu dana da vi odlučujete. Imali bismo tako vladu nacionalnog jedinstva”, rekao je Minić.

U petak nije bilo poznato kakve će definitivno biti promjene u ministarstvima i da li će ispuniti želje svih koalicionih partnera, koji su tražili minimalno jedan, a neki i više resora, ali je izvjesno da će većina aktuelnih ministara ostati na Trgu Republike, čak i ako dođe do određenih rokada u foteljama.

Do petka poslijepodne Minić je tvrdio da ne zna ko će u njegov kabinet.

“Sastaću se sa predstavnicima političkih partija kako bismo se dogovorili o ministrima u novoj vladi. Da vidimo šta ćemo dobiti kao prijedlog”, kazao je Minić tada.

Komentarišući navode da vlada koju planira da formira neće imati legitimitet jer je njega kao mandatara predložio Milorad Dodik, kojem je CIK BiH oduzeo mandat predsjednika Republike Srpske, Minić je kazao da imaju zacrtan put kojim će ići bez obzira na sve.

“Svako radi svoj posao, oni koji žele da nam oduzmu svoje nadležnosti, i mi koji radimo svoj. Vrijeme će pokazati ko je legalan, ko nije. Svjestan sam tih priča, čak i tereta koji ću morati podnijeti. Imamo svoj zacrtan put i idemo svojim putem”, rekao je Minić.

Na pitanje zašto u dokumentu u kojem je on predložen za predsjednika Vlade RS, a koji je upućen Narodnoj skupštini RS, nema imena predlagača (to bi trebalo da bude predsjednik Republike Srpske), Minić je odgovorio da mu to nije poznato.

A pred njim, ako je vjerovati da već nije znao ko će biti ministri u novoj vladi, neće biti jednostavan posao, jer partije iz koalicije sa SNSD-om znaju tačno šta da očekuju.

Minimalno dva resora žele Socijalistička partija i koalicija NPS-DNS.

Socijalisti su predložili da ministri i dalje ostanu Petar Đokić i Selma Čabrić, i to po mogućnosti u istim resorima, energetika i rudarstvo, te porodica, omladina i sport.

Što se tiče NPS-DNS, tu je zasad samo Senka Jujić, ali žele još jedan resor.

Spekuliše se da je to saobraćaj i veze, a kandidat Aco Trninić, aktuelni šef Civilne zaštite.

Ako se to ispostavi kao tačno, fotelju gubi Nedeljko Čubrilović iz Demosa.

Međutim, iz ove stranke su za “Nezavisne novine” kazali da se nadaju da će imati člana vlade i da će to biti upravo Čubrilović. Ipak, nisu kazali i u koji bi resor.

Ujedinjena Srpska ima ministra Bojana Vipotnika, a da li očekuju promjenu u vezi s tim pitanjem, ali nismo dobili odgovor.

S druge strane, SPS-u je obećana fotelja ministra, što je otkrio i Goran Selak, lider ove partije, nakon konsultacija kod Sava Minića, ali nismo uspjeli saznati ko bi to mogao biti.

Najviše se spekuliše da će to biti upravo Selak, a kao mogući resori se spominju rad i boračko-invalidska zaštita ili privreda.

Ipak, šanse da uđe u resor koji se bavi pitanjem rada i boraca za Selaka su smanjene, jer su predstavnici boraca poručili da je aktuelni ministar Danijel Egić iz SNSD-a odličan izbor.

Ako ovo bude dovoljno, onda je Egićeva fotelja sigurna, ali zato, prema ocjeni analitičara, nije sigurna većini ostalih ministara iz SNSD-a, pogotovo ukoliko Minić bude morao da ispuni želje svih iz koalicije.

U toj situaciji, SNSD se mora odreći minimalno dvije fotelje, od 11 koliko ih trenutno ima.

Ono što je sigurno, promjene slijede u resoru poljoprivrede, gdje je Minić bio ministar, a kao novo ime spominje se Miroslav Bojić, aktuelni gradonačelnik Laktaša, a sa Trga Republike trebalo bi da ode i Željka Stojičić, ministarka prosvjete i kulture.

Minić je, govoreći o novoj vladi, nekoliko puta rekao da će većina ministara ostati kako bi završili započete projekte, a oni koji prate situaciju smatraju da su nedodirljivi Željko Budimir, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje, Zora Vidović, ministar finansija, te Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju.

Nastavi čitati

Politika

Budžet institucija BiH na dnevnom redu, IMA LI ŠANSE ZA PODRŠKU

Sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH sa samo jednom tačkom dnevnog reda, odnosno Prijedlogom zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za ovu godinu, biće održana u ponedjeljak, ali gotovo je sigurno da taj dokument neće dobiti podršku.

Ono što je sigurno jeste da za taj budžet neće glasati poslanici koji dolaze iz Republike Srpske, tako da je njegovo usvajanje već unaprijed osuđeno na propast.

“To je neozbiljno urađeno. Takav ozbiljan dokument dobili smo dva-tri dana prije same sjednice. Da je iko ozbiljno htio da taj dokument bude usvojen, bar bi nas pozvali telefonom ili bi bio neki razgovor. Za nas je to neprihvatljivo, ako su računali na glasove opozicije, a vidim iz medija u FBiH da očekuju da mi budemo suzdržani i na taj način da se omogući usvajanje budžeta, varaju se. Nije na nama da usvajamo budžet koji će odgovarati SNSD-u, HDZ-u i ‘trojci’. Budžet je spisak želja Denisa Bećirovića i Željka Komšića”, rekao je za “Nezavisne” Nenad Grković, poslanik Liste za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

S obzirom na to da Grković pripada klubu koji broji pet poslanika, a da je SNSD još ranije rekao da budžet neće podržati, praktično ne postoji ni šansa da on prođe, osim ako se tokom vikenda nešto ne dogovori, što je takođe malo vjerovatno.

Podsjećamo, osnovni razlog zbog kojeg SNSD neće podržati budžet je u tome što je Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, prilikom njegovog usvajanja u Predsjedništvu BiH preglasana od strane Željka Komšića i Denisa Bećirovića, druga dva člana Predsjedništva BiH.

Takođe, SNSD-u su sporne stavke koje kažu da se za Oružane snage BiH izdvoji dodatnih 28,4 miliona KM za nabavku novog oružja, zatim finansiranje sedam institucija kulture te vraćanje duga BHRT-a.

Finansiranje institucija kulture za SNSD posebno je sporno iz razloga što je odluke da se te institucije moraju finansirati iz budžeta BiH nametnuo Kristijan Šmit.

Iz SNSD-a su rekli da Bećirović i Komšić, koji su preglasali Cvijanovićevu, budžetom nisu planirali povećanje plata zaposlenima u institucijama BiH, a što je zakonska obaveza, s obzirom na to da je za ovu godinu usvojena nova osnovica za obračun plata.

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, nedavno je rekao da je očigledno da niko ne mrzi BiH kao Bećirović i Komšić dodajući da se povećanjem budžeta “takozvanih institucija kulture i BHRT-a” rugaju srpskom narodu.

“Da li je kolegi Bećiroviću prihvatljivo da Srbin bude direktor Memorijalnog centra u Srebrenici? Može li biti? Je li to uvreda da Srbin bude? I to Srbin koga delegira Republika Srpska? Kako onda možete očekivati da mi pristanemo na takozvane državne institucije kulture, na čijem čelu su Bošnjaci, koji treba da pričaju o kulturi i istoriji hrvatskog i srpskog naroda? Ja mislim da to nije prihvatljivo”, rekao je Amidžić.

On je rekao i da je predloženi budžet neustavan, da ignoriše potrebe 23.000 zaposlenih u zajedničkim institucijama te da su u njemu prisutna neslaganja u iznosu od 15 miliona KM.

“U Ministarstvu finansija i trezora taj posao radi gotovo 200 ljudi, koji u skladu sa važećim propisima definišu ono što treba da bude, i nađe se jedan Bećirović koji je po vokaciji istoričar i kaže ovih 200 ljudi ne zna šta da rade”, rekao je tada Amidžić.

Podsjećanja radi, Ministarstvo finansija i trezora još ranije izradilo je budžet institucija i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu, ali ga Komšić i Bećirović nisu željeli usvojiti i vratili su ga na doradu. Međutim, poslije su sami odlučili da izrade budžet i uputili su ga u Parlamentarnu skupštinu BiH u kojoj trenutno nema većine za njegovo usvajanje.

Nastavi čitati

Aktuelno