Politika
RASPRAVA U PD PS BiH: Putem javnih nabavki u BiH ukradeno 35 milijardi
Putem javnih nabavki u BiH u prethodnih 20 godina ukradeno je 35 milijardi KM, a javne nabavke su najveći štit kriminalcima u BiH.
Poručeno je ovo upravo na hitnoj sjednici Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine gdje se razmatraju Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o javnim nabavkama BiH i Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Ova dva zakona, o kojima se raspravlja jedinstveno, u parlamentarnu proceduru uputili su predsjedavajući Kluba poslanika SDP BiH, Saša Magazinović, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS – PDP – Za pravdu i red, Mira Pekić, predsjedavajući Kluba poslanika NiP, Nihad Omerović, predsjedavajuća Kluba poslanika NS – BHI KF, Sabina Ćudić i predsjedavajući Mješovitog kluba Jasmin Emrić.
Radmanović: Nema opravdanih razloga da se sjednica održi po hitnom postupku
Na samom početku rasprave Nebojša Radmanović, poslanik Srpskog kluba u PD PS BiH (SNSD), rekao je da je predsjedavajući PD PS BiH prekršio Poslovnik, jer nema opravdanih razloga da se sjednica održi po hitnom postupku.
“Ne sporimo da su ovo bitne tačke, da trebaju biti predmet rasprave, ovo su materijali o kojima se dugo raspravlja i usaglašava, došli smo do određenih prijedloga ali nije potrebno da ovo ide po hitnom postupku. Znate i sami da hitni postupci onemogući intervencije na materijal i mislimo da bi sve tačke današnje sjednice trebalo da idu po redovnoj proceduri kako bismo imali mogućnosti djelovanja amandmanski u komisijma”, kazao je Radmanović.
Denis Zvizdić, predsjedavajući PD PS BiH, istakao je da je polemika Radmanovića bespotrebna.
“Zahtjev za održavanjem hitne sjednice je potpisalo nekoliko šefova klubova poslanika, ne Denis Zvizdić, nego 19 potpisnika zahtjeva za hitnu sjednicu i sad kažete da ja kao predsjedavajući ne bih trebao da zakažem sjednicu i svaki put ću to uraditi kad to zatraži dovoljan broj poslanika”, naveo je Zvizdić.
U uvodnoj riječi predlagača dva zakona, obratio se poslanik SDP BiH, Saša Magazinović, koji je rekao da BiH već kasni 20 godina za donošenjem ovakvih zakonskih rješenja i da zato oni sada imaju premisu hitno.
“Oni koji se bave javnim nabavkama kažu da je u prethodnih 20 godina putem javnih nabavki ukradeno 35 milijardi KM. A ukradeno je tako što Zakon o javnim nabavkama predviđa simbolične novčane kazne za one koji ukradu novac iz budžeta, a kada odgovorni plate kazne od obično 100-500 KM, koliko bude presuđeno za ukradene milione, onda ne mogu krivično odgovarati jer su već kažnjeni prekršajno”, poručio je Magazinović.
Istakao je da u Krivičnom zakonu BiH tek sada dobijamo posebna krivična djela vezano za javne nabavke.
“Zakon o javnim nabavkama je najveći štit kriminalcima u ovoj državi jer ih štiti da ne mogu odgovarati krivično, nego plaćaju isključivo novčane kazne za ogroman kriminal koji urade. To nije zakon nego zaklon, za one najcrnje što postoji u ovom društvu”, kazao je Magazinović, pa onda naveo nekoliko primjera ovih zloupotreba.
“200.000 posao da prijatelju bez tendera. Provede se postupak, dobije 110 KM kaznu. Dva miliona KM nabavke goriva mimo zakona poznatom dobavljaču, dobije kaznu od 500 KM. Dalje, 300.000 KM dato bez ikakvog tendera poznatoj firmi, a kazna 300 KM. Sakrije, odnosno ne objavi plan nabavke, koja je ključni dokument nabavke dobije 300 KM kazne. Onda, da posao nabavke goriva mimo zakona vrijedan 400.000 KM, a dobije 150 maraka kaznu, ili potroši 25 miliona KM za dvije godine kako mu je ćeif, tako što direktor donese odluku da se izuzima od zakona o javnim nabavkama, nema kazne, ništa”, naveo je Magazinović.
U trenutku dok je govorio o temi, Magazinović je kazao da je toku 57 procesa javne nabavke u kojima će se potrošiti 4,3 miliona maraka.
“Ako je tačno, a tačno je, da se ukrade 25-30 odsto novca od ukupnog obima javnih nabavki, samo od onoga što se dešava sada, dakle u ovom trenutku, nestaće preko milion KM. A ima i sutra dan. Zato je ovaj zakon hitan”, dodao je poslanik SDP BiH.
Naglasio je da zbog činjenice da se javnim nabavkama postoji sprega kriminala i politike, protiv donošenja ova dva zakona ustali su mnogi.
“I rade to pametnije nego mnogi, ličnim kontaktom, bez medija. A evo iz ovih gore primjera, to se sve živo razletilo da nađe svog poslanika koga će ubijediti da se upuca ovaj zakon i nastave pljačkati državu tako što će platiti prekršajnu prijavu 150 KM. Oni što dobijaju svaki tender u određenoj instituciji, to su ti”, tvrdi Magazinović.
Magazinović: U sali sjede ljudi koji su od juče tri puta promijenili mišljenje
On tvrdi u da u sali sjede ljudi koji su od juče “tri puta promijenili mišljenje kako će glasati o ovom zakonu”.
“Zbog različitih pritisaka. Ljudi koji upravljaju sa 200 miliona KM budžetskog novca zivkaju sve okolo da sruše zakon. Obaranje hitnog postupka je dio njihovog plana, pri čemu ne tvrdim da svi oni koji će glasati protiv ovih zakona jesu dio veze kriminala i politike u krađi novca. Znam da je dio plana da se ovaj zakon ubije”, kazao je Magazinović.
Rekao je i da su argumenti protiv da se napravi to da ljudi iz Agencije za javne nabavke BiH i tužilaštva ne rade dobro svoj posao do sada.
“Argument za njih je i da će sve stati ako se usvoji ovaj zakon. To je ustvari poruka ako se može nekažnjeno krasti neće stati nabavke, ali ako se uvede krivično djelo da se ide zatvor onda će sve stati sa javnim nabavkama. Pa onda ide da će ovo zatrpati sudove, jednostavno amandmanima u redovnoj proceduri žele da izbrišu sve ono što im ne ide u prilog”, istakao je Magazinović.
Kojić: Ako Magazinović ne podnese krivičnu prijavu, mi ćemo
Iz SNSD su pitali zašto su predlagači ćutali 15 godina o ovom kriminalu, a da sada sa srčanošću govore o ovom pitanju kao da su oni imali probleme sa javnim nabavkama.
“Ovo je kriminalizovana meta na čelo onim poslanicima koji budu glasali protiv hitne procedure za raspravu o ovom zakonu. Lično bih volio da gospodin Magazinović kaže ko su te kriminalne grupe koje su uputile poziv da se ne ide u hitnu proceduru i ko su ti koji su bili protiv ovih zakona. Ako Magazinović ne podnese krivičnu prijavu protiv tih ljudi, mi ćemo u roku od sedam dana podnijeti krivičnu prijavu protiv njega jer nije prijavio ono što je bio dužan po zakonu”, poručio je Milorad Kojić, poslanik u Srpskom klubu (SNSD).
Odgovarajući na poruke iz SNSD, Magazinović je pitao šta ima nejasno u njegovoj rečenici da je politički milje povezan sa kriminalom.
“Ja sam jasno rekao, a ne znam kako ste se vi pronašli, da se to ne odnosi na sve i da ne može generalizovati”, naveo je Magazinović.
Kojić je odgovorio da se ovdje ni na jedan način ne može govoriti da je neko protiv ovih zakona.
Milan Dunović, iz Kluba DF, podsjetio je da je prije pet godina ovaj klub uputio kompletan zakon o javnim nabavkama, ali da tada nije dobio podršku Ustavno-pravne komisije.
“Ovo je tema koju treba urediti, što je moguće prije ali se moraju uzeti u obzir neki drugi zakoni, konkretno Zakon o državnoj službi i Zakon o radu, jer se ovdje predviđa I optuštanjem zaposlenika što nije predviđeno sa dva zakona. Zato je to glavni razlog zašto će Klub DF glasati protiv hitnosti procedure ovog zakona”, poručio je Dunović.
Poslanik Nihad Omerović iz Naroda i pravde kazao je da je sasvim dovoljno da se kroz izmjene dva zakona o kojima se sada raspravlja može efikasno urediti ova oblast.
“Tri razloga zašto ovdje treba hitan postupak su da sve političke stranke u svojim kampanjama stavljaju borbu protiv organiziranog kriminala, evo prilike da to uradimo danas. Drugi razlog je da na dnevnoj bazi odlazi aproksimativno 2,7 miliona KM u privatne kriminalne džepove. Na kraju bih rekao da ovi zakoni nisu savršeni, ali savršenstvo političkih rješenja je neprijatelj dobrih rješenja”, naveo je Omerović.
Zlatan Begić, poslanik DF, pitao je da li je normalno da se tri vrlo kompleksna zakona koja su danas na sjednici ovako brzo šalju u parlament.
“Dobili smo ih par dana prije sjednice, a treba temeljita analiza. Zna se da kada se mijenja jedan član, da se možda mora mijenjati njih 15. Saglasan sam da se kazne trebaju pooštriti, ali molim vas da ne ograničavate moje pravo da na odgovoran način pristupam zakonima u ovoj zemlji. Ovo je ograničavanje prava zastupnika da se upoznaju sa sadržajem zakona, da naprave pomnu analizu, i da zauzmu stavove. Mi ćemo ovaj prijedlog podržati, ali u redovnoj proceduri, jer sada nismo imali vremena za analizu”, poručio je Begić.
“Proizvoljno rečeno da je u 20 godina pokradeno 35 milijardi KM”
Branislav Borenović, poslanik Kluba SDS-PDP-Za pravdu i red, poručio je da će pet poslanika ovog kluba podržati zakone.
Poslanik Mia Karamehić-Abazović, istakla je da već tri godine sluša o javnim nabavkama.
Kazala je da se razlozi o tome zašto zakoni moraju ići po hitnoj proceduri nalaze u izvještaju koji su na 160 strana dobili od Agencije za javne nabavke.
“Postojeći zakon koji imamo mijenjan je više puta, posljednji 2020. i dalje nije kompatibilian sa direktivama EU, prioritetom 7 koji se od BiH traži za pristupanje EU. Bojim se da ako budemo čekali i poslali zakon u redovnu proceduru da će se sve ovo razvući u nedogled. Agencija i resorno ministarstvo trebali su po Strategiji javnih nabavki BiH uputiti u proceduru novi nacrt ovog zakona do četvrtog kvartala ove godine, ali prema informaciji Komisije za finansije i budžet to se neće desiti. Zato je potrebno da radimo izmjene ovog zakona, a ne navrat-nanos rješenja”, navela je Karamehić-Abazovićeva.
Safet Kešo, poslanik Kluba SDA, rekao je da podržava potrebu da se uredi ova zakonska oblast.
“Međutim, ne podržavamo hitnu proceduru jer ona obesmišljava u nekoj mjeri PD PS BiH. Zbog tih hitnosti je blokiran i Dom naroda BiH i zato mislimo da bi ovakva sudbina sačekala ovaj zakon tamo ukoliko se ovaj zakon usvoji”, kazao je Kešo.
Istakao je i da je proizvoljno rečeno da je u 20 godina pokradeno 35 milijardi KM.
“Zakon treba staviti u redovnu ili najmanje skraćenu proceduru da se ovdje djeluje amandmanski jer imamo mnogo razloga za to, poput nema sankcija za Ured za žalbe ako se ispostavi da su oni pogriješili. Potreban je širi zahvat”, dodao je Kešo i naveo da nije u redu reći da oni koji ne podrže zakon imaju spregu sa kriminalom.
Tvrdi da SDA nikada nije bio smetnja donošenju bitnih zakona.
Politika
SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama
Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.
Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.
– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.
Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.
– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.
On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.
– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe
Politika
Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?
Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?
Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.
“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.
Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.
Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.
“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.
Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.
“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.
Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.
Politika
ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal
Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.
Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.
Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.
Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.
On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.
-
Politika3 dana agoPETROVIĆ I PANDUREVIĆEVA KOŠTALI SDS OVJERE: Zbog neplaćenih kazni prijava odbijena
-
Hronika2 dana agoOBRT U ISTRAZI: Grafite „Ubij balije“ i „VRS“ ispisao maloljetni Bošnjak
-
Svijet2 dana agoKOLONE NA GRANICI SA GRČKOM: Na prelazima čeka čak 65 autobusa, putnici satima zaglavljeni!
-
Hronika3 dana agoIZA REŠETAKA NAREDNIH MJESEC DANA: Osmorici uhapšenih u akciji „Cilj“ određen pritvor
-
Hronika3 dana agoSPRJEČENA LIKVIDACIJA? Zagrebačka policija uhapsila državljanina Srbije
-
Društvo3 dana agoAKO NOSITE JEDNO OD OVIH PREZIMENA: Možda potičete od najmoćnijih srpskih porodica
-
Banjaluka3 dana agoOD ZAPOSTAVLJENOG NASELJA DO UREĐENOG KRAJA: Drinić obišao mještane Ulice Despota Stefana Lazarevića (FOTO)
-
Politika2 dana agoBEZ DOVOLJNE PODRŠKE: Ramo Isak i Igor Crnadak nisu prikupili dovoljno potpisa za izbore
