Srpskoj i FBiH rastu rate kredita koje plaćaju evropskim i svjetskim kreditorima, jer je od ukupnog iznosa spoljnog duga, odnosno 9,802 milijarde maraka za promjenjivu kamatnu stopu vezano 35,40 odsto tih obaveza.

Od ukupnog iznosa spoljnog duga BiH 9,802 milijarde maraka na kraju prošle godine na Srpsku se odnose 4,224 milijarde, a FBiH 5,460 milijardi. Preostali manji iznos spoljnog duga odnosi se na Brčko distrikt i institucije BiH.

U Ministarstvu finansija i trezora BiH kazali su “Glasu Srpske” da se prema preliminarnim podacima sa krajem prošle godine od ukupnog iznosa spoljnog duga na kredite ugovorene sa varijabilnom kamatnom stopom odnosi 3,470 milijardi maraka ili 35,40 odsto.

– Preostali iznos od 6,331 milijardu maraka ili 64,60 odsto odnosi se na kredite sa fiksnom kamatnom stopom – kazali su u Ministarstvu finansija i trezora BiH.

Naglasili su da je u prvom kvartalu 2023. godine odstupanje u vezi sa promjenom kamatne stope u najvećoj mjeri zabilježeno kod plaćanja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), Evropskoj investicionoj banci (EIB), Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) i Svjetskoj banci (IBRD).

– Iako je usljed povećanja kamatne stope plaćeno više u odnosu na projicirani iznos i dalje se ostaje u okviru planiranog iznosa sa uključenim korektivnim faktorom od pet odsto – naglasili su u Ministarstvu finansija i trezora BiH.

Pojasnili su da je bilo planirano da za prvi kvartal ove godine na ime glavnice i kamate bude isplaćeno 300,56 miliona KM, a za servisne i ostale troškovi 36,43 miliona.

– Na ime glavnice i kamate plaćeno je 281,40 miliona, dok su troškovi po osnovu kamate, servisnih i ostalih troškova iznosili 54,72 miliona – naglasili su u Ministarstvu finansija.

Ekonomisti navode da će kamatne stope vjerovatno još neko vrijeme rasti, jer i ECB ali i FED najavljuju dalje korekcije u tom pravcu ove godine.

– Ako to povećanje bude dovoljno u smislu da ono zaustavi inflaciju, tada će se situacija stabilizovati, ali kamatne stope će i dalje ostati visoke. Inflacija je rasla i njeno smanjivanje ne znači pad cijena, nego sporiji rast cijena. Ulazimo u neku spiralu i izvjesno je da se kamatne stope neće brzo vratiti na one ranije. Ostaće neko vrijeme visoke, ali vjerujem da taj period ne bi trebalo dugo da potraje – rekao je “Glasu” ekonomista Miloš Grujić i dodao da su sve agresivne mjere donesene s ciljem obuzdavanja inflacije.

Naglasio je da vlast u BiH dijeli sudbinu svih učesnika na finansijskim tržištima, kada je riječ o povećanju kamatnih stopa.

– I zemlje sa većom tradicijom na finansijskim tržištima se zadužuju po većoj kamatnoj stopi. Iste probleme imamo svi. Ne očekujemo neke strašne potrese, a racionalno je da će dio novca koji se vraća za izmirenje obaveza u stranim valutama biti veći – zaključio je Grujić.

Građani

Iz Agencije za bankarstvo RS ranije su “Glasu” rekli da građani i privrednici u Srpskoj koji s bankama imaju ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu na kredite mogu ponovo očekivati rast mjesečnih rata.

– Sa ciljem obuzdavanja inflacije ECB je povećavao kamatne stope, a takve promjene na našem tržištu mogu uticati na kredite koji uključuju promjenljivu kamatnu stopu. Do takvih promjena dolazi usljed promjena međubankarskih referentnih kamatnih stopa koje se koriste za određivanje konačne stope za ugovore s promjenljivom kamatnom stopom, što je najčešće euribor – kazali su u Agenciji za bankarstvo.

Glas Srpske