Connect with us

Društvo

BiH bogata vodom, ali je sve više uvozi

Iako BiH obiluje izvorima u prva četiri mjeseca ove godine na prirodnu mineralnu, gaziranu i negaziranu vodu iz uvoza potrošeno je 9,6 miliona KM, što je za oko milion maraka više nego u istom periodu lani.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH u prva četiri mjeseca ove godine na inostrano tržište iz zemlje je izvezena voda u vrijednosti od 1,8 miliona KM, što je za oko 388.000 KM više u odnosu na isti period lani.

– Najviše flaširane vode u BiH uvezeno je iz Srbije, Hrvatske, Mađarske te Slovenije i Austrije. Istovremeno najviše vode iz BiH našlo se na policama Hrvatske, Srbije, Švajcarske, zatim Velike Britanije i Njemačke – podaci su Spoljnotrgovinske komore.

Portparol Privredne komore RS Dejan Rauš kazao je za Glas Srpske da su kupci i dalje okrenuti ka stranoj robi.

– Dokle god potrošači ne budu promijenili odnos prema kupovini domaćih proizvoda imaćemo problem. Kupovinom domaćih proizvoda mi u suštini jačamo domaću privredu i pomažemo sami sebi i poražavajuće je da toliko novca dajemo na uvoz strane vode, dok kod nas izvora ima na sve strane – rekao je Rauš.

Dodao je da se ne bi uvozila tolika količina vode da nema potražnje za njom na domaćem tržištu.

– Vode iz inostranstva i dalje dominiraju na policama prodavnica u Srpskoj i FBiH u odnosu na domaće te je to ključni razlog njihove bolje prodaje. Strani proizvođači vode ušli su s dobrom komercijalnom kampanjom prema ugostiteljima, marketima i malim kupcima. Primjera radi u Srpskoj i FBiH brojni kafići, picerije, restorani, kao i prodavnice imaju rashladne vitrine, tende, suncobrane, čaše sa znakom i brendom strane vode – istakao je Rauš.

Iz Fabrike mineralne vode i bezalkoholnih pića “Vitinka” istakli su da je stanje u društvu takvo da se dovoljno ne razvija osjećaj da vodu, kako kažu, treba piti iz “sopstvenog bunara”.

– Šetajući kroz grad može se vidjeti da svaki drugi prolaznik drži flašu vode iz uvoza. Sve je to u redu, ali “Vitinka” i “Vitaminka” su prošle godine uplatile više od sedam miliona poreza i doprinosa u zajednički budžet, a kupujući, između ostalog, vodu iz uvoza dajemo podršku drugoj privredi – kazali su iz “Vitinke”, koja flaširanu vodu, pored domaćeg, trenutno plasira na tržišta Srbije i Crne Gore.

Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu prava potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić kazala je da je poražavajuće da uvoz nečega što BiH ima na pretek bude pet puta veći od izvoza. Ona je istakla da svi zajedno treba da rade na promociji domaćih proizvoda, što je slučaj u razvijenim zemljama.

– Treba krenuti od škole, edukacije djece, odnosno budućih generacija koje usvajaju nova znanja i koje bi mogle da mijenjaju te navike – kazala je Marićeva.

Godišnja razmjena

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore vrijednost uvezene prirodne mineralne, gazirane i negazirane vode lani je iznosila 28,4 miliona KM, što je za deset odsto više od uvoza u 2021. godini. Vrijednost izvoza u tom sektoru lani je iznosila 6,3 miliona KM, što je za 19 odsto više u odnosu na godinu ranije.

Srpskainfo

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno