Connect with us

Svijet

RAT IZRAELA I IRANA UŠAO U OPASNU FAZU: Ovo su NAJGORI scenariji za čitav svijet koji bi mogli da se desi

Za sada, borbe između Izraela i Irana izgledaju ograničene na dvije nacije. U Ujedinjenim nacijama i drugdje bilo je široko rasprostranjenih poziva na uzdržanost.

Ali, šta bi se desilo ukoliko bi borbe eskalirale i proširile se u regionu i šire?

Odgovori bi mogli da imaju dalekosežne posljedice, ne samo za Bliski istok, nego i za cijeli svijet. BBC je analizirao situaciju i dao nekoliko scenarija kako bi mogao sukob da se razvija.

Najbolji scenariji:

Sukob ostaje ograničen na Izrael i Iran

Diplomatski pritisak spriječava širenje sukoba

Iran ne gađa na američke ciljeve

Izraelski napadi uspješno uništavaju nuklearne ciljeve bez šireg regionalnog odgovora

Najgori scenariji:

Amerika se uvlači u sukob
Uprkos svim američkim poricanjima, Iran jasno vjeruje da su američke snage odobrile i barem prećutno podržavale izraelske napade.

Iran bi mogao da napadne američke mete širom Bliskog istoka – kao što su kampovi specijalnih snaga u Iraku, vojne baze u Persijskom zalivu i diplomatske misije u regionu. Iranske posredničke snage – Hamas i Hezbolah – možda jesu znatno smanjene, ali njegove milicije koje ih podržavaju u Iraku ostaju naoružane i netaknute.

SAD su se plašile da su takvi napadi mogući i povukle su dio osoblja. U svojim javnim porukama, SAD su odlučno upozorile Iran na posljedice bilo kakvog napada na američke mete.

Šta bi moglo da se dogodi ako bi američki državljanin bio ubijen, recimo, u Tel Avivu ili negde drugdje?

Donald Tramp bi mogao biti primoran da djeluje. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je dugo optuživan da želi da uvuče SAD kako bi im pomogle da poraze Iran.

Vojni analitičari kažu da samo SAD imaju bombardere i bombe za uništavanje bunkera koje mogu da prodru u najdublje iranske nuklearne objekte, posebno u Fordou.

Tramp je obećao svojim biračima u MAGA da neće započeti nikakve takozvane „vječne ratove“ na Bliskom istoku. Ali podjednako mnogo republikanaca podržava i izraelsku vladu i njen stav da je sada vrijeme za promjenu režima u Teheranu.

Ali ako bi Amerika postala aktivna, to bi predstavljalo ogromnu eskalaciju sa dugim, potencijalno razornim posljedicama.

U sukob se uvlače zalivske zemlje
Ako Iran ne uspije da ošteti dobro zaštićene vojne i druge ciljeve Izraela, onda bi uvijek mogao da usmjeri svoje rakete na mekše ciljeve u Persijskom zalivu, posebno na zemlje za koje Iran vjeruje da su godinama pomagale i podržavale njegove neprijatelje.

U regionu postoji mnogo energetskih i infrastrukturnih ciljeva. Podsjetimo se da je Iran optužen za napad na naftna polja Saudijske Arabije 2019. godine, a njihovi saveznici, jemenski pobunjenici Huti, pogodili su ciljeve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima 2022. godine.

Od tada je došlo do neke vrste pomirenja između Irana i nekih zemalja u regionu.

Ali ove zemlje su domaćini američkih vazduhoplovnih baza. Neke su takođe – diskretno – pomogle u odbrani Izraela od iranskog raketnog napada prošle godine.

Ako bi budu napadnute zalivske zemlje, onda bi i one mogle da zahtjevaju da američki ratni avioni dođu u njegovu odbranu, kao i u izraelsku.

Izrael ne uspijeva da uništi iranske nuklearne kapacitete
Šta ako izraelski napad ne uspije? Šta ako su iranska nuklearna postrojenja previše duboka, previše dobro zaštićena? Šta ako njegovih 400kg 60% obogaćenog uranijuma – nuklearnog goriva koje je samo mali korak od toga da bude osposobljeno da postane oružje, dovoljno za desetak bombi – ne bude uništeno?

Smatra se da su možda sakrivena duboko u tajnim rudnicima. Izrael je možda ubio neke nuklearne naučnike, ali nijedna bomba ne može uništiti iransko znanje i stručnost, piše BBC.

Šta ako izraelski napad ubijedi iransko rukovodstvo da je jedini način da se odvrate dalji napadi što brže – trka za nuklearnim kapacitetom? Šta ako su ti novi vojni lideri za stolom tvrdoglaviji i manje oprezni od svojih prethodnika?

U najmanju ruku, ovo bi moglo da primora Izrael na dalje napade, potencijalno vezujući region u kontinuirani krug udara i kontranapada. Izraelci imaju brutalan izraz za ovu strategiju – nazivaju je “košenje trave”.

Globalni ekonomski šok
Cijena nafte već raste.

Šta ako Iran pokuša da zatvori Ormuski moreuz, dodatno ograničavajući kretanje nafte?

Šta ako – sa druge strane Arabijskog poluostrva – Huti u Jemenu udvostruče svoje napore da napadnu brodove u Crvenom moru? Oni su posljednji preostali takozvani posrednički saveznik Irana sa istorijom nepredvidivosti i visoke sklonosti ka riziku.

Mnoge zemlje širom sveta već pate od krize visokih troškova života. Rastuća cijena nafte doprinjela bi inflaciji u globalnom ekonomskom sistemu koji već škripi pod teretom Trampovog carinskog rata.

I ne zaboravimo, jedini čovjek koji ima koristi od rasta cijena nafte je predsjednik Rusije Putin, koji bi iznenada vidio kako milijarde dolara više preplavljuju kasu Kremlja kako bi platio svoj rat protiv Ukrajine, piše BBC.

Iranski režim pada, ali šta onda?
Šta ako Izrael uspije u svom dugoročnom cilju da iznudi kolaps režima u Iranu?

Netanjahu tvrdi da mu je primarni cilj uništavanje iranskog nuklearnog kapaciteta. Ali je u svojoj jučerašnjoj izjavi jasno stavio do znanja da njegov širi cilj uključuje promjenu režima.

Rekao je “ponosnom narodu Irana” da je njegov napad “čistio put za postizanje vaše slobode od zlog i represivnog režima”.

Rušenje iranske vlade moglo bi se dopasti nekima u regionu, posebno nekim Izraelcima. Ali kakav bi vakuum to moglo ostaviti? Kakve bi nepredviđene posljedice bile? Kako bi izgledao građanski sukob u Iranu?

Mnogi se sjećaju šta se dogodilo i sa Irakom i sa Libijom kada je uklonjena jaka centralizovana vlada.

Dakle, mnogo toga zavisi od toga kako će se ovaj rat odvijati u narednim danima.

Kako – i koliko snažno – će Iran uzvratiti? I kakvo ograničenje – ako uopšte – SAD mogu da primjene na Izrael?

Od odgovora na ta dva pitanja mnogo toga će zavisiti.

Related Topics:

Svijet

JEDNA SE UDALA, druga je izričito protiv braka: Ovako izgleda život SIJAMSKIH BLIZNAKINJA

Zamislite da sve što činite mora da bude timski rad – od jela i hodanja, do odlaska u toalet i izlazaka.

Svakog trena, svakog minuta. Ali, za njih je to sasvim normalan život. Sijamske blizakinje Karmen i Lupita imaju 25 godina i nedavno su iznenadile svijet fotografijom sa vjenčanja, objavljenom na društvenim mrežama. Ispostavilo se da se jedna od njih udala.

Iznenađujuće, ali ne i nemoguće. Čak nije u pitanju ni izolovan slučaj – i jedna od sestara Hensel, koje su takođe poznate sijamske bliznakinje, prošlog ljeta je izgovorila sudbonosno “da”, dokazavši da prava ljubav zaista ne zna za granice.

Karmen Andrade upoznala je svog supruga Danijela Mekormaka prije četiri godine, a prije nekoliko dana vjenčali su se u tajnosti kako ne bi privlačili pažnju. Interesantno je da Karmen i njena sestra Lupita dijele reproduktivne organe, tako da nije ni čudo što su mnogi radoznalci počeli da postavljaju pitanja. Kako u takvom slučaju imati konvencionalne intimne odnose? Da li je to uopšte moguće?

Danijel često mora da odgovara na pitanja o svom neobičnom ličnom životu, ali svaki put naglašava da je oženjen samo jednom sestrom.

Lupita dodaje da je aseksualna i da je ne zanimaju muškarci, pa nije razumjela želju svoje sestre da se uda, pošto ona uopšte ne razmišlja na takav način. Nije joj se, dodaje, dopao ni vjerenički prsten.

Danijel i ja se zabavljamo, ali nismo intimni. Naša veza zasniva se na bliskom prijateljstvu. Razgovaramo o vjeridbi, ali prvo želimo da živimo zajedno, da vidimo kako će nam ići. Volimo djecu, ali ne želimo svoju. Lupita i ja ne možemo da ostanemo u drugom stanju, imamo endometriozu i uzimamo blokatore hormona kako bismo izbjegle menstruaciju – ispričala je Karmen svojevremeno.

Kada su ugledale svet, pre 25 godina u Meksiku, ljekari su njihovoj majci saopštili da je malo vjerovatno da će živjeti duže od tri dana. Njihova tijela spojena su od grudnog koša do karlice: dijele jetru, noge, nekoliko rebara, digestivni i reproduktivni sistem. Istovremeno, svaka ima svoje srce, pluća i želudac, obje ruke.

Pošto dijele previše vitalnih sistema, razdvajanje bi bilo nemoguće. Iako im nisu davali nikakve šanse, djevojke su demantovale doktore i medicinu. Međutim, probleme nisu mogle da izbjegnu.

Razvijale su se drugačije i sporije od svojih vršnjaka, pa su prve samostalne korake napravile tek u četvrtoj godini.

Karmen je uvijek bila odlična u školi i posjeduje sjajan smisao za humor, dok je Lupita imala poteškoća sa čitanjem, pa su nastavnici morali da razviju poseban program za nju. Iako dijele isto tijelo, njih dvije su potpuno različite ličnosti i veoma su ponosne na to, piše Žena Blic.

Lupita ima i ozbiljnih zdravstvenih problema. Njena kičma je iskrivljena i stvara veliki pritisak na pluća. Možda će u budućnosti moći da diše samo uz pomoć boce sa kiseonikom. Sestre su već prošle nekoliko komplikovanih operacija, ali ne gube nadu. Pokušavaju da uživaju u životu koliko god je moguće, a svijet može samo da im se divi zbog takve hrabrosti i volje.

Nastavi čitati

Svijet

ERUPTIRAO VULKAN NA ISLANDU, 12. PUT OD 2021. GODINE: Tokovi lave izlaze iz dugih pukotina

Vulkan na jugozapadu Islanda eruptirao je danas, saopštila je meteorološka služba te zemlje.Rojters piše da je Island, poznat kao zemlja leda i vatre, sa brojnim glečerima i vulkanima zabilježio 12. erupciju otkako su se geološki sistemi na poluostrvu Rejkjanes ponovo aktivirali 2021. godine.

Erupcije, poznate kao “erupcije pukotina”, karakterišu tokovi lave koji izlaze iz dugih pukotina u Zemljinoj kori, umjesto iz centralnog kratera.

Do sada, erupcije na Rejkjanesu nisu predstavljale ozbiljnu prijetnju za prijestonicu Rejkjavik, niti su izazvale značajnu emisiju pepela u stratosferu, čime su izbjegnuti prekidi vazdušnog saobraćaja.

Ipak, obližnji ribarski grad Grindavik, sa gotovo 4.000 stanovnika, i dalje je gotovo pust zbog stalne prijetnje od izliva lave i povezanih zemljotresa, a evakuacija je bila naređena 2023. godine.

Stručnjaci upozoravaju da bi erupcije u ovom regionu mogle da se ponavljaju decenijama, čak i vijekovima.

Island, sa površinom otprilike veličine američke savezne države Kentaki, i sa manje od 400.000 stanovnika, domaćin je više od 30 aktivnih vulkana.

Nastavi čitati

Svijet

KALAS TVRDI “Rusko bombardovanje u Ukrajini doseglo rekordne razmjere!”

Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas potvrdila je da Slovačka danas nije pristala na usvajanje 18. paketa sankcija protiv Rusije, čime je blokirala konsenzus potreban za donošenje nove runde mjera.

“Zaista mi je žao što danas nismo postigli dogovor. Bili smo jako blizu toga da uvjerimo Slovačku. Evropska komisija im je ponudila ono što su tražili. Sada je lopta u njihovom dvorištu i moramo završiti ovaj posao. Već su prošla dva mjeseca”, izjavila je Kallas na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU u Bruxellesu.

Kallas je naglasila da je ruska kampanja bombardovanja u Ukrajini dosegla rekordne razmjere, a izrazila je i zabrinutost zbog, kako navodi, “sve češće upotrebe zabranjenog hemijskog oružja od strane ruskih snaga”.

“Sve to pokazuje da Rusija ne želi mir”, rekla je šefica diplomatije EU.

Istakla je da su sankcije ključne kako bi se Rusiji uskratila sredstva za nastavak rata i najavila da će Evropska unija i dalje “povećavati cijenu agresije” kako bi Kremlj bio prisiljen na prekid sukoba.

Kallas je pozdravila sinoćnje najave američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali i dodala da bi Evropska unija voljela da SAD “preuzme više odgovornosti”.

“Amerika i Evropa surađuju, i ako djelujemo zajedno, možemo natjerati Putina da ozbiljno sjedne za pregovarački sto. Jedini način da se ovaj rat završi je da ga se prisili da odustane”, rekla je Kallas.

Nastavi čitati

Aktuelno