Američki republikanski senator Lindzi Grejem preminuo je u 71. godini, poslije kratke i iznenadne bolesti, samo dva dana nakon posjete Ukrajini.

Grejem je neposredno prije smrti boravio u Ukrajini, gdje se sastao sa ukrajinskim zvaničnicima i ponovo tražio nastavak snažne američke podrške Kijevu i dodatno pooštravanje sankcija Rusiji.

Lindzi Grejem bio je jedan od najupornijih zagovornika vojne pomoći Ukrajini u američkom Kongresu. Od početka rata više puta je posjećivao Kijev, podržavao isporuke američkog naoružanja i zahtijevao snažnije mjere protiv ruskog energetskog i finansijskog sektora.

Bio je među glavnim pokretačima zakona kojim su predlagane veoma visoke carine i sankcije državama koje nastave da kupuju rusku naftu, gas i druge energente.

Zbog izjava tokom posjete Ukrajini Rusija je 2023. godine izdala nalog za njegovo hapšenje, dok ga je Moskva godinama predstavljala kao jednog od najagresivnijih zagovornika sukoba sa Rusijom.

Više od dvije decenije u Senatu

Grejem je rođen 9. jula 1955. godine u gradu Sentral u Južnoj Karolini. U Senat Sjedinjenih Američkih Država izabran je 2002. godine, a mandat je preuzeo u januaru 2003. Prije toga je osam godina bio član Predstavničkog doma.

Bio je dugogodišnji član i nekadašnji predsjednik Odbora Senata za pravosuđe, a u posljednjem sazivu predvodio je Odbor za budžet. Važio je za jednog od najuticajnijih republikanaca u pitanjima spoljne politike, odbrane i nacionalne bezbjednosti.

Prije političke karijere služio je u Ratnom vazduhoplovstvu Sjedinjenih Američkih Država kao vojni pravnik. Aktivnu službu i rezervni sastav napustio je sa činom pukovnika.

Grejem je godinama bio blizak pokojnom republikanskom senatoru Džonu Mekejnu, sa kojim je deijlio tvrdu spoljnopolitičku liniju prema Rusiji, Iranu i drugim američkim protivnicima.

Njegov odnos sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom prolazio je kroz oštre sukobe i političko približavanje. Nakon što je tokom republikanskih izbora 2016. bio jedan od Trampovih kritičara, kasnije je postao njegov važan saveznik u Senatu i podržao njegov povratak u Bijelu kuću.

Grejem je svega nekoliko nedjelja pre smrti pobijedio na republikanskim unutarstranačkim izborima u Južnoj Karolini i pripremao se za kampanju za peti mandat u Senatu. Njegova smrt ostavlja upražnjeno jedno od najvažnijih republikanskih mjesta u gornjem domu američkog Kongresa.

– Mađarski premijer Peter Mađar izjavio je da podržava direktan izbor predsednika države.

Odgovarajući na pitanje tokom Reddit sesije “Ask Me Anything” da li smatra da predsednika treba da bira parlament ili građani, Mađar je odgovorio da je odluka na narodu.

“Želimo da uključimo sve u ustavni proces. Ja sam za to da predsednika biraju građani”, rekao je on, prenosi MTI.

Povodom učešća na nedavnom samitu NATO-a u Turskoj, Mađar je rekao da je “najbolje savete dobio od premijera Belgije i Poljske”, dok je susret sa američkim predsednikom Donaldom Trampom opisao kao veoma kratak.

“Zvanično upoznavanje sa Donaldom Trampom trajalo je svega nekoliko sekundi”, rekao je.

Mađar je dodao da vlada ne planira da oduzima pravo glasa Mađarima koji žive u inostranstvu i istakao da sebe za osam godina vidi u profesorskom poslu.

Govoreći o finansiranju sporta, Mađar je istakao da sredstva neće biti smanjena, ali da će sistem biti transparentniji.

“Finansiranje sporta biće transparentno i podložno nadzoru kroz budžet. Novac za sport neće biti smanjen”, rekao je premijer Mađarske.

Dodao je da će vlada raditi na smanjenju kamata na studentske kredite, kao i da će domaćinstva tokom 2026. godine moći da konkurišu za sredstva namenjena unapređenju energetske efikasnosti.

Mađar je naveo da će radna mesta u ministarstvima biti popunjavana putem javnih konkursa i da bi mogla da bude preispitana ranija zabrana pojedinih sajtova za sportsko klađenje, kao i sistem koncesija za prodavnice duvana.

Najavio je i da vlada radi na smanjenju PDV-a na lekove, voće, povrće i drugu zdravu hranu.

(Tanjug) Foto: AP

Teheran ne planira da sarađuje sa američkom stranom dok ona ne promijeni svoj pristup, javila je danas agencija Fars, pozivajući se na neimenovane izvore. Iran nije tražio pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama i neće ih biti dok Vašington ne odustane od svojih stavova, navodi se u izvještaju agencije.

Izvor blizak iranskom pregovaračkom timu odbacio je kao lažne izvještaje u nekoliko medija povezanih sa izraelskim režimom koji tvrde da je Teheran tražio pregovore sa Sjedinjenim Državama, rekavši da Iran neće ući u bilo kakve pregovore ukoliko Vašington prvo ne promijeni svoje trenutne stavove.

U razgovoru za novinsku agenciju Fars, izvor upućen u situaciju opisao je izvještaje koje je objavilo nekoliko medija bliskih izraelskom režimu kao “lažne”. Prema njegovim riječima, mjerilo za takvu promjenu politike je sprovođenje već postignutih dogovora. To uključuje osnivanje posebne radne grupe za Liban sa ciljem okončanja rata i olakšavanja povlačenja, rješavanje plovidbe kroz Ormuski moreuz u skladu sa aranžmanima koje traži Iran, i obnavljanje iranskog izvoza nafte i protoka nafte u normalne uslove.

Izvor je dodao da je svaka spekulacija o početku pregovora prije nego što se ovi uslovi ispune neosnovana i nije u skladu sa postojećom realnošću.