Connect with us

Svijet

ZAŠTO JE RUSIJA UKINULA ISTORIJSKU ZABRANU postavljanja nuklearnih raketa

Rusko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da Moskva više ne smatra obvezujućim moratorijum na razmještaj projektila kratkog i srednjeg dometa.

Podsjetimo, Sjedinjene Američke Države su 2019. godine, u prvom mandatu Donalda Trampa, istupile iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF). Rusija je tada poručila da neće raspoređivati takve sisteme sve dok to ne učine i SAD.

Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov najavio je još u decembru da bi Rusija mogla odgovoriti na, kako ih je nazvao, “destabilizujuće poteze” SAD i NATO u strateškoj sferi. Sada rusko ministarstvo zvanično potvrđuje da se situacija promijenila.

“Obzirom da se situacija razvija u smjeru stvarnog razmještaja američkih kopnenih projektila srednjeg i kratkog dometa u Evropi i azijsko-pacifičkoj regiji, rusko ministarstvo spoljnih poslova konstatuje da su nestali uslovi za zadržavanje jednostranog moratorijuma na razmještaj sličnog oružja”, navodi se u zvaničnom saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Rusije, prenosi Index.

Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), potpisan 8. decembra 1987. između američkog predsjednika Ronalda Regana i sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova, zabranjivao je razmještaj kopnenih balističkih i krstarećih raketa dometa između 500 i 5.500 kilometara, kako nuklearnih tako i onih s konvencionalnim bojevim glavama.

U roku od tri godine nakon stupanja na snagu 1. juna 1988., SAD i Sovjetski Savez uništili su 2.692 takva oružja te uspostavili strogu komisiju za nadzor i inspekcije, čime je INF postao prvi sporazum koji je eliminisao cijelu kategoriju projektila. INF je značio veliki iskorak u smanjenju nuklearne prijetnje tokom Hladnog rata.

SAD je formalno istupio iz sporazuma 2. avgusta 2019., nakon što su zvanilčnici prve administracije predsjednika Donalda Trampa, uključujući tadašnjeg šefa diplomacije Majka Pompea, optužile Rusiju za kontinuirano kršenje INF-a razvojem rakete 9M729.

Raketa 9M729 je ruski kopneni krstareći projektil za koji Sjedinjene Države i NATO tvrde da ima domet veći od 500 kilometara, čime krši odredbe sporazuma INF. Prema američkim izvorima, riječ je o modernizovanoj verziji rakete Kalibr, sposobnoj za nošenje bojevih glava i pogodnu za brzo lansiranje s mobilnih platformi, što je dodatno pojačalo strahove od destabilizacije evropske bezbjednosti.

SAD je tada naglasio da nije spreman ostati strana u ugovoru koji se sistemski krši, što je bio i glavni razlog izlaska iz INF-a. Taj potez su podržali i američki saveznici u NATO.

Rusko-američko prepucavanje
Podsjetimo, nedavno je bivši ruski predsjednik i sadašnji zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Dmitrij Medvedev objavio je niz oštrih poruka na društvenim mrežama u kojima je upozorio SAD na moguću nuklearnu eskalaciju, aludirajući na ruski sistem “Mrtva ruka”.

Nazvao je američkog predsjednika Donalda Trampa arogantnim, optužio ga da vodi “igru ultimatuma” i poručio da svako novo ucjenjivanje približava svijet prema ratu Rusije i SAD-a, pišu mediji poput Reutersa i Sky Newsa .

Donald Tramp je, opisavši izjave Medvedeva kao “vrlo provokativne”, objavio na Truth Socialu da je naredio premještanje dviju američkih nuklearnih podmornica “u odgovarajuće regije”. Ova izjava izazvala je zabrinutost jer šefovi država rijetko javno govore o položaju nuklearnog oružja.

Kremlj: Budite jako, jako oprezni
Kremlj je na Trampovu objavu reagovao pozivom na uzdržanost i izbjegavanje pretjerane nuklearne retorike, poručivši da bi “svi trebali biti jako, jako oprezni oko nuklearne retorike”.

Kremlj poručuje da razmještaj američkih podmornica ne vidi kao novu eskalaciju.

“Nećemo ulaziti u polemiku s Trampom”, rekao je portparol Dmitrij Peskov.

Nezavisne

Related Topics:

Svijet

VELIKI ZAOKRET ILI NOVA TENZIJA? Tramp nudi razgovor Iranu, uslov podigao prašinu!

Tramp je u intervjuu za Njujork post rekao da je spreman da se sastane sa najvišim iranskim liderima ako se postigne napredak u razgovorima.

Američki predsjednik je naveo da su Džej Di Vens, Stiv Vitkof, Džared Kušner i američki pregovarački tim na putu ka Islamabadu, gdje bi trebalo da stignu u roku od nekoliko sati.

– Trebalo bi da bude dijaloga sa Iranom, tako da pretpostavljam da se niko ne igra u ovoj fazi – rekao je Tramp.

Naglasio je da pregovori imaju jedan ključni i nesumnjivi zahtjev: Iran mora da se odrekne svog posedovanja nuklearnog oružja.

Tramp dodaje da bi bio spreman da se lično sastane sa iranskim liderima ako se postigne napredak.

To bi omogućilo Iranu da učestvuje u sledećoj rundi pregovora, a Teheran sada “pozitivno razmatra učešće u mirovnim pregovorima”, rekao je zvaničnik.

Konačna odluka još nije donijeta
Međutim, dodao je da konačna odluka još nije donijeta.

Iran je prethodno odbio američki prijedlog za drugu rundu direktnih mirovnih pregovora pre isteka prekida vatre.

Načelnik pakistanske vojske Asim Munir, ključni posrednik, prethodno je rekao Donaldu Trampu da je američka pomorska blokada glavna prepreka pregovorima.

Američke snage su uvele blokadu prošle nedelje i zaplijenile brod pod iranskom zastavom preko noći.

Indeks prenosi da je Munir Trampu poručio da je “blokada Ormuskog moreuza prepreka u razgovorima” s Iranom.

Tramp mu je na to odgovorio da će “razmotriti savjet” o tom ključnom plovnom putu, koji je suštinski zatvoren otkako su SAD i Izrael 28. februara započeli napade na Iran, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

EU NA NOGAMA! Nestašica avionskog goriva prijeti haosom u saobraćaju

Evropska unija priprema mjere za efikasniju raspodjelu avionskog goriva među državama članicama i obezbjeđivanje alternativnih izvora snabdjevanja, dok je transport energenata kroz Ormuski moreuz i dalje u zastoju zbog sukoba na Bliskom istoku.

Približno 40 odsto avionskog goriva koje koristi Evropska unija dolazi iz uvoza, a polovina tih količina prolazi kroz Ormuski moreuz.

Evropska komisija planira da u srijedu predstavi prijedlog, na osnovu kojeg bi već u maju mogle da budu aktivirane mjere za ublažavanje rizika od poremećaja u snabdjevanju avionskim gorivom, navodi se u nacrtu dokumenta u čiji je uvid imao Blumberg.

Brisel planira i smjernice koje bi omogućile fleksibilniju primjenu postojećih pravila, uključujući regulaciju aerodromskih slotova i postupanje u slučaju otkazivanja letova zbog nestašice goriva.

Predviđene su i mjere koje se odnose na praksu dodatnog točenja goriva na polaznim aerodromima, kako bi se izbjegle više cijene na dolaznim destinacijama.

Ako to ne bude dovoljno, Komisija razmatra i reviziju naftnih rezervi širom Evropske unije, uspostavljanje sistema za praćenje snabdjevanja gorivom, kao i mjere za maksimalno korišćenje rafinerijskih kapaciteta i jačanje domaće proizvodnje naprednih biogoriva.

Plan uključuje i širu strategiju za smanjenje ranjivosti EU na buduće energetske šokove, uz dodatni fokus na elektrifikaciju privrede i smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

Turska organizuje sastanak Zelenskog i Putina, PRISUSTVOVAĆE I ERDOGAN I TRAMP

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je za potencijalni sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Turskoj, izjavio je ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha.

Inicijativa za direktne pregovore

Govoreći za ukrajinsku agenciju Ukrinform na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, Sibiha je rekao da je Kijev već uputio apel Turskoj da razmotri organizaciju takvog susreta.

Prema njegovim riječima, sastanak bi mogao uključivati i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, kao i američkog predsjednika Donalda Trumpa, prenosui turski list Hurijet.

Sibiha je naglasio da Turska ima kapacitet da postigne jedinstvene diplomatske rezultate i ubrza mirovni proces.

Prethodni pokušaji mira

Turska je već ranije bila domaćin pregovora između Rusije i Ukrajine, kako na početku rata, tako i tokom 2025. godine.

Tri runde razgovora održane su u Istanbulu, gdje su dogovorene razmjene zarobljenika i pripremljeni nacrti mogućeg mirovnog sporazuma.

Zastoj u pregovorima

Početkom ove godine održani su i pregovori uz posredovanje SAD u Abu Dabiju i Ženevi, ali su oni u međuvremenu zaustavljeni.

I Moskva i Kijev kao razlog navode preusmjeravanje američkog fokusa na sukob s Iranom.

Odnosi Ukrajine i Turske

Sibiha je istakao da Turska ima posebno mjesto u ukrajinskoj diplomatiji kao strateški partner.

Naglasio je i rast trgovinske razmjene između dvije zemlje, koja je u 2025. godini povećana za gotovo 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Nastavi čitati

Aktuelno