Connect with us

Region

RAZNI INTERESI I UTICAJI: U ‘kosovski lonac’ uključeni su brojni akteri

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane ocijenio je u najnovijoj analizi da kako se približava kraj 2023.godine, tako rastu napetosti u odnosima između Beograda i Prištine uz osvrt na dešavanja u Banjskoj 24. septembra, za koja se ističe da je neozbiljno i neprofesionalno svaliti krivicu na jednog aktera.

“U ‘kosovski lonac’ uključeni su brojni akteri sa svojim interesima i uticajem, i bez temeljne nezavisne istrage neprofesionalno i neozbiljno je svaliti odgovornost samo na jednog aktera, Srbiju, odnosno njenog predsjednika Aleksandra Vučića, dok Srbija više od 20 godina ne vrši efektivnu vlast na Kosovu. Kosovo je jednačina sa mnogo elemenata i nepoznanica, domaćih i stranih. Ukoliko međunarodna zajednice, koja sve više postaje dio problema na Kosovu ne promijeni svoj odnos u rješavanju ovog otvorenog pitanja ne treba isključiti mogućnost spontanog otpora srpskog stanovništva”, navodi se u analizi.

Dodaje se i da izolovani incident u mjestu Banjska 24. septembra unio nemir među lokalno stanovništvo i povećalo napetosti, tim prije što je poslije tog incidenta vlada u Prištini insistirala na uvođenju međunarodnih sankcija za Srbiju, koju su optužili da stoji iza napada na kosovsku policiju, a vojna misija NATO/KFOR u više navrata odbacila mogućnost “preuzimanje policijskih dužnosti” od tzv. kosovske policije.

U analizi se pominje i Rezolucija o dešavanjima na KiM koju je nedavno usvojio Evropski parlament za koju se ističe da je važno što se u njoj pominje ne samo šta treba da uradi srpska strana, već i da Priština pokaže ozbiljnu posvećenost dijalogu, pregovorima, pitanjima na koja se odnosi dijalog poput osnivanja ZSO, smanjivanja tenzija, provođenja pune istrage o svim nasilnim incidentima uključujući i napade na Srbe, kao što je onaj na Badnje veče ove godine.

Ocjenjuje se i da posjeta tzv. Velike petorke šalje poruku da postoji jedinstvo EU i SAD u stavu da se neće odustati od Sporazuma o normalizaciji odnosa, kojeg su strane postigle 27. februara u Briselu i aneksa primjene koji je usaglašen 18. marta u Ohridu.

Rasprava u Savetu bezbjednosti UN-a 23.oktobra, povodom šestomjesečnog izvještaja o stanju na Kosovu pokazala je svu nemoć UN-a zbog gomile problema u svijetu. UN nije u stanju preventivno da detektuje probleme u svijetu i odredi prioritete od Afrike, Kavkaza, Bliskog istoka.

“Misija UNMIK na Kosovu služi za pripremanje izvještaja SBUN-a, rezolucija broj 1244 postoji samo formalno, a UN je nevažan faktor na Kosovu iako bi ključni problemi u svijetu, prema povelji UN-a, trebali da se rješavaju u okviru sistema UN”, navodi Ifimes.

Takođe, naglašava se da Priština nije spremna za sprovođenje popisa stanovništva u skladu sa standardima EUROSTAT-a u periodu od 1. novembra do 15. decembra ove godine, iako je popis važan za KiM kako bi se prikupili vjerodostojni podaci i na osnovu kojih bi mogao da se planira budući razvoj.

“Iako po metodologiji UN-a prilikom popisa stanovništva nije obavezno izjašnjavanje o etničkoj i vjerskoj pripadnosti, na području Kosova ali i regiona je to izjašnjavanje od najvećeg (nacionalnog) interesa”, navodi se u analizi.

Ocjenjuje se i da Bugarska, dok su u porastu napetosti između Srba i Albanaca, koristi postojeću situaciju da “pronađe” što veći broj Bugara na KiM i dodijeli im državljanstva.

“Na udaru se posebno nalaze Bošnjaci i Goranci, čiji će se broj znatno smanjiti zbog agresivnosti Bugarske, koja upravo dodjelom državljanstava i bugarskih dokumenta od njih stvara ‘novopečene Bugare”. Bugarizacija Kosova je intenzivirana upravo zbog popisa stanovništva, jer Bugarska želi kroz popis stanovništva da legalizuje prisutnost Bugara u strukturi kosovskog stanovništva i naredni korak je uvrštavanje u ustav bugarske zajednice kao što to već zahtijevaju od Sjeverne Makedonije. Cilj je da Bugari zvanično postanu jedna od tzv. nevećinskih zajednica na Kosovu”, ocjenjuje se u analizi.

Naglašava se da je Srbija je dolaskom Aleksandra Vučića na vlast i Srpske napredne stranke (SNS) ponovno postala epicentar dešavanja u regionu i motor evropskih integracija i dodaje da Srbija doživljava ekonomski preporod i ubrzano radi na članstvu u EU.

“Uspjela je na godišnjem nivou da održi visok nivo stranih investicija, koji se kreće oko pet milijardi evra godišnje, daleko više nego sve ostale zemlje regiona zajedno. Pokazalo se da je 21. vek za Srbiju postao vijek šansi i ostvarenja. Uvijek kada je Srbija kroz istoriju ubrzano krenula napred dešavalo se da se taj put pokušao usporiti ili čak zaustaviti. To se pokazalo u nedavnoj prošlosti ubistvom premijera Zorana Đinđića”, piše Ifimes, prenosi Tanjug.

Kako se navodi, Srbija se uspješno repozicionirala i rebrendirala u regionalnim i međunarodnim odnosima što je najvidljivije kroz vođenje dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine gdje je Vučić uspio da nametne paradigmu “ne mogu oni dobiti sve, a mi ništa”.

“Tako su SAD zauzele stav, koji traži potpunu implementaciju Briselskog i Vašingtonskog sporazuma, sa naglaskom na formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO). Vučić je dokazao, da je državnik, jer se upustio u rješavanje najtežeg državnog i nacionalnog pitanja (Kosovo) uprkos svim izazovima i opasnostima, koje sa tim dolaze. Svaka dodatna destabilizacija i pogoršanje bezbjednosne situacije na Kosovu najviše košta Srbe, jer im prijeti fizički nestanak. Potrebno je postići opšti društveni i politički konsenzus i vlasti i opozicije kada se radi o najvažnijem državnom i nacionalnom pitanju, pri tome je važan i stav Srpske pravoslavne crkve”, navodi se u analizi.

Srpska opozicija ne razumije svoje istorijske uloge, jer umjesto da je opozicija Vučiću, ona je sve više opozicija državi Srbiji, navodi Ifimes i dodaje da je najveću štetu Srbiji naneo je “dvojac Boris Tadić – Vuk Jeremić”, koji su pokrenuli, ničim izazvani, pitanje legaliteta kosovske nezavisnosti pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Hagu, kada je Sud pravde presudio da je proglašenje nezavisnosti KiM “u skladu sa međunarodnim pravom”.

Analitičari smatraju, da je pogrešan pristup opozicije, koja svoje političko djelovanje gradi na izrazitom antagonizmu prema Vučiću, a ne na osnovu kvalitetnog političkog programa.

“Okupljanje opozicije je pogrešno, umjesto da se okupe oko najstarije političke stranke – Demokratske stranke (DS), oni se okupljaju oko pojedinaca koji su razbili Demokratsku stranku. Oni koji su uspjeli da razore najveću stranku ne mogu da grade budućnost Srbije i to građani sve više uviđaju”, navodi se u analizi.

Smatra se i da je Srbija na istorijskom maksimumu svog ekonomskog i društvenog razvoja i da se taj trend ne smije zaustaviti i/ili ugroziti, odnosno da EU ne sme da izgubi Srbiju i mora da vodi korektniju politiku prema Srbiji bez stalnih uslovljavanja.

“Jer poigravanje sa Srbijom može dovesti do ponavljanja istorije od prije 30-tak godina na ovim prostorima”, navodi se u analizi Ifimesa.

Related Topics:

Region

OPASNA ZARAZA MEĐU DJECOM: Impetigo se širi Splitom, roditelji upozoreni na prve simptome

U splitskim pedijatrijskim ambulantama posljednjih se dana bilježi povećan broj djece s impetigom, površinskom bakterijskom infekcijom kože poznatom i kao “slatke kraste”.

Riječ je o vrlo zaraznoj bolesti koja se lako širi, osobito ljeti, kada djeca više borave vani, znoje se i češće imaju sitne ogrebotine na koži, a upravo tada nerijetko se pojave i slatke kraste, odnosno impetigo, česta površinska bakterijska infekcija kože.

Iako naziv zvuči gotovo bezazleno, riječ je o vrlo zaraznoj pojavi koja se najčešće javlja kod djece, posebno na licu, oko nosa i usta, ali se može proširiti i na druge dijelove tijela.

Najčešće počinje kao mala ranica ili mjehurić, koji brzo puca i ostavlja prepoznatljivu žućkastu, “medenu” krasticu. Upravo zbog tog izgleda roditelji često i posumnjaju da se radi o impetigu, penosi Dalmacija danas.

Infekcija se lako širi

Infekcija se lako širi, osobito ako dijete češe promjene ili ako u domaćinstvu više članova koristi iste peškire, posteljinu ili druge osobne predmete.

Ovoga ljeta impetigo nije zaobišao ni splitske mališane, a zbog brzog širenja zaraze posljednjih su dana čekaonice u splitskim pedijatrijskim ambulantama pune “slatke” djece.

Dodatni podsticaj širenju bolesti mogu dati i ljetni uslovi, boravak na moru, kupanje te česta razmjena peškira i drugih stvari na plaži, što infekciji olakšava prenos s djeteta na dijete.

Kako ističe Jasna Petrić Duvnjak, pedijatar pulmolog, iz Poliklinike Pediatri Split, jedino slatko koje vam se sigurno neće svidjeti ovo ljeto jesu upravo spomenute slatke kraste.

“Jedino slatko koje vam se sigurno neće svidjeti ovo ljeto jesu slatke kraste, a to je Impetigo ili površna bakterijska infekcija kože. Ako je primijetite, pod jedan potrebno je maknuti krastu, prebrisavanje s gazom, zatim je potrebno tu ranicu očistiti s antiseptikom (naravno koji ne peče) i nakon toga staviti antibiotsku mast.

One se jako brzo šire, treba voditi računa o higijeni unutar kuće, među ostalim članovima, upotrebi ručnika, pranju ruku,… ako uz sve te mjere niste uspjeli riješiti problem javite se zadaljnje liječenje”, savjetuje Petrić Duvnjak.

Kako se prenosi

Impetigo se prenosi direktnim kontaktom s promjenama na koži, ali i indirektno preko predmeta koje dijete koristi, poput peškira, igračaka ili posteljine. Zbog toga se često javlja u porodicama s više djece ili u kolektivima poput vrtića, gdje se bakterije lako prenose s jednog djeteta na drugo.

Ovu infekciju uzrokuju dvije bakterije: ili streptokok grupe A (s blagim simptomima) ili stafilokok aureus (uzrokuje teži oblik, a može razviti veće količine tekućine u bubuljicama pa se oni i duže zadržavaju na koži, bez pucanja).

Ako se ne liječi na vrijeme, promjene se mogu širiti i po tijelu, a dijete može zaraziti i druge članove porodice.

Šta roditelji trebaju paziti

Roditeljima se savjetuje da kožu djeteta održavaju čistom, da promjene ne diraju i ne češu te da dijete redovno pere ruke. Nokte je dobro kratko podrezati kako bi se smanjilo grebanje i prenos bakterija na druge dijelove tijela.

Takođe je važno ne dijeliti peškire, odjeću i druge lične stvari, a ako se promjene ne povuku ili se stanje pogoršava, potrebno je javiti se pedijatru.

U blažim slučajevima dovoljna je lokalna terapija, dok je kod opsežnijih infekcija ponekad potrebna i antibiotska terapija na usta.

Zato je pravovremeno prepoznavanje važno, jer se uz odgovarajuće liječenje impetigo najčešće uspješno povlači bez posljedica.

Kupanje u moru i slatke kraste?

Iako je ljeto u punom jeku, djeca i odrasli sa slatkim krastama neko vrijeme bi trebali izbjegavati kupanje i druge vodene aktivnosti. More i impetigo nisu dobra kombinacija jer slana voda može dodatno iritirati već zahvaćenu kožu.

Zbog toga se savjetuje da se s kupanjem pričeka dok kraste ne otpadnu i koža se potpuno ne oporavi. Posebno treba pripaziti i na sunce, jer postoji mogućnost postupalnih hiperpigmentacija pa je kožu važno štititi prema preporuci dermatologa.

Važno je znati i da su slatke kraste zarazne sve dok ranice vlaže, cure ili se suše.

Kako bi se spriječilo širenje infekcije potrebno je dezinfikovati i često mijenjati sve što dijete koristi, uključujući ručnike, posteljinu i odjeću.

Budući da je impetigo vrlo zarazan, ljekari ne preporučuju plivanje djeci dok se infekcija ne povuče jer se lako može prenijeti na drugu djecu.

Dijete koje ne uzima antibiotike ne bi se trebalo kupati na javnim mjestima dok krastice u potpunosti ne nestanu, dok je dijete na antibiotskoj terapiji obično nezarazno unutar 24 sata od početka liječenja.

Iako se impetigo ne prenosi samim kupanjem u moru ili jako hlorisanom bazenu, zaraza se može dogoditi direktnim kontaktom s površinama, igračkama, odjećom ili drugim predmetima.

Infekcija nije opasna u većini slučajeva, ali može dovesti do komplikacija, zbog čega je zaraženo dijete najbolje privremeno držati podalje od druge djece dok bolest ne prođe.

Dr.Google i društvene mreže

Pojavu slatkih krasta komentarisala je i epidemiologinja NZJZ-a Splitsko-dalmatinske županije Diana Nonković.

“Slatke kraste su jedna vrsta imeptiga odnosno bakterijske infekcije i ako se te krastice gule odnosno skidaju i diraju onda se one mogu prenositi dalje po tijelu, a mogu se prenositi na drugu osobu što se najčešće događa u obitelji kada dijete jedno od drugoga to dobije. Liječenje je vrlo učinkovito, postoje dezinficijensi kojima se te krastice mogu tretirati. Preporuča se to područje malo i prikriti da dijete ne bi to čupkalo, a ako su se baš jako prošire po tijelu onda se može dati antibiotik na usta”, pojasnila je Nonković i kako ide tok liječenja.

Od ranije spomenuti svrab, pa sada i slatke kraste koje haraju među splitskom djecom nisu nikakva novost, smatra Nonković.

“Nikakve to nisu posebne bolesti, uvijek su bile i bit će ih. Kao što postoje uši, dječje gliste i ostale zarazne bolesti, no ranije su roditelji to puno jednostavnije i bezbolnije prihvaćali, a danas kada imamo doktora Google-a i društvene mreže onda se o tome previše raspravlja i daje se prevelika važnost nekim stvarima koje uistinu ne bi trebale biti toliko važne”, naglasila je.

Impetigo – inkubacija

Inkubacijsko razdoblje, odnosno vrijeme od ulaska uzročnika u organizam do pojave prvih simptoma, najčešće traje 7 do 10 dana.

Kako se impetigo prenosi?

Impetigo je vrlo zarazna infekcija koja se prenosi direktnim kontaktom sa zaraženom kožom, ali i indirentno, preko zajedničkih predmeta poput ručnika, posteljine, odjeće, igračaka i sličnih stvari.

Gdje se najčešće pojavljuje?

Promjene se mogu razviti na bilo kojem dijelu tijela, ali najčešće zahvataju lice, posebno područje oko nosa i usta, kao i ekstremitete.

Oblici bolesti

Impetigo se najčešće javlja u dva osnovna oblika.

1. Nebulozni impetigo

Nebulozni impetigo, odnosno impetigo nonbullosa, najčešći je oblik bolesti. U većini slučajeva uzrokuje ga Streptococcus pyogenes, beta-hemolitički streptokok grupe A. Bolest obično počinje kao sitne papule, odnosno prištići, koje se zatim pretvaraju u mjehuriće okružene crvenilom kože. Mjehurići imaju tanku stijenku i ispunjeni su bistrom, vrlo zaraznom tekućinom. Kako bolest napreduje, sadržaj postaje gnojan, mjehuri pucaju, a na njihovom mjestu stvaraju se prepoznatljive kraste boje meda. Promjene najčešće zaarastu bez ožiljaka.

Ovaj oblik najčešće zahvata lice, posebno područje oko nosa i usta, ali se može pojaviti i na ekstremitetima. Ponekad je praćen i povećanjem okolnih limfnih čvorova.

2. Bulozni impetigo

Bulozni impetigo, odnosno impetigo bullosa, javlja se rjeđe i uzrokuje ga Staphylococcus aureus, poznat i kao zlatni stafilokok, koji stvara eksfolijativni toksin A. Karakteršu ga veći mjehuri koji postepeno rastu. Oni su ispunjeni bistrom do žućkastom tekućinom, koja s vremenom može postati tamnija i mutnija. Kada puknu, na koži ostaju kraste boje meda koje takođe najčešće zacijele bez ožiljaka.

Bulozni impetigo najčešće se javlja u novorođenčadi i djece u dobi od dvije do pet godina. Promjene se obično nalaze na trupu, ekstremitetima te na vlažnim područjima poput pazuha, kožnih nabora na vratu ili područja pelena.

Liječenje impetiga

Liječenje uključuje opšte mjere, kao i lokalnu ili po potrebi sustavnu terapiju lijekovima.

Opšte mjere

Zahvaćenu kožu važno je održavati čistom i suhom. Redovino pranje običnim ili antiseptičkim sapunom i toplom vodom važan je dio liječenja, ali i sprečavanja daljnjeg širenja infekcije. Krastice i sadržaj mjehurića treba uklanjati nježno, više puta dnevno, prije nanošenja antibiotske terapije. Takođe je važno ne dirati promjene i ne češati ih. U prevenciji širenja posebno su važne i redovna higijena ruku te izbjegavanje dijeljenja ličnih predmeta sa zaraženom osobom.

Liječenje lijekovima

Najčešće se provodi lokalna antibiotska terapija u obliku masti ili kreme, obično kroz 7 do 10 dana. U tu svrhu često se koriste preparati s mupirocinom ili fusidatnom kiselinom, a mupirocin se često smatra terapijom prvog izbora. Sistemska antibiotska terapija obično nije potrebna, osim kod opsežnijih promjena, kada se može dodati lokalnom liječenju.

Moguće komplikacije

Iako impetigo u većini slučajeva prolazi bez posljedica ako se pravovremeno i pravilno liječi, komplikacije su ipak moguće. One mogu uključivati poststreptokokni glomerulonefritis, celulitis, sepsu te trajne promjene na koži, odnosno ožiljke.

Nastavi čitati

Region

EU UVODI NOVU KONTROU PUTNIKA: Evo šta znači za BiH

Evropski sistem za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) trebao bi početi s radom u posljednjem kvartalu 2026. godine. Iako tačan datum još nije objavljen, sistem će promijeniti način putovanja građana Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije.

ETIAS odobrenje biće obavezno za državljane zemalja koje imaju bezvizni režim s EU, što znači da će i državljani BiH s biometrijskim pasošem morati imati odobrenje za putovanja u zemlje Šengena, poput Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke i Italije.

Odobrenje će se odnositi na kratkotrajna putovanja do 90 dana u periodu od 180 dana. Ne radi se o novoj vizi, već o elektronskoj dozvoli za putovanje. Naknada će iznositi 20 evra i plaćaće se jednokratno prilikom podnošenja zahtjeva.

ETIAS će u pravilu važiti tri godine ili do isteka pasoša s kojim je zahtjev podnesen. Tokom tog perioda putnici će moći više puta ulaziti u EU, uz poštivanje pravila o dužini boravka. Od plaćanja takse biće oslobođeni mlađi od 18 i stariji od 70 godina, kao i određene kategorije članova porodica građana EU.

Građani BiH koji već imaju regulisan boravak u Evropskoj uniji neće morati imati ETIAS. Izuzeti su i nosioci važećih boravišnih dozvola, boravišnih karti i nacionalnih dugoročnih viza.

Cijeli proces biće digitalizovan, a zahtjevi će se podnositi putem zvanične internet stranice ili mobilne aplikacije EU. Većina prijava trebala bi biti obrađena u roku od nekoliko minuta, dok bi u složenijim slučajevima provjere mogle trajati duže.

Evropska unija upozorava građane na lažne internet stranice koje nude navodne ETIAS prijave. Za sada zahtjevi još nisu otvoreni, pa se putnicima savjetuje oprez.

Odobren ETIAS neće automatski garantovati ulazak u EU, jer konačnu odluku i dalje donosi granična policija nakon provjere pasoša i drugih uslova za prelazak granice.

Nastavi čitati

Region

ŠOK NA JADRANU: Restorani zjape prazni, ugostitelji priznali – „Mislili smo da ovako možemo vječno“

Iako podaci Poreske uprave pokazuju da je u junu u Hrvatskoj izdano više računa u ugostiteljstvu nego prošle godine, brojni ugostitelji tvrde da je stvarna slika na terenu znatno drugačija.

Kažu da su restorani, posebno na Jadranu, osjetno prazniji nego prethodnih sezona, a neki već bilježe pad prihoda.

Prema zvaničnim podacima, broj računa izdatih u restoranima i kafićima u junu povećan je za 2,65 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je potrošnja na hranu i piće porasla za 6,62 odsto.

Međutim, vlasnici restorana upozoravaju da veći promet ne znači nužno i više gostiju.

U Splitu manje gostiju nego ranijih godina

Ivona Cokarić iz splitske Trattorije Tinel, koja posluje tokom cijele godine, kaže da je ovog ljeta primjetno manje turista.

“Pratimo srpanj, zasad je isto u padu, vidjećemo konačne rezultate. Cijene nisam mijenjala u odnosu na prošlu godinu, a nudimo i dnevna jela za koja se ljudima ne isplati da ih pripremaju kod kuće. Najvažnije mi je da mogu da platim račune i zaposlene, ja sam sebi uvijek na posljednjem mjestu”, kaže Cokarićeva.

Dodaje da se nada boljoj posjećenosti u avgustu, ali ističe da u Splitu više nema gužvi kakve su bile prethodnih godina.

“Nekada sam kroz prozor restorana stalno gledala rijeke ljudi. Danas toga jednostavno nema”, kaže ona.

Ugostitelji: Jadran je prepun “turističkih zamki”

Poznati zagrebački ugostitelj Marin Medak smatra da je dio problema Svjetsko prvenstvo, zbog kojeg je veliki broj hrvatskih gostiju putovao u SAD, ali upozorava da su problemi na Jadranu mnogo dublji.

Prema njegovim riječima, veliki broj sezonskih restorana postao je takozvani “tourist trap” – lokali koji posluju na atraktivnim lokacijama, ali nude slab kvalitet uz visoke cijene.

“Po mom mišljenju, tek deset odsto restorana na Jadranu radi vrhunski posao. Dvadesetak odsto nude dobar odnos cijene i kvaliteta, a sve ostalo su turističke zamke”, kaže Medak.

Smatra da je takav model poslovanja dugoročno neodrživ, jer zahtijeva stalno formiranje novih sezonskih timova i velika ulaganja.

Visok PDV dodatno opterećuje ugostitelje

Medak kao jedan od najvećih problema navodi visoku stopu PDV-a.

Ističe da ugostitelji u Italiji plaćaju deset odsto PDV-a, što im ostavlja znatno više prostora za ulaganja i razvoj.

“Mi jednostavno nismo konkurentni. Troškovi rastu, dobavljači su podigli cijene, zakupnine su veće, plaće zaposlenih također. Smanjenje cijena u ovim uvjetima nije realno”, smatra Medak.

Ekonomista: Problem nije PDV, već konkurentnost

S druge strane, ekonomista Neven Vidaković ne smatra da bi smanjenje PDV-a riješilo probleme ugostiteljstva.

Prema njegovim riječima, niži porez ne bi doveo do nižih cijena, već bi povećao zaradu vlasnika restorana.

On upozorava da Hrvatska postaje sve manje konkurentna u odnosu na druge evropske turističke destinacije.

“Kako cijene kod nas rastu brže nego u drugim zemljama, privlačimo goste slabije platežne moći. Oni radije biraju jeftinije objekte nego restorane više kategorije”, kaže Vidaković.

Manje turista vide i drugi ugostitelji

Stiven Vunić, pobjednik MasterChefa i vlasnik restorana Zijavica u Mošćeničkoj Dragi, potvrđuje da je ovog ljeta na ulicama primjetno manje turista.

“Vidi se da nema ljudi. Posjećenost nije ni približna kao prethodnih godina. Mislim da je dio problema i to što smo se previše oslanjali na nekoliko emitivnih tržišta poput Njemačke, Italije i Austrije. Vjerovali smo da će tako biti zauvijek”, kaže Vunić.

Sličnog mišljenja je i Boris Šuljić, vlasnik restorana Boškinac na Pagu, koji smatra da se turističke navike mijenjaju mnogo brže nego što se domaći turizam prilagođava.

“Gosti danas traže autentičnost i kvalitet. Oni koji to nude prvi osjećaju posljedice kada dođe do pada potražnje, jer ne mogu da štede na kvalitetu proizvoda”, kaže Šuljić.

Predsezona uspješnija od špice

Tea Fernetich iz hotela i restorana San Rocco u Brtonigli navodi da su u junu imali dobru popunjenost zahvaljujući rezervacijama u posljednjem trenutku, ali da se tokom glavnog dijela sezone osjeća manji broj gostiju.

Prema njenim riječima, Hrvatska je turistima zanimljivija u predsezoni i postsezoni, kada dominiraju autentična gastronomska ponuda, vinarije i manji hoteli, dok špic sezone sve više karakteriše masovni turizam.

Sve više računa, ali slabija zarada

Iako statistika pokazuje rast potrošnje i broja izdatih računa, ugostitelji upozoravaju da rast troškova i slabija popunjenost restorana ozbiljno ugrožavaju poslovanje.

Ekonomisti procjenjuju da će, ukoliko se trendovi nastave, dio ugostiteljskih objekata biti primoran da zatvori vrata, dok će oni koji opstanu teško moći da izbjegnu nova poskupljenja, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno