Connect with us

Svijet

RAZRUŠENA ZEMLJA BEZ PRIJATELJA! Ko bi mogao zamijeniti Zelenskog?

Ukrajinski ustav navodi da su predsjednički izbori zabranjeni dok je zemlja pod ratnim stanjem, jer je tada teško održati slobodne i poštene izbore, što je bila rijetka utjeha predsjedniku Volodimiru Zelenskom, koji barem nije morao brinuti o političkoj kampanji, prenosi The Telegraph.

Planove je pomrsio američki predsjednik Donald Tramp, koji se s tim ne slaže. Nakon što je već razbjesnio Kijev vodeći direktne pregovore s Moskvom o okončanju rata i isključivši mogućnost ulaska Ukrajine u NATO, sada zahtijeva izbore prije konačnog mirovnog sporazuma, nazivajući ukrajinskog lidera „diktatorom“.

Budući da Tramp kontroliše vojnu pomoć Ukrajini, Kijev možda neće imati drugog izbora osim da mu izađe u susret. Zelenski je tokom kampanje 2019. godine obećao da će biti predsjednik samo jedan mandat, a njegova popularnost postepeno opada kako se rat odužava, dok stari i novi suparnici nagovještavaju da bi ga mogli zamijeniti.
Ratni heroj

Iako je Zelenski lice ukrajinskog herojstva u inostranstvu, u Kijevu je to general Valerij Zalužni, koji je vodio odbranu na početku rata. Ima četiri ulice nazvane po njemu i poznat je po spremnosti na inovativno razmišljanje kako bi nadmudrio Rusiju. Njegov šaljiv i neformalan način govora postao je popularan u vojnim redovima.

Prošle godine ga je Zelenski razriješio dužnosti i postavio za ambasadora u Londonu. Iako je zvanični razlog bio neslaganje oko vojne strategije, mnogi sumnjaju da ga je predsjednik vidio kao suparnika za vlast. Zalužni je davao nejasne nagovještaje da bi se jednog dana mogao kandidovati. Prema anketi sprovedenoj prošle jeseni, oko 27 odsto Ukrajinaca sada bi glasalo za njega, u poređenju sa samo 16 odsto za Zelenskog.
Putinov kum

Ukrajinski oligarh Viktor Medvedčuk godinama je bio ključni posrednik između Kijeva i Moskve. Bio je toliko blizak Vladimiru Putinu da je ruski lider postao kum njegovoj najmlađoj kćerki. Kao pristalica proruske političke stranke i vlasnik nekoliko televizijskih kanala, tvrdio je da su njegovi odnosi s Kremljom isključivo stvar pragmatične diplomatije, sve dok ga 2021. godine nisu uhapsili pod sumnjom da podržava ruske separatiste.

Taj potez razbjesnio je Putina i smatra se jednom od iskri za njegovu „specijalnu vojnu operaciju“, odnosno akciju u Ukrajini. Iako mu je oduzeto ukrajinsko državljanstvo, Putin bi mogao insistirati da mu se dozvoli kandidatura na izborima. Ako bi Kijev to odbio, omogućio bi Kremlju da osudi izbore kao lažne.

Bivši predsjednik
Petro Porošenko bio je predsjednik Ukrajine prije Zelenskog, a došao je na vlast nakon uličnih protesta koji su 2014. godine srušili prokremaljsku vladu u Kijevu. Milioner je i vlasnik Roshena, najprodavanije čokolade u Ukrajini. Tokom mandata obećao je da će trajno udaljiti zemlju od Moskve.

Iako njegova stranka Evropska solidarnost trenutno ima samo 27 mjesta od ukupno 450 u ukrajinskom parlamentu, još uvijek je politički ambiciozan i često obilazi trupe na frontu. Iako javno podržava Zelenskog po širim pitanjima rata, njih dvojica su suparnici. U aprilu prošle godine rekao je da planira ponovo da se kandiduje za predsjednika, ali tek nakon završetka rata s Rusijom. Tokom decembra putovao je u SAD, gdje je navodno razgovarao s Majkom Volcom, američkim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost. U februaru se ponovo vratio kako bi pokušao uspostaviti daljnji kontakt s Trampovom administracijom, piše The Telegraph.

Revolucionarka

Najpoznatija ukrajinska političarka, Julija Timošenko, bila je vodeća figura prvog velikog protesta protiv Kremlja. Na međunarodnom nivou hvaljena je kao borac za demokratiju i postala je prva premijerka Ukrajine. Kasnije je osuđena na sedam godina zatvora zbog navodne zloupotrebe položaja u vezi s gasnim ugovorima, što je, prema njenim riječima, bilo politički orkestrirano od strane prokremaljskih suparnika.

Prije dvije godine upozorila je da bi svaki dogovor kojim bi se Putinu prepustila teritorija samo podstakao daljnje osvajanje zemlje, dodajući da je jedino rješenje potpuno ga „dokrajčiti“ vojnim sredstvima. U septembru prošle godine, na pitanje o mogućim ukrajinskim izborima u bliskoj budućnosti, Timošenko je rekla: „Politički proces je definitivno započeo.“

Bokser

Trenutni gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, nekada je bio jedan od najuspješnijih svjetskih boksera. Sin sovjetskog generala, koji tečno govori četiri jezika, napustio je unosnu sportsku karijeru zbog politike prije nešto više od deset godina, odlučan da usmjeri Ukrajinu na proevropski put.

Na početku rata postao je moćan simbol kijevskog otpora i obilazio je front. Podijelio je 20.000 pušaka građanima za odbranu. Trenutno je Porošenkov saveznik i nije poznato planira li se kandidovati za predsjednika na sljedećim izborima.

Špijun iz Kijeva

Šef kijevske vojne obavještajne službe, general-major Kirilo Budanov, postao je poznat zahvaljujući orkestraciji sabotaža iza neprijateljskih linija. Ima reputaciju nemilosrdnog, ali efikasnog stratega, ponekad koristeći ucjene i obmane kako bi natjerao Ruse da izvrše napade.

Putin je navodno pokušao da ga ubije najmanje deset puta, ali Budanov je trenutno fokusiran na pobjedu u ratu i mala je vjerovatnoća da će tražiti političku funkciju. Ipak, poput generala Zalužnog, postao je jedan od narodnih heroja i često se spominje kao potencijalni predsjednički kandidat.

Saveznik Kremlja

Stranka bivšeg potpredsjednika ukrajinske vlade Jurija Bojka bila je jedan od brojnih prokremaljskih pokreta koji su zabranjeni nakon početka rata. Iako je Kijev opravdao ovu odluku pitanjem nacionalne bezbjednosti, to je izazvalo zabrinutost da bi etnički Rusi u zemlji mogli smatrati potez diskriminatorskim.

Njegova stranka se od početka rata protivila sukobu i odustala je od niza proruskih stavova. U decembru prošle godine Bojko je izazvao kontroverzu kritikama ukrajinskih nacionalista zbog rušenja ruskih spomenika i preimenovanja sovjetskih ulica po poznatim Ukrajincima, prenosi Jutarnji.

Related Topics:

Svijet

OŠTRA MJERA! Tramp planira ISELITI BESKUĆNIKE iz Vašingtona i zatvoriti kriminalce

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp obećao je da će iseliti beskućnike iz prijestonice i zatvori kriminalce, uprkos tvrdnjama gradonačelnice Vašingtona Mjuriel Bauser da trenutno nema porasta kriminala.

— Beskućnici moraju odmah da se isele. Daćemo vam mjesta za boravak, ali dalje od prijestonice. Kriminalci, ne morate da se iselite. Mi ćemo vas smjestiti u zatvor gdje i pripadate – napisao je Tramp na platformi Truth Social.
Trampova objava uključuje slike šatora i ulica u Vašingtonu sa nešto smeća.

— Učiniću našu prestonicu sigurnijom i ljepšom nego ikada ranije – istakao je predsjednik SAD.

Bijela kuća nije željela da objasni na osnovu kog zakona bi Tramp mogao da iseli ljude iz Vašingtona, prenosi Rojters.

Kako navodi agencija, Tramp kontroliše samo saveznu zemlju i zgrade u gradu.

Prema navodima organizacije “Komjuniti partneršip”, koja radi na smanjenju beskućnika u Vašingtonu, svake noći oko 3.782 pojedinca bez krova nad glavom boravi u gradu sa oko 700.000 stanovnika.

Većina beskućnika nalazi se u skloništima ili privremenim smještajima, dok se smatra da je oko 800 njih “na ulici”, navodi organizacija.

Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON OŠTRO O NETANIJAHUU! “Njegova ideja je katastrofa koja čeka da se dogodi”

Francuski predsednik Emanuel Makron ocenio je danas plan izraelskog premijera o preuzimanju kontrole nad gradom Gaza kao ”katastrofu koja čeka da se dogodi” i predložio međunarodnu koaliciju pod mandatom UN koja bi stabilizovala Pojas Gaze. ‘Najave izraelskog kabineta o širenju vojnih operacija u gradu Gaza i izbegličkim kampovima u Mavasiju, kao i o ponovnoj okupaciji govori o katastrofi bez presedana koja čeka da se dogodi, i korak je ka ratu bez prestanka”, rekao je Makron.

Dodao je da će glavne žrtve takve Netanijahuove strategije biti izraelski taoci koje drži Hamas i narod Gaze.

Netanijahu je juče izjavio da je cilj izraelske vojske da ukloni Hamas i preuzme “bezbednosnu kontrolu” nad Pojasom Gaze, uključujući uspostavljanje “bezbednosne zone” na granici sa enklavom.

On je naveo “pet principa za okončanje rata”, uključujući razoružavanje Hamasa, oslobađanje izraelskih zarobljenika, demilitarizaciju Pojasa Gaze, uspostavljanje bezbednosne kontrole nad enklavom i uspostavljanje ne-izraelske mirovne civilne administracije.

Naveo je da Izrael “nema izbora” osim da “završi posao i porazi” Hamas, dodajući da vojska Izraela mora da zauzme “dva poslednja uporišta Hamasa”, i to jedno u gradu Gazi, a drugo u zemljama u centralnoj Gazi, u blizini izbegličkog kampa Al Mavasi.

“To je najbolji način da se završi rat i želim da se to i učini”, rekao je Netanijahu.

Rekao je da ne želi da “prolongira rat”, jer bi to dovelo do toga da izraelski taoci “umru od gladi”.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

Evropa o strahu od dogovora Putin – Tramp: “Mogli bismo ostati fusnota u istoriji”

Evropske prijestonice ponovno su obuzete strahom da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao razbiti transatlantski savez i dobiti sve što želi u Ukrajini, piše CNN.

Uoči iznenada najavljenog samita na Aljasci u petak između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, jedan evropski diplomata, koji nije želio da bude imenovan jer nije ovlašten da govori javno, rekao je za CNN: “Prijeti nam opasnost da postanemo fusnota u istoriji.”

Neizvjesnost u vezi s ruskim prijedlozima

Dio evropskog straha proizlazi iz činjenice da se gotovo ništa ne zna o onome što je Kremlj predložio kako bi zaustavio rat u Ukrajini. Putin nije iznio nikakve detalje, a američki izaslanik Stiv Vitkof nije ništa rekao nakon sastanka s njim prošle srijede.

“Vrlo je komplikovano. Nešto ćemo dobiti natrag, nešto ćemo zamijeniti. Biće razmjene teritorije, na korist obje strane”, rekao je Tramp nakon Vitkofovog odlaska iz Moskve.

U Evropi strahuju da takav ishod neće biti na korist nijednoj strani, osim Putinu. Nema nikakvih naznaka da je odustao od maksimalističkih zahtjeva – i teritorijalno i u pogledu ostavljanja Ukrajine bez bezbjednosnih garancija.

“U Parizu, Berlinu i Londonu ne vide da ovoj američkoj administraciji išta znači oduzimanje tuđe teritorije, a to ih duboko zabrinjava”, rekao je diplomata.

Zajednička poruka evropskih sila

Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i EU u subotu su u zajedničkoj izjavi poručili: “Ostajemo privrženi načelu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom.” Izjavu su potpisale i Poljska te Finska.

Evropski zvaničnici su veći dio dana proveli pokušavajući da dobiju pojašnjenja od američkog potpredsjednika Džej Di Vansa.

Američki Institut za proučavanje rata (ISW) iz Vašingtona navodi da je Trampova administracija od 6. avgusta četiri puta različito opisala Putinove navodne uslove za prekid vatre. Jedino zajedničko svim verzijama jeste da Putin traži povlačenje ukrajinskih snaga iz svih dijelova Donjecke oblasti koje još drže – uključujući velike gradove poput Slovjanska, Kramatorska i Kostjantinivke.

Opasnost od gubitka “odbrambenog pojasa”

ISW upozorava da bi Ukrajina, prihvatanjem takvog zahtjeva, napustila svoj “odbrambeni pojas” u Donjecku, ključnu liniju utvrda od 2014, čime bi se izložila novoj ruskoj agresiji.

“Ukrajina bolje od bilo koga zna da bi predana teritorija bila polazišna tačka za nove ruske napade”, rekao je analitičar Mik Rajan.

Povlače se i istorijske paralele s Minhenskim sporazumom iz 1938. između britanskog premijera Nevila Čemberlena i Adolfa Hitlera, nakon kojeg su nacisti ubrzo zauzeli Čehoslovačku.

Neizvjesni zahtjevi i granice

Nije jasno hoće li Putin insistirati na predaji i drugih regija – Hersona i Zaporižja – čiji su glavni gradovi još pod ukrajinskom kontrolom, ili bi prihvatio zamrzavanje ratišta na sadašnjim linijama. Otvoreno je i pitanje hoće li tražiti da Ukrajina prizna ruski suverenitet nad Krimom, što ukrajinski ustav zabranjuje.

Evropski čelnici poručuju da bi polazište pregovora trebalo da bude trenutna linija ratišta te da prekid vatre mora prethoditi bilo kakvoj raspravi o teritoriji. Usto, traže “čvrste i vjerodostojne bezbjednosne garancije” za Ukrajinu, ali do sada nema naznaka da bi Kremlj prihvatio evropske snage kao garanciju za prekid vatre, pogotovo ako bi u njima učestvovale članice NATO-a.

Zavisnost od SAD i politički rizici

Analitičarka Rym Momtaz iz američkog instituta za međunarodnu politiku Carnegie Endowmenta kaže da su Evropljani od Trampove inauguracije “kupili neograničen broj karata za vožnju njegovom vrteškom”, te “vrište od straha, ali ne “izlaze”. Plaćaju, dodaje, cijenu što nisu razvili stratešku autonomiju, na čemu francuski predsjednik Emanuel Makron insistira već osam godina.

“Bilo kakav dogovor između SAD i Rusije mora uključivati Ukrajinu i EU, jer je riječ o bezbjednosti Ukrajine i cijele Evrope”, rekla je visoka predstavnica EU-a za spoljnu politiku Kaja Kalas

Prema Rajanu, Evropa je u većoj opasnosti nego što bi trebalo da bude jer SAD uopšte nema jasnu strategiju za Ukrajinu. “Postoje samo ljutnja, impulsi, objave na društvenim mrežama, stalne promjene smjera i Trampova želja da osvoji Nobelovu nagradu za mir”, kaže, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno