Rusko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da Moskva više ne smatra obvezujućim moratorijum na razmještaj projektila kratkog i srednjeg dometa.

Podsjetimo, Sjedinjene Američke Države su 2019. godine, u prvom mandatu Donalda Trampa, istupile iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF). Rusija je tada poručila da neće raspoređivati takve sisteme sve dok to ne učine i SAD.

Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov najavio je još u decembru da bi Rusija mogla odgovoriti na, kako ih je nazvao, “destabilizujuće poteze” SAD i NATO u strateškoj sferi. Sada rusko ministarstvo zvanično potvrđuje da se situacija promijenila.

“Obzirom da se situacija razvija u smjeru stvarnog razmještaja američkih kopnenih projektila srednjeg i kratkog dometa u Evropi i azijsko-pacifičkoj regiji, rusko ministarstvo spoljnih poslova konstatuje da su nestali uslovi za zadržavanje jednostranog moratorijuma na razmještaj sličnog oružja”, navodi se u zvaničnom saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Rusije, prenosi Index.

Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), potpisan 8. decembra 1987. između američkog predsjednika Ronalda Regana i sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova, zabranjivao je razmještaj kopnenih balističkih i krstarećih raketa dometa između 500 i 5.500 kilometara, kako nuklearnih tako i onih s konvencionalnim bojevim glavama.

U roku od tri godine nakon stupanja na snagu 1. juna 1988., SAD i Sovjetski Savez uništili su 2.692 takva oružja te uspostavili strogu komisiju za nadzor i inspekcije, čime je INF postao prvi sporazum koji je eliminisao cijelu kategoriju projektila. INF je značio veliki iskorak u smanjenju nuklearne prijetnje tokom Hladnog rata.

SAD je formalno istupio iz sporazuma 2. avgusta 2019., nakon što su zvanilčnici prve administracije predsjednika Donalda Trampa, uključujući tadašnjeg šefa diplomacije Majka Pompea, optužile Rusiju za kontinuirano kršenje INF-a razvojem rakete 9M729.

Raketa 9M729 je ruski kopneni krstareći projektil za koji Sjedinjene Države i NATO tvrde da ima domet veći od 500 kilometara, čime krši odredbe sporazuma INF. Prema američkim izvorima, riječ je o modernizovanoj verziji rakete Kalibr, sposobnoj za nošenje bojevih glava i pogodnu za brzo lansiranje s mobilnih platformi, što je dodatno pojačalo strahove od destabilizacije evropske bezbjednosti.

SAD je tada naglasio da nije spreman ostati strana u ugovoru koji se sistemski krši, što je bio i glavni razlog izlaska iz INF-a. Taj potez su podržali i američki saveznici u NATO.

Rusko-američko prepucavanje
Podsjetimo, nedavno je bivši ruski predsjednik i sadašnji zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Dmitrij Medvedev objavio je niz oštrih poruka na društvenim mrežama u kojima je upozorio SAD na moguću nuklearnu eskalaciju, aludirajući na ruski sistem “Mrtva ruka”.

Nazvao je američkog predsjednika Donalda Trampa arogantnim, optužio ga da vodi “igru ultimatuma” i poručio da svako novo ucjenjivanje približava svijet prema ratu Rusije i SAD-a, pišu mediji poput Reutersa i Sky Newsa .

Donald Tramp je, opisavši izjave Medvedeva kao “vrlo provokativne”, objavio na Truth Socialu da je naredio premještanje dviju američkih nuklearnih podmornica “u odgovarajuće regije”. Ova izjava izazvala je zabrinutost jer šefovi država rijetko javno govore o položaju nuklearnog oružja.

Kremlj: Budite jako, jako oprezni
Kremlj je na Trampovu objavu reagovao pozivom na uzdržanost i izbjegavanje pretjerane nuklearne retorike, poručivši da bi “svi trebali biti jako, jako oprezni oko nuklearne retorike”.

Kremlj poručuje da razmještaj američkih podmornica ne vidi kao novu eskalaciju.

“Nećemo ulaziti u polemiku s Trampom”, rekao je portparol Dmitrij Peskov.

Nezavisne

Benjamin Netanjahu, premijer Izraela, planira proširivanje vojne operacije u Gazi, a svoj kabinet želi da pripremi za nastavak rata protiv Hamasa svo do potpunog osvajanja pojasa.

Kao izgovor za prekidanje pregovora o primirju, koje forsira međunarodna zajednica, Netanjahu će optužiti Hamas da ne želi pustiti preostale izraelske taoce, koje su teroristi te organizacije zarobili poslije napada u oktobru 2023. godine.

U ovom trenutku, Hamas je više zainteresovan za prekid vatre jer više ne može ostvaiti nijedan vojni cilj, ali im istovremeno odgovara da Izrael nastavi vojne operacije u Gazi, jer što više palestinskih civila umre, to će biti veći pritisak na Izrael, od kojeg se čak i njihov najvjerniji saveznik, SAD, polako odmiče zbog očajne humanitarne situacije u regionu.

Vjeruje se da je u pojasu još dvadesetak talaca od ukupno 50 koji su preostali živi, a Netanjahu je suočen s pritiskom od strane domaće javnosti koja ne želi da nastavak vojne operacije ugrozi njihove živote. Nakon što je Hamas objavio video-snimak dvoje iscrpljenih talaca Evjatara Davida i Roma Braslevskog na ivici smrti, izraelska javnost je dodatno uznemirena šta će se desiti s njima.

Iako ne postoje tačni podaci, vjeruje se da je do sada poginulo više od 50 hiljada Palestinaca u dvije godine koliko traje izraelska operacija u Gazi.

Netanjahu je izjavio da videi koje je objavio Hamas pokazuju da Hamas ne želi dogovor.

“Žele nas slomiti ovim užasnim videima, lažnom horor propagandom koju šire svijetom”, izjavio je on.

Izvor za CNN tvrdi da se obrambeni establišment protivi proširenju kopnenih operacija u područjima gdje se vjeruje da se drže taoci, jer bi to riskiralo da budu ugroženi.

Izraelska vojna agencija koja koordinira humanitarnu pomoć (COGAT) je saopštila da će omogućiti postepen i kontrolisan ulazak robe u Gazu preko lokalnih trgovaca, saopštila je. Cilj te mjere, kako se navodi, je povećanje količine pomoći koja ulazi u Pojas Gaze, uz smanjenje zavisnosti od međunarodnih organizacija, poput UN, za prikupljanje pomoći, prenio je Reuters. COGAT dodaje da odobrena roba uključuje osnovne prehrambene proizvode, hranu za bebe, voće i povrće i higijenske potrepštine i da će se plaćanja za kupovinu ove robe vršiti isključivo putem bankovnih transfera, uz mehanizam za praćenje i nadzor. U saopštenju se navodi i da će roba biti podložna inspekciji izraelskih vlasti prije ulaska u Pojas Gaze.

U protekloj godini, u Gazu je bio dozvoljen ulazak samo one pomoći koju su obezbijedile UN ili druge međunarodne humanitarne organizacije.

Odluka dolazi nakon što je Hamas u nedjelju saopštio da je spreman da sarađuje sa Crvenim krstom u isporuci pomoći taocima koje drži u Gazi, pod uslovom da Izrael ispuni određene zahtjeve.

Prema palestinskim zvaničnicima i UN, Gazi je svakodnevno potrebno oko 600 kamiona sa pomoći kako bi se zadovoljili humanitarni zahtjevi.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je danas da je sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom razgovarao o sankcijama Rusiji i finalizovanju američko-ukrajinskog sporazuma o dronovima.

“Nacrt sporazuma o dronovima je ukrajinska strana već pripremila, spremni smo da o tome detaljno razgovaramo i da ga zaključimo”, napisao je Zelenski na mreži Iks.

Prema njegovim riječima, razgovor je bio produktivan, s ključnim fokusom na okončanje rata. “Zahvalni smo za sve napore u cilju pravednog i trajnog mira”, naveo je Zelenski, dodajući da se ubijanje mora zaustaviti što prije.

Rekao je da je Tramp u potpunosti informisan o ruskim udarima na Kijev i druge gradove i zajednice.

“Ekonomija Rusije nastavlja da slabi i zato je Moskva toliko osjetljiva (na priče o sankcijama) i riješenost predsjednika Trampa. To može mnogo toga da promijeni”, napisao je Zelenski. Kako je rekao, sa Trampom je razgovarao i o zajedničkim evropskim odlukama koje mogu da pomognu ukrajinsku odbranu.

“Već imamo obećanja iz Nizozemske, Švedske, Norveške i Danske – više od milijardu dolara za američko oružje koje će Ukrajina dobiti. Hvala! Saradnja sa zemljama NATO će se nastaviti”, naveo je.

Dodao je da je sa Trampom razgovarao i o bilateralnoj odbrambenoj saradnji, te da bi sporazum o dronovima bio jedan od najsnažnijih, prenosi Tanjug.