Connect with us

Svijet

“REĆI ĆEMO RUSIMA – OVO JE NAJBOLJA I KONAČNA PONUDA”: Plan za prekid vatre u Ukrajini na stolu u Londonu

SAD i drugi saveznici Kijeva namjeravaju da odobre plan za potpuni prekid vatre u Ukrajini na sastanku u Londonu naredne sedmice, objavio je “Njujork post”, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika administracije Vašingtona.

“Ove sedmice u Londonu želimo da donesemo odluku o potpunom i sveobuhvatnom prekidu vatre. Namjera je tada da razgovaramo i sa Rusima i kažemo `u redu, ovo je vaša najbolja i konačna ponuda` i da vidimo gdje su obje strane”, rekao je on.

Prema riječima zvaničnika, da bi privukao Rusiju na pregovore o pomenutom prijedlogu, Vašington može Moskvi ponuditi ublažavanje antiruskih sankcija i eventualno deblokadu ruske imovine zamrznute na Zapadu.

“Šargarepa za Ruse, u stvari, jeste smanjenje sankcija Rusiji. Zatim, tu je pitanje zamrznute ruske imovine, tih 300 milijardi dolara koje se nalaze u Briselu”, dodao je neimenovani zvaničnik.

“Zelenski će teško pristati”

Trenutnu američku opciju za rješenje u Ukrajini predsjednik te zemlje Vladimir Zelenski teško će progutati, piše “Vašington post”.

“Aktuelni paket koji nudi specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof Zelenski će teško progutati. Ali problem bi mogao biti u tome što se čini da on ne uključuje bezbjednosne garancije SAD. Umjesto toga, Ukrajina bi očigledno bila prepuštena sama sebi uz pomoć evropskih nacija, ali vjerovatno bez podrške SAD”, piše list.

List navodi, pozivajući se na neimenovane evropske zvaničnike, da bez američke pomoći njihova vojna i obavještajna podrška neće biti dovoljna da zaštite Ukrajinu nakon mirovnog sporazuma.

“Evropljani nemaju dovoljno trupa ili modernog naoružanja da odvrate sveopšti ruski napad. Nedostaju im sistemi komande i kontrole koji su im potrebni za praćenje prekida vatre i koordinaciju odgovora”, piše list.

List navodi da su najteži problem za Evropu nedovoljni obavještajni kapaciteti.

“Kijev je prošlog mjeseca uspio da preživi šestodnevni prekid američke obavještajne podrške, sa namjerom da izvuče ustupke od Zelenskog. Ali da je to potrajalo još sedam dana, ukrajinski zvaničnici vjeruju da bi posljedice bile katastrofalne”, piše list.

“Blumberg” je ranije javio, pozivajući se na neimenovane izvore, da su vlasti SAD spremne da priznaju Krim kao rusku teritoriju u okviru mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva.

Kako navodi agencija, takav potez pokazuje želju američkog predsjednika Donalda Trampa da postigne prekid vatre u Ukrajini. Konačna odluka još nije donesena.

“Blumberg” ističe da je Vašington u četvrtak, 17. aprila, svojim saveznicima u Parizu predstavio prijedloge za ukrajinsko rješenje. Među njima su ublažavanje sankcija Rusiji i odbijanje razgovora o članstvu Kijeva u NATO.

Osim toga, američki nacrt implicira da će sve teritorije koje je oslobodila Rusija ostati pod ruskom kontrolom. Diskusija o ovim planovima nastaviće se naredne sedmice u Londonu.

Svijet

NEVJEROVATAN PRIZOR! Crvene krabe preplavile ulice Australije

Desetine miliona crvenih kraba započele su godišnju migraciju tokom koje prolaze ulicama i vrtovima na australijskom Božićnjem ostrvu, seleći se prema Indijskom okeanu, prenose danas mediji.

Njihova godišnja odiseja počela je ljetnjim kišama na južnoj hemisferi tokom vikenda 18. i 19. oktobra.

Očekuje se da će do 100 miliona kraba napustiti svoja šumska skloništa i doći do obale okeana, gdje se razmnožavaju.

Lokalni stanovnici ostrva, kojih ima 1.200, trude se da raščiste ulice i puteve što više mogu pred ovom najezdom crvenih zglavkara.

Mještani ostrva, koje je dobilo nadimak “Galapagos Indijskog okeana”, koriste grabulje i druga pomagala kako bi očistili svoje bašte i pomogli krabama na njihovom putu, prenosi “Figaro”.

“Neki ljudi možda misle da su krabe napast, ali većina nas smatra da je privilegija što možemo da prisustvujemo ovakvom iskustvu”, kazala je zvaničnica Nacionalnog parka na Božićnjem ostrvu, Aleksija Jankovski. Ona je ukazala da je teritorija ostrva dom 200 miliona endemske vrste kraba poznate i pod nazivom Gecarcoidea natalis. Na obali okeana, ženke krabe legu jaja koja potom puštaju u okean tokom plime 14. ili 15. novembra.

Potom mladunci provode mjesec dana nošeni morskim strujama u vidu larvi, da bi se potom kao mlade krabe vratili na ostrvo.

Nastavi čitati

Svijet

RUSI PROVOCIRAJU? NATO članice zabrinute (VIDEO)

Veliki ruski desantni brod usidrio se kod njemačke obale u Baltičkom moru, što je izazvalo zabrinutost među članicama NATO-a koje su već u stanju visoke pripravnosti zbog ponovljenih ruskih kršenja vazdušnog prostora Alijanse.

Desantni brod ruske Baltičke flote, “Aleksandar Šabalin”, bacio je sidro prije šest dana blizu ulaza u Libečki zaliv. Nalazi se na prometnoj brodskoj ruti do Femarnskog pojasa, ključne rute koja povezuje Baltičko i Sjeverno more i vidljiva je sa njemačkog ostrva Femarn.

Ruski brod prate njemački patrolni brod “Bamberg” i danske patrole, a njemačka mornarica je takođe poslala pomoćni brod “Vera” iz luke Kil.

Njemačka policija je potvrdila da se “Šabalin” nalazi van njemačkih teritorijalnih voda i da stoga ne krši domaći zakon ili međunarodne pomorske propise. Ovo nije prvi put da je brod primjećen u tom području.

U septembru se usidrio blizu ulaza u danski Langelandski moreuz, a kasnije tog mjeseca snimljeni su neidentifikovani dronovi kako lete iznad danske vojne baze dok je ruski brod bio u blizini. Međutim, nisu pronađeni dokazi koji povezuju brod sa incidentom.

Prisustvo ruskog broda dolazi u vrijeme pojačanih tenzija. Od 10. septembra ove godine, Rusija je više puta povrijedila vazdušni prostor članica NATO-a, uključujući Poljsku, Rumuniju, Estoniju, Dansku, SAD, Francusku i Njemačku, koristeći dronove i avione.

Zbog čestih incidenata, predsjednik SAD Donald Tramp je 23. septembra rekao da zemlje NATO-a treba da obaraju ruske avione ako uđu u njihov vazdušni prostor. Slično je reagovala i ministarka odbrane Litvanije Dovile Šakalijene, podsjećajući na incident iz 2015. godine kada je Turska oborila ruski Su-34 koji je zalutao u turski vazdušni prostor na samo 17 sekundi.

“Bloomberg” je, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio da je NATO upozorio Kremlj da je spreman da snažno odgovori na dalje provokacije, uključujući obaranje aviona.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je 26. septembra takve prijetnje nazvao “opasne”. Početkom oktobra, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, Dmitrij Medvedev, je sugerisao da bi pojava dronova iznad evropskih strateških lokacija mogla biti rezultat direktne “infiltracije iz Rusije”, ali nije potvrdio odgovornost Moskve, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

BRITANAC I FRANCUZ KROJE SUDBINU RUSIJE I SVIJETA: Ono što su obećali Zelenskom, Putinu će biti problem

Premijer Velike Britanije Kir Starmer i predsjednik Francuske Emanuel Makron održali su danas onlajn sastanak Koalicije voljnih, kojem je prisustvovao i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i istakli jednoglasnu podršku Ukrajini tokom zimskog perioda i zajedničku posvećenost pravednom i trajnom miru, navedeno je u saoštenju kabineta Zelenskog.

Prema saopštenju, lideri Koalicije voljnih su pohvalili Zelenskog zbog zalaganja za potpuno i bezuslovno primirje, dok su istakli da je predsjednik Rusije Vladimir Putin odbacio prijedlog i pojačao napade na civile i infrastrukturu u Ukrajini.

Starmer i Makron su podržali stav Sjedinjenih Američkih Država da bi trenutna linija kontakta trebalo da bude polazna tačka za pregovore i ponovo potvrdili punu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.

Lideri su se saglasili da pojačaju ekonomski pritisak na Rusiju, uključujući eliminisanje ruske nafte i gasa sa svjetskog tržišta i sprečavanje trgovine tim resursima kroz treće zemlje.

Takođe su podržali mjere za kontrolu “sjenke flota” i produbljivanje koordinacije u toj oblasti.

Koalicija je izrazila spremnost da zadovolji hitne finansijske potrebe Ukrajine za 2026. i 2027, razmatrajući i korišćenje zamrznute suverene imovine Ruske Federacije.

Lideri su naglasili da će bilateralna vojna podrška Ukrajini ostati nepromijenjena.

Takođe su osudili ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, najavljujući hitnu pomoć za obnovu i jačanje energetske otpornosti, uključujući protivvazdušnu odbranu.

Lideri su potvrdili i planove za raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini po prestanku neprijateljstava, kako bi se osigurala bezbjednost vazdušnog i pomorskog prostora i pomoglo u obnavljanju odbrambenih kapaciteta zemlje.

Saveznici navode da su spremni da ciljaju ne samo ruske kompanije direktno, već i entitete u trećim zemljama koje pomažu u transportu ili preradi ruskih energenata. Na primjer, kod britanskih novih sankcija spomenuto je da se prate i “kompanije u trećim zemljama koje nastavljaju da olakšavaju da ruska nafta dospije na globalno tržište”.

Izvjestan izvještaj navodi da među najvećim kupcima ruske nafte trenutno spadaju Kina, Indija i Turska.

Dakle, “treće zemlje” bi mogle uključivati upravo one države koje nisu primarno zapadne sankcionisane zemlje, ali kroz čiji sistem – bilo refiniranje, transport, ili preprodaju – ruski energenti dolaze na globalno tržište.

Iako u izjavama nije naveden iscrpan spisak imena zemalja koje će biti ciljani, na osnovu podataka i izvještaja možemo identifikovati najvjerovatnije kandidate:

Kina (ako ne bude saradnje u zaustavljanju ruskog izvoza) – velikog uvoznika ruske energije.

Indija – takođe veliki uvoznik ruske nafte.

Turska – navodno i kao tranzit ili refiniranje ruske nafte.

Moguće i neke zemlje Bliskog istoka ili jugoistočne Azije koje služe kao prerađivački centri ili tranzitne tačke.

Svaka država koja omogućava transport ruske nafte kroz brodove, luke, servisiranje tankera, osiguranje – bilo direktno ili posredno, prenosi Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Aktuelno