Connect with us

Društvo

REKORDER: Prnjavorčanin Dragan Jugović ubrao vrganj težak 1,78 kilograma

Ptnjavorčanin Dragan Jugović upisao se u svojevrsnu rubriku rekordera, makar na području svoje opštine i okoline, jer je u šumi pronašao vrganj težak skoro dva kilograma, što je prava rijetkost.

Jugović ponosno priča za “Glas Srpske” da je ovo najveća gljiva ikada koja je završila u njegovoj korpi.

– Nalazio sam vrganje od oko 800 grama težine, ali nikad ovakav. Ovaj je kao dupli, iz jednog korijena narasle su dvije gljive. Težak je 1,78 kilograma. Radovao sam se kao dijete kada sam ga prije nekoliko dana pronašao – priča Jugović, ne skrivajući uzbuđenje.

Gljivu, koja možda nije za “Ginisovu knjigu rekorda”, ali je svakako neobična i posebna, ovaj veterinarski tehničar iz Prnjavora pronašao je na području Careve Gore u Prnjavoru.

Ovaj ljubitelj prirode kaže da uglavnom bere vrganje i rujnice samo za svoje potrebe. U šali kaže da više uživa da vrijeme provodi u prirodi i da bere gljive nego da ih jede.

Za pripremanje specijaliteta od ovih šumskih plodova kaže da je zadužena supruga.

– Volim i da jedem gljive, sušeni vrganj kada se doda u čorbance daje poseban ukus jelu. Ja ih očistim i pripremim, a supruga priprema jela – ispričao je Jugović.

Dodao je da o gljivama uči iz priručnika, ali i na internetu, a još kao dijete volio je da odlazi u šumu u potragu za ovim posebnim darovima prirode.

– Jedan moj prijatelj se dosta razumije u gljive pa često idemo skupa u potragu za najboljim primjercima – rekao je Jugović.

Ovaj Prnjavorčanin kaže da je svoju gljivu rekorderku već isjekao i priprema je za sušenje. Ona će, kako kaže, dati posebnu aromu jelima koja se budu ove zime krčkala u njegovom domaćinstvu.

Ukućani, kaže Jugović, nisu mogli da vjeruju kada je kući došao sa ogromnom gljivom.

– Smijali su se i zapitkivali gdje pronađoh toliku pečurku. Tako veliki vrganj obično bude star i ucrva se, ali ovaj je odličan – rekao je Jugović, dodavši da su vjerovatno vremenske prilike praćene sa dosta kiše i visokim temperaturama uticale da vrganj toliko naraste.

Na mjestu gdje je ubrao ovaj, između hrasta i bukve, našao je još pet vrganja od kojih su dva imala skoro kilogram težine.

Otrovnica

Dragan Jugović kaže da je za branje gljiva potrebno predznanje kako ne bismo došli u situaciju da u tanjiru završi neka otrovnica.

– Primjera radi, zelena pupavka, kojom su se nedavno otrovali ljudi u Srbiji, je lako prepoznatljiva ko se iole u gljive razumije – kazao je Jugović.

Related Topics:

Društvo

ZIMA SE NE PREDAJE! Večeras dodatno zahlađenje

Temperature bi mogle znatno pasti, pa se građanima savjetuje oprez, posebno na putevima gdje je moguća poledica.

Snježne pahulje zabijelile su više predjele širom Republike Srpske, potvrđujući tako dugoočekivane prognoze koje su meteorolozi najavljivali prethodnih dana.

Iako smo već duboko zakoračili u proljeće, priroda kao da se predomislila – zima se ne predaje lako.

Pojava snijega iznenadila je mnoge, donoseći prizore tipične za januar, a ne za početak aprila. Mještani Mrkonjić Grada i okolnih sela jutros su osvanuli u bijelom okruženju, a društvene mreže preplavile su fotografije snježnih pejzaža.
Meteorolozi upozoravaju da će se hladno vrijeme zadržati i narednih dana, uz mogućnost slabog snijega u višim predjelima i mraza tokom noći. Posebno se apeluje na poljoprivrednike da zaštite rane zasade, jer bi niske temperature mogle nanijeti štetu usjevima.

Zima je pokazala da još uvijek ima snage, a nas ostaje da sačekamo da proljetno sunce ponovo preuzme glavnu riječ.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

U SRPSKOJ ROĐENO SAMO SEDAM BEBA! Tri djevojčice i četiri dječaka

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođeno je sedam beba, tri djevojčice i četiri dječaka, potvrđeno je u porodilištima.
Uporodilištima u Doboju i Banjaluci rođene su po dvije bebe, a u Zvorniku, Prijedoru i Trebinju po jedna.

U Banjaluci su rođeni po jedna djevojčica i jedan dječak, u Doboju dva dječaka, u Zvorniku jedan dječak, a u Prijedoru i Trebinju po jedna djevojčica.
U porodilištima u Nevesinju, Gradiški, Istočnom Sarajevu, Bijeljini i Foči nije bilo poroda.

Nastavi čitati

Društvo

SUTRA SU BLAGOVIJESTI! Koji su običaji i vjerovanja?

Hrišćani vjeruju da je arhangel Gavrilo riječima “Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom”, otvorio istoriju Novog zavjeta kojom počinje spasenje čitavog čovječanstva.
Zato Blagovijesti spadaju u jedan od najradosnijih praznika u godini, a slave se uvijek 7. aprila, tačno devet mjeseci prije Božića.
Zato, iako postoji vjerovanje da do Uskrsa nije lijepo veseliti se, Blagovijesti se u srpskom narodnu uvijek proslavljaju radosno i sa mnogo živopisnih običaja. Za Blagovijesti se vezuju i radosni narodni običaji, i oni zaštitnički. Naši stari su govorili da se na Blagovijesti završava zima.
Pošto je praznik Bogorodičin, znači ženski, mnoge se žene na današnji dan mole Bogorodici za potomstvo. To je povezano i sa razmnožavanjem u prirodi jer od Blagovesti kreće setva jarih žita, a vjeruje se i da je sutrašnji dan srećan za kalemljenje voća.
Jedan od njih savremenom čovjeku, a posebno mladima, sve više postaje “strani”. To je “ranilo” – kada se ustaje ranom zorom a dan započne pjesmom. Najbolje djevojaka, koje sakupljaju grane od kojih se pali vatra.

Vatra ima iskonsku zaštitničku ulogu, između ostalih štiti od zmija i gmizavaca, koji se prema vjerovanju na Blagovijesti bude iz zimskog sna. Na ovaj dan čiste se kuća, dvorište, štale, a svo đubre se obavezno iznosi iz kuće i spaljuje. Uz vatru se potom vesele i žene i muškarci, i mladi i stari i onda se ta vatra preskače. Onaj ko preskoči vatru, taj “obred” se zove bukara, zaštićen je od zmija.

Strah od zmija je veliki. Toliki da na ovaj dan ne valja čak ni pričati o zmijama.

U nekim krajevima upražnjavalo se da djeca idu oko kuće, lupaju u gvozdene predmete i viču “Bježite zmije i gušteri”. Takođe, postoji i vjerovanje da se žene na ovaj dan ne češljaju, a valjalo bi se umiti u reci ili na nekom izvoru.

Na Blagovijesti, je dobro započeti neki veći posao (gradnja, početak biznisa, učenje) ili donijeti neku veću ili čak životnu odluku.

I, na kraju ovog narodnog dijela – vremenska prognoza. I Blagovijesti, kao i neki drugi praznici, “ukazuju” kakva će godina biti. Ako je nebo vedro – biće godina rodna, a ljudi zdravi. Takođe, i jesen će biti pozna.

Nastavi čitati

Aktuelno