Evropu je pogodio snažan toplotni talas koji je doveo do zatvaranja skoro 200 škola u Francuskoj, gdje temperature dostižu i do 46 stepeni Celzijusa.

Vlasti širom kontinenta izdaju upozorenja, angažuju hitne službe, a građani se suočavaju s nesnosnim vrućinama koje se ocjenjuju kao “neviđene”.

Francuska je izdala rekordan broj upozorenja na visoke temperature – narandžasti stepen upozorenja, drugi najviši u toj zemlji, trenutno je na snazi u 84 od ukupno 96 departmana.

Ministarka za klimatske promjene Anjes Panje-Runaše ovu situaciju je opisala kao bez presedana.

Zbog opasnosti po zdravlje, zatvoreno je ili djelimično zatvoreno blizu 200 škola, a roditeljima je preporučeno da, ukoliko je moguće, zadrže djecu kod kuće.

Na jugu zemlje, u planinskom lancu Korbije, izbio je šumski požar koji je uzrokovao zatvaranje autoputa i evakuaciju stanovništva. Požar je u međuvremenu stavljen pod kontrolu.

U Italiji su gradovi Rim, Milano, Venecija, kao i Sardinija pod najvećim stepenom upozorenja. Hitne medicinske službe zabilježile su porast prijema zbog toplotnog udara za 10 odsto. Slično je i u Španiji, gdje su temperature dostigle istorijskih 46 stepeni.

Sevilja je među najugroženijim gradovima, a građani se žale na nesanicu, gubitak apetita i teškoće u koncentraciji.

Portugal je izdao najviši stepen upozorenja za sedam svojih regija, uključujući i glavni grad Lisabon.

Dijelovi Engleske bilježe jedan od najtoplijih juna ikad, s temperaturama preko 34°C. Njemačka meteorološka služba najavljuje moguće nove rekorde s temperaturama koje bi mogle dostići 38°C početkom sedmice.

U Turskoj je u toku gašenje stotina požara, a u oblasti Seferihisar izgorjelo je oko 20 kuća. Požari haraju i u priobalnim dijelovima Hrvatske i Grčke, gdje temperature prelaze 40 stepeni. Neke kuće su uništene, a stanovništvo je bilo primorano da se evakuiše.

Ugroženi ljudi, priroda i morski svijet
Osim zdravstvenih i infrastrukturnih posljedica, toplotni talas ozbiljno ugrožava i prirodu. Jadransko more se pregrijava, što pogoduje širenju invazivnih vrsta poput otrovne ribe lav. Istovremeno, visoke temperature dodatno tope alpske glečere, ubrzavajući njihov nestanak, prenosi Index.

Iako se svaki pojedinačni vremenski ekstrem ne može direktno povezati s klimatskim promjenama, naučnici upozoravaju da su upravo one glavni uzrok sve učestalijih i snažnijih toplotnih talasa.

Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Turk istakao je da ovi događaji ukazuju na hitnu potrebu prilagođavanja klimatskim promjenama.

– Rastuće temperature, poplave, suše i požari prijete osnovnim ljudskim pravima – pravu na život, zdravlje i čistu životnu sredinu – upozorio je Turk, dodajući da je napuštanje fosilnih goriva ključni korak ka ublažavanju posljedica globalnog zagrijavanja.

Tokom prvih dana ovogodišnje upisne kampanje, moskovski fakulteti zabilježili su deset puta više prijava nego u istom razdoblju prethodne godine, izjavila je zamjenica gradonačelnika Moskve i sekretarka za društveni razvoj, Anastasija Rakova.

„Vodeće kompanije u glavnom gradu pokazuju veliko interesovanje za naše diplomce. Učenici sve češće svjesno biraju gradske koledže kao pouzdan put ka zaposlenju. Samo u prvim danima kampanje primili smo i obradili više od 25.000 prijava, što je deset puta više nego lani“, rekla je Rakova novinarima, a prenosi ruska novinska agencija Interfaks.

Ona je podsjetila da je za upis u 2025. godini predviđen rekordan broj budžetskih mjesta, ukupno 43.000 za učenike koji završavaju posljednji razred.

„Poseban fokus stavljen je na područja koja su posebno tražena u Moskvi – IT, medicina, saobraćaj, ugostiteljstvo, pedagogija, službe bezbjednosti i druge profesije koje pružaju realnu šansu za brzo zaposlenje i profesionalni razvoj“, naglasila je zamjenica gradonačelnika.

Prema njenim riječima, moskovski koledži trenutno surađuju s više od 3.800 kompanija, među kojima su velika industrijska poduzeća, građevinske firme i znanstvenoistraživački instituti, a studentima se nude plaćene prakse, veće stipendije za najbolje i zagarantovano zaposlenje.

Britanski političar Najdžel Faraž kritikovao je albanskog premijera Edija Ramu zbog njegovih stavova o Bregzitu, a njihova rasprava nastavila se na društvenim mrežama na poprilično urnebesan način.

Naime, Faraž je tokom gostovanja na GB News govorio o Ediju Rami i njegovim stavovima te je rekao kako bi trebao “vratiti sve albanske kriminalce kućama”.

“Jedan od 50 Albanaca u Britaniji je u zatvoru. Albanski premijer nas kritikuje zbog Bregzita i kaže da je Britanija ‘u mračnom stanju’, tražeći mjesta za odlaganje migranata”, naveo je Faraž.

Na ovu tvrdnju Rama je odgovorio na društvenim mrežama te je rekao kako njegovi podaci nisu tačni.

“Pogodite šta? Kada se brojke zaista izračunaju – iznenađenje! – čak i ako pretpostavimo da je svaki Albanac koji je trenutno u zatvoru kriv (a zapravo, mnogi su uhvaćeni u zastarjelom i restriktivnom viznom sistemu), stopa kriminala među Albancima u Velikoj Britaniji ne bi bila veća, a vjerovatno i niža, od stope samog britanskog stanovništva”, naveo je Rama, prenosi Klix.

Međutim, Faraž se tu nije zaustavio te je ponovno odgovorio Rami.

“U Velikoj Britaniji ima 53.000 albanskih državljana, a 1.099 ih je u našim zatvorima. To je zapravo 1 od 48. Zamoliću ministra unutrašnjih poslova da organizuje da vam se svi ovi zatvorenici vrate. Hvala vam na saradnji”, naveo je Faraž.

Nakon toga, Rama je ponovno odgovorio Faražu uz zanimljivu montažu.

“Moja baka katolkinja podsjećala me je na latinsku poslovicu: Errare humanum est, sed perseverare diabolicum. Pretpostavljam da to glasi otprilike ovako: Griješiti je ljudski, ali istrajati u grešci je đavolski. Dakle, umjesto da gnjavite već zauzetog ministra unutrašnjih poslova, možda biste trebali da mi javite kada vas mogu dočekati u Tirani, kao svog počasnog gosta. Jer, dragi Najdžel, brojke očito nisu vaša jača strana i zato, budimo jasni – izgubili ste. Vaš ‘popis’ Albanaca u Britaniji je posebno smiješan. Tvrdite da ih ima 53.000. U stvarnosti, taj broj je daleko veći – višestruko veći. Ipak, držimo se vašeg vlastitog izvora: The Telegrapha, koji je prvi trubio o teoriji ‘jednog od 50’, a kasnije je priznao: ‘Analiza je vjerovatno potcijenila veličinu albanske populacije jer ne uzima u obzir ilegalne migrante, uključujući više od 12.000 koji su stigli malim brodovima 2022. godine. Neke procjene sugerišu da bi stvarna albanska populacija mogla biti čak 140.000 – što bi značilo da je manje od jednog od 100 u zatvoru'”, poručio je Rama.

Takođe, rekao je kako brojke mogu biti dosadne, ali i tvrdoglave. Ono što je zanimljivo, Rama je u uz svoj odgovor podijelio i fotomontažu na kojoj se mogu vidjeti on i Farage kako sjede na plaži u kupaćim kostimima.

“Albanci u Britaniji nisu statistika koju treba iskrivljavati za post-Brexit političko pozorište, uvaženi gospodine Faraž. Oni su studenti, akademici, građevinari, vozači, vlasnici preduzeća i partneri. I ako jedan od hiljadu ne uspije, to ne pretvara mnoštvo u žrtvene jarce za vašu nacionalnu konfuziju. Radili smo rame uz rame s vladom Ujedinjenog Kraljevstva u dramatičnom smanjenju ilegalnih migracija i suzbijanju kriminala. Prave brojke to dokazuju i to se zove saradnja. Ali ‘jedan od 50 Albanaca u zatvorima Ujedinjenog Kraljevstva?’ To nije činjenica – to se zove post-Brexit zabluda. Radujemo se što ćemo vas ugostiti u Albaniji, kao što je obećano, da podijelimo obilje divnog sunca, toplog gostoprimstva i stvarnih činjenica”, zaključio je Rama.