Connect with us

Svijet

REKORDNO! NATO članice troše nikad više na odbranu!

Zemlje članice NATO-a prošle godine su ostvarile rekordna izdvajanja za odbranu. Čak 1,5 hiljada milijardi dolara su 32 NATO članice izdvojile za modernizaciju oružanih snaga, povećanje brojnosti, sprovođenje vježbi i drugih aktivnosti vezanih za odbranu.

U odnosu na 2023. godinu, to je povećanje od oko deset odsto, a očekuje se da će izdaci za odbranu biti i dalje povećavani usljed sve većih globalnih neizvjesnosti, prevashodno zbog rata u Ukrajini. Tako je, na primjer, Njemačka, u kojoj su trenutno u toku pregovori za formiranje nove vlade, spremna da pod novim budućim kancelarom Fridrihom Mercom izdatke na odbranu poveća na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda do 2027. godine. I SAD, pod administracijom Donalda Trampa, planiraju povećanje izdataka za odbranu, a prema prijedlogu budućeg budžeta, želi se povećati budžet za odbranu za barem sto milijardi dolara tokom naredne decenije. Vlada Velike Britanije će do 2027. godine izdvajanja na odbranu povećati na 2,5 odsto BDP-a, dvije godine ranije od planiranog. Francuska planira da izdvajanja za odbranu poveća na tri do tri i po odsto, a Emanuel Makron, predsjednik te zemlje, razmišlja da ponudi francuski nuklearni kišobran ostalim zemljama EU.

Zemlje najbliže Rusiji za odbranu izdvajaju značajno više. Tako je, na primjer, Poljska, odlučila da u ovoj godini izdvajanja za odbranu poveća na čak 4,7 odsto BDP-a, što je blizu zahtjevu od pet odsto koji je Tramp uputio NATO saveznicama, kao konačnu sumu koliko bi u budućnosti trebalo izdvajati za odbranu.

Prema NATO klasifikacijama, svaki javni trošak, koji čak i indirektno služi povećanju bezbjednosti, smatra se izdvajanjem za odbranu. NATO ima deset kategorija koje se smatraju izdvajanjem za odbranu. To su izdvajanja za osoblje, održavanje odbrambenih sistema, nabavka naoružanja, municije i opreme, izgradnja i obnova infrastrukture, vojne operacije i vježbe, nuklearne snage, finansiranje međunarodnih organizacija u sektoru odbrane, istraživanje i razvoj, sajber sigurnost i posebne stavke, poput pomoći u suzbijanju prirodnih katastrofa s vojnom komponentom, ili vojna pomoć Ukrajini.

Iako su izdvajanja za oružje, municiju, vojne baze i vojna utvrđenja najveći pojedinačni troškovi za odbranu, postoji mnogo kategorija koje se na prvi pogled ne čine kao izdvajanja za odbranu. Recimo, izgradnja saobraćajnica, mostova ili željezničkih pruga se obično smatra civilnim troškom, ali ako su oni dio koridora logistike i ruta za premještanje vojnih formacija, i ti troškovi mogu biti dio vojnog izdvajanja.

Troškovi istraživanja i razvoja takođe mogu biti uključeni u izdatke za odbranu, čak i ako su predmet istraživanja materijali i tehnologije koje mogu imati vojnu primjenu. Na primjer, to mogu biti novi tipovi baterija, nove vrste legura i slične kategorije.

I na kraju, ono što je važno napomenuti je da izdvajanja za odbranu ne moraju uvijek ići na štetu socijalnih izdataka. Primjera radi, namjenska industrija može otvoriti dobro plaćena radna mjesta, a infrastruktura koja se finansira za potrebe vojske može biti višestruko korisnija u civilne svrhe. Na primjer, SAD su razvile ARPANET, prvu ranu verziju interneta 60-ih godina, sistem globalnog pozicioniranja i svemirski program isključivo s ciljem jačanja odbrane, ali sve ove tehnologije su značajno doprinijele civilnom sektoru i povećale materijalno blagostanje i kvalitet života.

Time se još jednom pokazuje da, ma koliko izdvajanja na odbranu na prvu ruku izgledaju “rastrošno”, dugoročni benefiti višestruko nadmašuju ono što bi se moglo smatrati kao trošak.

Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Nezavisne novine

Related Topics:

Svijet

ZEMLJA SUVIŠE MALENA ZA SVE? 13 država želi sa Rusijom na Mjesec

Trinaest zemalja, uključujući i neke iz grupe BRIKS, pridružilo se Rusiji i Kini u radu na stvaranju Međunarodne naučne lunarne stanice, saopštio je generalni direktor Roskosmosa Dmitrij Bakanov.

„Naša zajednička inicijativa s Kinom oko stvaranja Međunarodne naučne lunarne stanice aktivno se razvija“, rekao je Bakanov na sastanku šefova kosmičkih agencija zemalja BRIKS.

Po njegovim riječima, već se pridružilo 13 zemalja (Azerbejdžan, Belorusija, Bolivija, Venecuela, Džibuti, Egipat, Nikaragva, Pakistan, Senegal, Srbija, Tajland, Južna Afrika, Etiopija), uključujući partnere iz BRIKS-a (Etiopija, Egipat, Južna Afrika).

Kako je istakao Bakanov, Rusija posjeduje jedinstvene naučne škole u oblasti proučavanja Venere, Mjeseca i Marsa. On je naglasio da niko u svetu još nije ponovio rusku tehnologiju sletanja na Veneru. Prema riječima šefa Roskosmosa, tehnološka dostignuća Rusije u istraživanju dalekog svemira mogu postati osnova za međunarodne programe BRIKS-a.

On je takođe napomenuo da su kosmičke letelice Indije, UAE i Kine stigle do Marsa, a te zemlje takođe imaju iskustva u osvajanju Meseca. Bakanov se nada da će broj ovakvih programa rasti, a njihova zajednička realizacija biti isplativija za nacionalne budžete i efikasnija sa naučnog stanovišta.

Šef Roskosmosa takođe je pozvao na saradnju u oblasti razvoja kadrovskog potencijala u kosmičkom i srodnim sektorima, kao i na razvoj zajedničkih studentskih programa. Prema Bakanovu, u ruskim univerzitetima se trenutno obrazuje više od 85.000 studenata iz zemalja BRIKS-a, a više od polovine njih dolazi iz Kine i Indije.

Nastavi čitati

Svijet

UBIJENO 26 OSOBA: Turista slučajno snimio početak TERORISTIČKOG napada VIDEO

Turista iz Ahmedabada u Indiji, koji je sa porodicom uživao u ziplajn vožnji iznad doline Baisaran u Kašmiru 22. aprila, nesvjesno je kamerom zabilježio početak terorističkog napada u kojem je ubijeno 26 osoba.

Na video snimku koji se pojavio u javnosti u ponedjeljak, čuju se zvuci za koje se vjeruje da su pucnjevi, dok se u pozadini vide kako ljudi panično bježe, a najmanje jedna osoba pada na tlo. Video je snimio 36-godišnji Ruši Bat iz naselja Paldi u Ahmedabadu, koji je izjavio da je snimak napravljen “iz zabave”, potpuno nesvjestan da se u tom trenutku dešava napad.

“Tek nakon 20-ak sekundi shvatio sam da je riječ o terorističkom napadu, kada sam ugledao više ljudi ranjenih mecima ispod mene”, izjavio je Bat za ” The Indian Express.

U trenutku pucnjave bio je sa suprugom Bakti (35) i sinom Pretom (11), a porodično putovanje planirano za period od 16. do 27. aprila morali su prekinuti dan ranije.

Bat je snimak napravio mobilnim telefonom koristeći selfi štap, a kako tvrdi, kada je shvatio ozbiljnost situacije, prekinuo je snimanje i doslovno iskočio sa ziplajn kabla prije krajnje tačke.

“Supruga mi je tada rekla da su napadači ubili dvije osobe iz dve različite porodice nakon što su ih pitali za vjeru. I sam sam vidio njihova tijela”, dodao je.

Bat je kazao kako su on i njegova porodica u panici potrčali s mjesta napada, kratko se prikrili ležeći na zemlji, te nastavili bježati kada je pucnjava nakratko stala. Nedugo zatim stigli su pripadnici vojske koji su ih evakuisali na sigurno. Dan nakon događaja, 23. aprila, Bat je pregledao snimak i poslao ga jednom policajcu u Ahmedabadu.

“Nakon što je on sproveo određene provjere, dao mi je dozvolu da video podijelim s medijima”, rekao je.

Iako je video sada dostupan javnosti, Bat navodi da ga do danas nijedna sigurnosna agencija nije kontaktirala radi službene izjave. Porodica je nakon napada odmah napustila Pahalgam i vratila se u Srinagar, odakle su 23. aprila otputovali natrag za Ahmedabad.

Indija je za ovaj napad optužila Pakistan, u kojem je 22. aprila ubijeno 26 muškaraca. Islamabad je odbacio optužbe, a obe strane su potom razmijenile vatru u Kašmiru, uputile diplomatske prijetnje, protjerale građane i zatvorile granicu.

Nastavi čitati

Svijet

KARDINAL IZ NJEMAČKE UPOZORIO: Novi papa mora da se suprotstavi gej lobiju

Jedan od vodećih konzervativnih kardinala Katoličke crkve uputio je oštru opomenu protiv moćnih “ideoloških lobija”, uključujući takozvani “gej lobi”, neposredno pred početak konklave, procesa za izbor novog pape.

Njemački kardinal Gerhard Ludvig Miler, poznat po svojim žestokim kritikama pokojnog pape Franje, pozvao je Katoličku crkvu da se vrati svojim tradicionalnim korjenima i zatražio da novi papa bude “čvrst u doktrini” i spreman da se odupre sve većem liberalnom pritisku, prenio je “DailyMail”.

Govoreći za italijanski list “La Stampa”, kardinal Miler je istakao da novi papa mora imati “čvrstu teološku i doktrinarnu formaciju” i odlučno se suprotstaviti onome što je nazvao “prikrivenom prijetnjom jeresi i rodne ideologije”.

“Doktrina nije vlasništvo pape, biskupa ili vjernika. Ona mora biti u skladu s Isusovom rječju. Niko ne može da je mijenja. Ako Isus kaže da je brak između muškarca i žene, to niko ne može da promijeni”, upozorio je kardinal Miler.

Takođe je oštro osudio inicijative koje žele da izjednače brak sa istopolnim zajednicama, rekavši da to “potpuno protivrječi doktrini Biblije”.

Njegova oštra izjava dolazi u trenutku kada su se kardinali iz cijelog svijeta okupili iza zatvorenih vrata u Rimu i odlučili da 7. maja počne konklava na kojoj će biti izabran nasljednik pape Franje.

U skladu sa vjekovnom tradicijom, kardinali ili takozvani “Prinčevi Crkve” biće zatvoreni u Sikstinskoj kapeli dok se ne postigne konsenzus o izboru novog poglavara. Kada iz dimnjaka iznad Vatikana izađe bijeli dim, to će biti znak da je novi papa izabran.

Ovog puta, konklava se oblikuje kao potencijalno žestok sukob između tradicionalista, koji žele da ponište liberalne reforme koje je sproveo papa Franjo tokom svojih 12 godina na čelu Vatikana i progresivne struje odlučne da nastavi njegovu inkluzivnu zaostavštinu.

Od ukupno 252 kardinala u Crkvi, pravo glasa ima samo 135, oni koji su mlađi od 80 godina. Dvojica su se povukla iz zdravstvenih razloga, što ostavlja 133 elektora koji će odlučiti o novom lideru za 1.3 milijarde katolika širom svijeta.

Veteran italijanski kardinal Gvaltijero Baseti (83) upozorio je da bi veliki broj kardinala sa pravom glasa, najveći u istoriji, mogao da zakomplikuje predstojeću konklavu.

“Moguće su određene poteškoće jer nikada nije bilo ovoliko elektora, a mnogi se međusobno i ne poznaju”, rekao je Baseti i nastavio:

“Imam osjećaj da ova konklava ipak neće trajati dugo. Čak i među kardinalima koje ne poznajem, i onima koji dolaze iz najudaljenijih krajeva svijeta, vidim veliku ljubav prema Crkvi i želju da što prije dobijemo novog poglavara”.

Njemački kardinal Valter Kasper, blizak saradnik pokojnog pape Franje, duhovito je odgovorio na pitanje o osobinama koje bi novi papa trebalo da ima:

“Ne znam, moraćete da pozovete Boga i pitate njega. Ali nadam se da ćemo brzo postići konsenzus oko toga ko će biti sljedeći papa”.

S obzirom na to da je 108 od 133 kardinala s pravom glasa imenovao upravo papa Franjo, postoje nagađanja da bi njegov nasljednik mogao da nastavi njegov reformski kurs. Međutim, duboke podjele unutar Kardinalskog kolegijuma znače da ništa nije sigurno.

Prethodne konklave su se odvijale prilično brzo i papa Franjo i njegov prethodnik Benedikt XVI izabrani su u roku od dva dana. Ipak, pojedini crkveni insajderi upozoravaju da bi ovoga puta moglo biti drugačije. Podsjećaju i na čuvenu konklavu iz 13. vijeka, koja je trajala gotovo tri godine, prenosi “Telegraf”.

Nastavi čitati

Aktuelno