Connect with us

Društvo

RIJEKE I JEZERA U BIH ODNOSE ŽIVOTE, struka dala rješenje i upozorila na jedno

Brze rijeke i hladna jezera i ovog ljeta odnijeli su desetine života širom Bosne i Hercegovine, a samo tokom proteklog vikenda utopile su se četiri osobe.

Kupanje u Ramskom jezeru u nedjelju je bilo kobno za djevojku A.D. (28) i muškarca A.Ž. (32) iz Hrvatske, dok su iz Plive u Jajcu tokom vikenda izvučena tijela sestrića i ujaka, odnosno mladića A.K. (22) i E.Č. (61).

Tragedije u rijekama i jezerima započele su s prvim toplim danima, odnosno 16. juna, kada se utopio maloljetnik u Jablaničkom jezeru, pa je tako samo do kraja jula od posljedica utapanja ugašeno ukupno 15 života.

Miroslav Mišković, koordinator za rad spasilačke službe Ronilačkog kluba “Buk”, upozorava i naglašava da se uvijek treba odlaziti na uređena kupališta i pridržavati pravila.

“Evropska statistika pokazuje da na svaka dva sata dolazi do sedam utapanja. Naravno, broj utapanja zavisi dosta i od vremenskih uslova. Ovo ljeto je bilo zaista toplo, bili su toplotni talasi, koji su privukli veliki broj građana i posjetilaca na kupališta. Ono što je bitno naglasiti za BiH jeste da je bogata rijekama i to su čiste planinske rijeke koje privlače veliki broj posjetilaca. Osim toga, postoje jezera, imamo i more, jedan dio obale i veliki broj bazena. S obzirom na veliki broj posjetilaca tokom godine, nažalost, dolazi i do nesreća”, kaže Mišković za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, u protekloj godini u BiH je bilo više od 900 intervencija, a, kako objašnjava, najčešće su bile zbog krvarenja koja se javljaju usljed ulaska i izlaska iz vode.

“Dolazi i do smrtnih ishoda. I ove godine imamo povećan broj utapanja, a u taj broj ulaze i nesrećni slučajevi koji nisu vezani za kupališta. Prethodnih dana smo imali nesreću sa migrantima”, podsjeća Mišković.

Prema njegovim riječima, statistika pokazuje da do utapanja dolazi najčešće u poslijepodnevnim časovima kad popusti koncentracija, ali i počne djelovanje alkohola.

“Na pet muškaraca utopi se jedna žena. Utapanje kod djece do 15 godina je drugi uzrok smrtnosti nakon saobraćajnih nesreća”, navodi on.

Na pitanje šta učiniti da se smanji broj nesreća, Mišković navodi da je potrebno obezbijediti spasioce na kupalištima, ali i postaviti znakove upozorenja.

Goran Grahovac, profesor na Fakultetu fizičkog vaspitanja i sporta u Banjaluci, ističe za “Nezavisne novine” da svi reagujemo tek kada se desi problem.

“Ja sam pokušavao da pokrenem akcije u vezi sa gradovima koji imaju između 5.000 i 10.000 stanovnika, da se naprave mali bazeni koji ne koštaju puno para, a koji mogu da se samoodržavaju. To je projekat koji nije skup, a opet može da zahvati cijelu regiju, tako da bismo s tim izbjegli koliko-toliko potencijalna utapanja”, kaže on.

Dodaje da ljudi misle da je nizak vodostaj olakšavajuća okolnost, međutim zaboravljaju na brzinu rijeke ili rupe koje nastaju usljed eksploatacije šljunka.

“Mislim da je rješenje sa bazenima pa ako se spasi i jedan život – neprocjenjivo je”, ističe Grahovac za “Nezavisne novine”.

Zoran Bjeletić, specijalista urgentne medicine u Domu zdravlja Prnjavor, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da bi prvenstveno trebalo koristiti kupališta koja su uređena, a izbjegavati neuređena.

“Prije ulaska u vodu prvo se treba, kako se kaže, prekaliti, odnosno pokvasiti noge, ruke, glavu, vrat i zatim postepeno ući u vodu. Treba izbjegavati naglo skakanje, izbjegavati ako je moguće konzumaciju alkohola, uzimanje većih količina hrane prije kupanja… Sve bi to bilo poželjno prije ulaska u vodu”, objašnjava doktor Bjeletić.

Prema njegovim riječima, prilikom ulaska u hladnu vodu dolazi do sakupljanja krvnih sudova i tu postoji veća mogućnost od srčanih udara ili drugih komplikacija.

“Najčešće se desi srčani udar kod naglog rashlađivanja tijela”, ističe on i dodaje da sve osobe koje imaju kardiovaskularna oboljenja treba da budu oprezne.

“Stariji ljudi takođe treba da budu oprezni zbog smanjene otpornosti njihovih krvnih sudova, zatim hronični bolesnici treba da imaju povećan oprez prilikom ulaska u vodu”, navodi specijalista urgentne medicine doktor Bjeletić

Related Topics:

Društvo

IGORU JANKOVIĆU IZ BANJALUKE STIŽE KONTEJNER, ali mu je najpotrebnija hrana

Igor Janković iz Banjaluke, koji živi u izuzetno teškim uslovima, konačno bi ovih dana trebalo da dobije kontejner za stanovanje, ali mu je i dalje najpotrebnije – hrana.

Kako navodi, već duže vrijeme se sam snalazi, ali teško uspijeva da obezbijedi osnovne namirnice.

“Snalazim se, ali to je stvarno nedovoljno. Dajem sve na hranu, ostaju neplaćene obaveze i sve ostalo”, kaže Janković.

Dodaje da je ranije kontaktirao Crveni krst, ali da je pomoć dobio još u decembru prošle godine, te da mu je sada ponovo potrebna pomoć.

“Nekada su davno donijeli, to je bilo polovinom decembra. Sada ništa. Prebacuju me da zovem neke brojeve. Kontaktirao sam, ali ništa konkretno”, kaže on.

Prema ranijem dogovoru s predstavnicima Grada Banjaluka, privremeni smještaj mu je najprije ponuđen u Stričićima, ali je Janković tu opciju odbio zbog velike udaljenosti.

“To je 35 kilometara daleko, nisam jednostavno to prihvatio. Dogovorio sam da se kontejner privremeno postavi ovdje gdje sam sada, malo bliže putu, da bude pristupačnije”, kaže on.

Kontejner je, kako tvrdi, obezbijeđen, ali se još čeka rješavanje priključaka i drugih tehničkih detalja. Kako kaže, mjesečno prima 350 maraka od Centra za socijalni rad, što je jedva dovoljno za lijekove i ponešto ostane za hranu.

Igor trenutno živi u kući staroj više od 70 godina, koja je u potpuno neuslovnom stanju.

” Samo što se sve nije urušilo”, kratko kaže.

Ovo je još jedan apel humanim ljudima i nadležnim institucijama da se uključe – jer je kontejner samo prvi korak. Igoru je sada najpotrebnije osnovno za život a to je hrana.

Račun za uplatu na koji možete pomoći Igoru je: BBAN 5520301838964945 Addiko bank Banjaluka na ime Igor Janković ili na broj telefona 066/945 – 670.
Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno sa povremenim pljuskovima

U većem dijelu zemlje očekuje se umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz lokalne pljuskove koji će povremeno osvježiti atmosferu. Najizraženiji padavinski režim očekuje se u višim predjelima i na zapadu zemlje, dok će južne i sjeverne oblasti imati nešto stabilnije vremenske prilike.

Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južnog i jugozapadnog smjera, što će doprinositi prijatnijem osjećaju temperature, naročito u popodnevnim satima.

Jutarnje temperature kretale su se između 10 i 16 stepeni Celzijusa, dok se na jugu zemlje očekuju i vrijednosti do 18 stepeni. Najviše dnevne temperature biće u rasponu od 17 do 23 stepena, dok će se na jugu i sjeveru zemlje živa na termometru penjati i do 25 stepeni.

Iako vremenski uslovi neće biti u potpunosti stabilni, građani mogu planirati kraće boravke u prirodi uz oprez zbog mogućih kratkotrajnih pljuskova.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA RAZLOGA ZA RADOST! Evo kakve nas vremenske prilike očekuju do kraja maja

Usljed pojačane ciklonske aktivnosti nad Evropom, u Bosni i Hercegovini se u naredne dvije sedmice očekuje nestabilno vrijeme, praćeno čestim padavinama i izraženim oscilacijama temperaturnog režima.

Do petka se očekuje dotok toplije vazdušne mase sa juga, što će usloviti postepeni porast temperature vazduha, uz povremene slabe padavine u obliku pljuskova.

Od 23. do 27. maja prognozira se nova promjena vremena, uz prodor hladnijeg vazduha sa sjevera. U tom periodu očekuju se niže temperature u odnosu na višegodišnji prosjek, kao i obilnije padavine, posebno na sjeveru zemlje. Na jugu zemlje, povremene slabe padavine moguće su do 25. maja, nakon čega se prognozira stabilnije i suvo vrijeme uz pojavu bure, koje bi se moglo zadržati do kraja mjeseca.
Do 23. maja jutra u Bosni sa temperaturama od 7 do 12 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 9 do 14 stepeni Celzijusovih. Tokom dana, u Bosni se očekuju temperature od 15 do 20 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 19 do 24 stepeni Celzijusovih.

Stiže hladniji period

Hladniji period uz temperature vazduha niže od prosječnih, očekuje se od 23. do 27. maja. U Bosni će minimalne vrijednosti biti od 4 do 9 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini između 6 i 11 stepeni Celzijusovih. Dnevne temperature u Bosni kretaće se od 10 do 15 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 16 do 20 stepeni Celzijusovih, prenosi N1.

Porast temperatura

Blagi porast temperatura moguć je od 28. maja, sa vrijednostima tokom jutra u Bosni od 6 do 11 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini između 8 i 13 stepeni Celzijusovih, danju temperature u Bosni kretaće se od 13 do 18 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 18 do 23 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz FHMZ BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno