Connect with us

Svijet

Robinson negira krivicu za ubistvo Čarlija Kirka! VLASTI TVRDE “ON NE SARAĐUJE”

Guverner savezne američke države Juta Spenser Koks, izjavio je danas da osumnjičeni za ubistvo američkog patriote Čarlija Kirka ne sarađuje sa vlastima.

“Nije priznao vlastima. On, on, on ne sarađuje, ali svi ljudi oko njega sarađuju. I mislim da je to, to, to veoma važno”, rekao je Koks za Ej-Bi-Si njuz.

Vlasti su identifikovale navodnog ubicu Kirka kao 22-godišnjeg Tajlera Robinsona, koji se nalazi u pritvoru.

Očekuje se da će optužnice protiv njega biti formalno podignute u utorak, izjavio je Koks.

On je, takođe, potvrdio izveštaj “Njujork tajmsa” da je navodni napadač komunicirao sa drugim osobama putem Discorda nakon pucnjave.

“Tajms” je objavio da je Robinson pravio šale na račun toga da je navodni napadač.

“Sve što možemo da potvrdimo jeste da su ti razgovori definitivno vođeni i da nisu verovali da je to zaista on. Sve je, sve je bilo u šali dok, dok on, znate, dok nije priznao da je to zaista on”, rekao je Koks.

Guverner Jute juče je potvrdio izveštaje da se cimer osumnjičenog podvrgava tranziciji iz muškog u ženski pol.

“Možemo da potvrdimo da je njegov cimer zaista bio dečko koji se podvrgava tranziciji iz muškog u ženski pol. To je informacija koju je FBI spomenuo juče. I to takođe možemo da potvrdimo. I on, on takođe sarađuje sa vlastima”, rekao je on.

Međutim, zvaničnici još nisu identifikovali motiv ubistva.

Iako je Koks ranije za “Volstrit džurnal” rekao da je Robinson “duboko indoktirnisan levičarskom ideologijom”, na pitanje da li su istražitelji otkrili dokaze koji podržavaju tu tvrdnju, guverner je rekao da “za sada to dolazi od njegovih poznanika i članova porodice”.

On nije izneo detalje o tome šta su konkretno ti ljudi rekli o ideologiji osumnjičenog.

Koks je naveo da se očekuju nova saznanja u narednim danima i pozvao Amerikance da biraju ljubaznost u vremenu visokih političkih tenzija.

Pre hapšenja, kako je ranije objavio Si-En-En, dok je policija objavljivala slike osumnjičenog strelca, Robinsonov otac je postao ubeđen da su pokazali sliku njegovog sina i suočio se sa njim.

“Tajlere, jesi li ovo ti? Ovo liči na tebe”, pitao je sina, rekao je za CNN službenik za sprovođenje zakona upoznat sa istragom.

Tajler je priznao da je to on, rekao je izvor, a kada ga je otac nagovarao da se preda, odgovorio je da bi radije izvršio samoubistvo.

Ipak, otac ga je potom ubedio da razgovara sa omladinskim pastorom i Robinson je pristao da bude pritvoren.

Svijet

ČEKA NAS HAOS EPSKIH RAZMJERA? Pentagon odobrio slanje “tomahavka” Ukrajini

Pentagon je dao Bijeloj kući zeleno svjetlo da Ukrajini obezbijedi rakete dugog dometa “tomahavk” nakon što je procijenio da to neće negativno uticati na američke zalihe, ostavljajući konačnu političku odluku u rukama predsjednika Donalda Trampa, tvrdi Si-En-En pozivajući se na tri američka i evropska zvaničnika upoznata sa tim pitanjem.

Tramp je ranije ovog mjeseca, tokom radnog ručka sa Vladimirom Zelenskim u Bijeloj kući, rekao da bi radije ne bi isporučio rakete Ukrajini jer “ne želi da poklanja stvari koje su nam potrebne da zaštitimo našu zemlju”.

Prema navodima Si-En-Ena, združeni štab je navodno obavestio Bijelu kuću o svojoj procjeni ranije ovog mjeseca, neposredno prije nego što se Tramp sastao sa Zelenskim.

Procjena je ohrabrila evropske saveznike SAD, koji veruju da SAD sada imaju manje izgovora da ne isporuče rakete, rekla su dva evropska zvaničnika, a prenosi Si-En-En.

Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin je u razgovoru sa Trampom naglasio “tomahavci” neće promijeniti situaciju na bojnom polju, ali će ozbiljno narušiti odnose Moskve i Vašingtona.

Isto je rekao i na plenarnom zasjedanju Međunarodnog diskusionog kluba “Valdaj” u Sočiju 2. oktobra i istakao da Kijevu fali ljudstvo. Osim toga, kako je upozorio, isporuka raketa dugog dometa bi mogla da razori pozitivne tendencije razvoja rusko-američkih odnosa.

Nastavi čitati

Svijet

SADA JE SVE NA TRAMPU! Pentagon dao zeleno svjetlo da se Ukrajini obezbijede rakete “timahavk”!

Pentagon je dao Bijeloj kući zeleno svjetlo da Ukrajini obezbijedi rakete dugog dometa “tomahavk” nakon što je procijenjeno da to neće negativno uticati na američke zalihe, ali je konačna politička odluka na predsjedniku SAD Donaldu Trampu.

Konačnu odluku donosi predsjednik Tramp
Tramp se koleba poslije razgovora s Putinom
Saveznici vrše pritisak na SAD zbog raketa
Moguće kopneno lansiranje zbog ukrajinske mornarice

Ovo je objavio CNN, pozivajući se na tri američka i evropska zvaničnika upoznata sa tim pitanjem.

Tramp je ranije ovog mjeseca, tokom radnog ručka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, rekao da radije ne bi isporučio rakete Ukrajini jer “ne želimo da poklanjamo stvari koje su nam potrebne da zaštitimo našu zemlju”.

Združeni štab je obavijestio Bijelu kuću o svojoj procjeni ranije ovog mjeseca, neposredno prije nego što se Tramp sastao sa Zelenskim, koji je insistirao da rakete efikasnije ciljaju naftna i energetska postrojenja duboko u Rusiji. Tomahavci imaju domet od oko 1.600 kilometara.

Procjena je ohrabrila evropske saveznike SAD, koji vjeruju da SAD sada imaju manje izgovora da ne isporuče rakete, rekla su dva evropska zvaničnika.

Tramp je takođe rekao samo nekoliko dana prije sastanka sa Zelenskim da SAD imaju “mnogo tomahavka” koje bi potencijalno mogle da daju Ukrajini.

Američki i evropski zvaničnici su stoga bili iznenađeni kada je Tramp dramatično promijenio svoj stav nekoliko dana kasnije, rekavši tokom uvodnog govora na radnom ručku u Bijeloj kući sa Zelenskim da “tomahavci” trebaju Sjedinjenim Američkim Državama.

Rakete nisu sklonjene sa dnevnog reda
Zatim je Zelenskom iza zatvorenih vrata rekao da ih SAD neće obezbijediti “barem ne još”.

Trampova odluka donijeta je dan nakon što je telefonom razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je Trampu rekao da “tomahavci” mogu da pogode veće ruske gradove poput Moskve i Sankt Peterburga, što ne bi imalo značajan uticaj na bojno polje, ali bi naštetilo odnosima SAD i Rusije, navodi američki TV kanal.

Tramp nije u potpunosti sklonio rakete sa dnevnog reda, rekli su izvori za CNN, a administracija je izradila planove da ih brzo isporuči Ukrajini ukoliko Tramp izda naređenje.

Tramp je takođe posljednjih nedelja postao toliko frustriran Putinovom nevoljnošću da ozbiljno razmotri mirovne pregovore da je prošle nedjelje odobrio nove američke sankcije ruskim naftnim kompanijama i otkazao, za sada, planirani sastanak sa Putinom u Budimpešti kako bi razgovarali o Ukrajini, navode izvori.

Iako Pentagon nije zabrinut zbog zaliha, američki vojni zvaničnici i  dalje bore sa tim kako bi Ukrajina trenirala i raspoređivala rakete, rekli su zvaničnici.

Još uvijek postoji nekoliko operativnih pitanja koja bi trebalo rešiti da bi Ukrajina mogla efikasno da koristi rakete, dodali su izvori.

Jedno otvoreno pitanje je kako bi Ukrajina ispalila rakete ako bi ih SAD obezbijedile. Tomahavci se najčešće lansiraju sa površinskih brodova ili podmornica, ali je ukrajinska mornarica ozbiljno iscrpljena, tako da bi rakete vjerovatno morale biti lansirane sa kopna.

Nastavi čitati

Svijet

ŠOK NA SJEDNICI UN-A! Američka predstavnica prećutala Šmita i OHR!

Američka predstavnica u svom govoru na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a koja je u toku nije ni spomenula Kristijana Šmita ni OHR, što je značajno jer se to ranije nikad nije dešavalo.

Ona je rekla da je njena zemlja posvećena stabilnosti i bezbjednosti BiH, te je dodala da SAD pozdravljaju produženje mandata misiji EUFOR Althea.

“Ukorijenjeno u Dejtojnskom mirovnom sporazumu, operacija Althea je od kritične važnosti u podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH”, rekla je ona, i zahvalila EU i njenom liderstvu na vođenju ove misije.

Dejtonski sporazum
Dodala je da je SAD posvećena Dejtonskom sporazumu i cilju demokratske i mirne BiH.

“Naša diskusija danas se odvija u posebno kritičnom trenutku kako se situacija u BiH nastavlja evoluirati. Stabilnost i deeskalacija moraju biti vrhunski prioritet. Nastavljamo pozivati sve strane da se uzdrže od aktivnosti koje mogu potkopati stabilnost”, rekla je ona.

Dodala je da je proteklih nekoliko godina BiH bila suočena s kontinuiranom političkom krizom, a da su SAD istupile da pomognu u smirivanju situacije.

“Proteklih nekoliko mjeseci radili smo odlučno i diskretno da omogućimo deeskalaciju i otvorimo prostor za veću stabilnost u BiH. U tom kontekstu, pozdravljamo poteze Narodne skupštine Republike Srpske da usvoji zakone koji će BiH omogućiti veću stabilnost”, reklča je ona.

Sankcije kao odgovor
Kao odgovor na to, kako je naglasila, SAD su uklonile sankcije prema zvaničnicima RS kako bi promovisali stabilnost.

“Ove sanckije, kao i sve ostale sankcije, nisu nikad bile zamišljene da traju vječno. One su odgovor na specifičnu situaciju koja je doprinjela krizi. NS RS je preduzela značajne korake da ukloni ove akcije 18. oktobra”, rekla je.

“Kolege, SAD više ne sprovode projekat izgradnje nacija, sada je vijeme za domaća rješenja, koja donose lokalni akteri koji predstavljaju tri konstitutivna naroda BiH. Ovi koraci to reflektuju i odražavaju našu politiku”, rekla je ona i pozvala sve narode u BiH da zajedno rade na većoj stabilnosti.

Dodala je da će SAD raditi s svojim partnerima da promoviše američke interese kako bi podržali stabilnost i napredak u BiH i region.

Velika Britanija podržala Šmita
I Ujedinjeno Kraljevstvo je podržalo produženje mandata EUFOR Althei, i zahvalila je Šmitu na njegovom izvještaju koji je podnio Savjetu bezbjednosti UN-a. Naglasila je da se ustavno uređenje u BiH mora održati, i dodala da su zbog napada na ustavno uređenje BiH protekle godine bile neke s najvećom krizom. Za ovu esskalaciju ona je optužila, kako je rekla, bivšeg predsjednika RS, Milorada Dodika.

“Poštujemo odluku Suda BiH i pozivamo sve aktere da održe vladavinu prava i da pokažu poštovanje za suverenitet i teritorijalni integritet BiH”, naglasila je i dodala da će održavanje izbora u RS bez odlaganja omogućiti izbor nove vlade, i ohrabrila je započinjanje konstruktivnog dijaloga između dva entiteta.

Politička kriza, kako je naglasila, opravdava vitalnu i legitimnu ulogu visokog predstavnika i važnost bonskih ovlaštenja.

“Oboje je prihvaćeno u više rezolucija od strane Savjeta bezbjednosti, kao i njegov izbor od strane Savjeta za sprovođenje mira, a ne Savjeta bezbjednosti. Visoki predstavnik je zadužen za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mi u potpunosti podržavamo visokog predstabnika i upotrebu njegovih izvršnih ovlaštenja, kada je to neophodno”, rekla je ona i dodala da njena zemlja podržava domaću odgovornost.

Nastavi čitati

Aktuelno