Connect with us

Svijet

UBISTVO ČARLIJA KIRKA PRODUBILO SUKOBE: Umjesto jedinstva – još dublje podjele

Amerika se suočava sa dubokim podjelama i političkim nasiljem koje društvene mreže dodatno produbljuju. Nakon šokantnog atentata, zabrinutost raste, ali pomirenje djeluje daleko dok lideri ne uspijevaju da smire tenzije i ujedine naciju.

“Ovo je bila jedna od najtežih nedjelja u Americi, a rijetki su oni koji se ne pitaju da li zemlja može da se izvuče iz ove spirale mržnje i nasilja. Nakon jednog od najšokantnijih atentata u istoriji SAD-a, guverner Jute apelovao je na Amerikance da smire političke tenzije, ali izgleda da ga gotovo niko ne sluša”, piše američka dopisnica BBC-ja Keti Kej u svojoj analizi.

Gotovo niko sa kim je razgovarala nakon smrti Čarlija Kirka ne vjeruje da će zemlja uskoro izabrati put pomirenja. Novija istorija puna je primjera kada se Amerika odlučila da ne stane zajedno nakon tragedije.

To se nije desilo ni 2011. godine, kada je demokratska kongresmenka upucana u glavu u Arizoni, niti 2017. godine, kada je republikanski kongresmen ranjen tokom bejzbol treninga. Amerikanci se nisu ujedinili ni pred izazovima globalne pandemije – COVID je zapravo samo produbio postojeće podjele.

Sistem koji nagrađuje ekstremizam
Razlog je jednostavan, ali to ne znači da je lako promijeniti situaciju. Mehanizmi koji pokreću američku politiku nagrađuju one koji podižu tenzije, dok oni koji pokušavaju da ih smire ostaju bez podrške.

“Širom zemlje, veća je vjerovatnoća da ćete biti izabrani na političku funkciju ako se kandidujete sa politikom i retorikom koja odgovara vašoj političkoj bazi, a ne centru. To je mračna posljedica prekrajanja izbornih jedinica, osnovni grijeh disfunkcionalne američke politike”, navodi BBC-jeva dopisnica.

Isto važi i za medije. Oni koji iznose ekstremnija mišljenja i podstiču bijes bivaju nagrađeni većom pažnjom, a time i većim prihodima od oglašavanja.

Ova struktura podsticaja čini guvernera Jute, Spensera Koksa, svojevrsnim američkim izuzetkom. Nakon što je Čarli Kirk ubijen, pozvao je Amerikance da se “isključe, dotaknu travu, zagrle člana porodice, izađu i učine nešto dobro u zajednici”. Njegove riječi su zvučale razumno i zdravo – pokušaj pomirenja u moru podjela.

Političko nasilje nije ništa novo u Americi. Tokom šezdesetih godina prošlog vijeka ubijen je američki predsjednik, a kasnije i njegov brat dok je vodio kampanju. U istom periodu likvidirana su i dvojica najistaknutijih vođa pokreta za građanska prava.

Sedamdesetih godina predsjednik Džerald Ford bio je meta dva pokušaja atentata, dok je osamdesetih Ronald Regan ranjen hicem. Nedavno, 2024. godine, Donald Tramp bio je žrtva neuspjelog pokušaja atentata u Pensilvaniji.

Međutim, ono što današnje vrijeme čini drugačijim jeste prisustvo društvenih mreža. Upravo zbog toga guverner Koks izražava zabrinutost. Iako je izbjegavao izjave koje bi dodatno produbile podjele, nije štedio kritike prema kompanijama koje stoje iza društvenih mreža.

“Vjerujem da su društveni mediji direktno učestvovali u svakom atentatu i pokušaju atentata u posljednjih pet-šest godina”, rekao je Koks, dodajući da je riječ “rak” preslaba da opiše štetu koju su nanijeli američkom društvu.

Većina tehnoloških kompanija nije reagovala, ali se oglasio Ilon Mask, vlasnik platforme X, tvrdeći da je “radikalna ljevica hladnokrvno slavila ubistvo Čarlija Kirka” i dodao: “Jedinstvo je nemoguće sa zlim fanaticima koji slave ubistvo.”

“Ovo je kao loš brak”
Zamke sistema koji povezuje društvene mreže i politiku zabrinjavaju čak i najstrastvenije učesnike. Kejtlin Grifits (19), predsjednica ogranka Kirkove organizacije Turning Point USA, jasno kaže: “Društveni mediji su definitivno veoma težak problem za naše društvo. Ne možete ni razgovarati sa nekim ko se ne slaže sa vašim političkim uvjerenjima, i iskreno mislim da je to tragično.”

Samo nekoliko dana nakon Kirkove smrti, politički tabori su se već povukli u suprotstavljene narative. Mnogi sa lijeve strane žele istražiti kako je ubica radikalizovan na internetu, dok mnogi sa desnice sumnjaju da je dio ljevičarske zavjere.

Jedan profesor politike sa Univerziteta u Juti rekao je da se čitava zemlja osjeća “kao u lošem braku”.

“Znate, kada oba partnera znaju da nije dobro, ali niko ne želi da popusti, jer misli da će ga onaj drugi iskoristiti”.

Dok se političari, mediji i birači povlače u svoje rovove, pitanje je da li će Amerika moći da pronađe put ka smirivanju, ili će društvene mreže i dalje sipati ulje na vatru sve dubljih podjela.

Related Topics:

Svijet

EVROPA SPREMA DIGITALNI EVRO! Odgovor Visi i Mastercardu koštaće milijarde

Digitalni evro trebalo bi da smanji zavisnost Evrope od američkih platnih mreža i ponudi zajedničko rješenje za svakodnevna plaćanja. Međutim, iza ambicioznog projekta stoje milijarde evra troškova i pitanje da li će ga građani i trgovci zaista koristiti, prenosi Investitor.me.

Evropa priprema digitalni evro kao javnu alternativu postojećim načinima elektronskog plaćanja, nastojeći da smanji oslanjanje na američke kompanije Visa i Mastercard. Projekat Evropske centralne banke (ECB) mogao bi da promijeni način na koji građani plaćaju, a trgovci naplaćuju robu i usluge, ali njegov uspjeh zavisiće od cijene, jednostavnosti i prihvaćenosti među korisnicima, piše Fortune. Prema podacima GlobalData koje prenosi taj magazin, Visa i Mastercard obradili su 47 odsto ukupne vrijednosti kartičnih plaćanja u evrozoni tokom 2025. godine. Zbog takve koncentracije evropski zvaničnici platnu infrastrukturu sve više posmatraju i kao pitanje ekonomske bezbjednosti.

Digitalni evro bio bi elektronski oblik novca centralne banke, zamišljen kao dopuna gotovini. Građanima bi pružio mogućnost da javni novac koriste i pri digitalnim plaćanjima, dok je današnji novac na računima potraživanje prema komercijalnim bankama.

Pilot 2027, moguće uvođenje 2029. godine

ECB planira dvanaestomjesečni pilot-projekat u drugoj polovini 2027. godine, uz učešće 36 pružalaca platnih usluga. Fortune među učesnicima navodi Deutsche Bank, Revolut, Adyen i UniCredit.

Cilj je da sistem bude spreman za moguće prvo izdavanje tokom 2029. godine, pod pretpostavkom da potrebni evropski propisi budu usvojeni 2026. godine. ECB naglašava da će konačnu odluku o izdavanju donijeti tek nakon usvajanja uredbe, pa 2029. još nije garantovani datum početka korišćenja.

Predloženi okvir predviđa obavezno prihvatanje digitalnog evra kod trgovaca koji prihvataju digitalna plaćanja i njegovu distribuciju preko banaka. Obuhvat obaveza i izuzetaka zavisiće od konačnog zakonodavnog rješenja.

Šta bi dobili trgovci i potrošači

Za građane bi osnovne usluge korišćenja digitalnog evra bile besplatne. Za trgovce bi glavna korist mogla da bude veća konkurencija među pružaocima platnih usluga, mogućnost nižih troškova i ujednačenije iskustvo naplate širom evrozone.

Fortune podseća da su trgovinska udruženja koja predstavljaju kompanije poput Amazona, Carrefoura, H&M-a i Ikee u maju 2025. godine pozvala Evropsku komisiju da ograniči naknade kartičnih mreža. Pozvala su se na istraživanje prema kojem su te naknade od 2018. do 2022. godine porasle 33,9 odsto.

Zajedničko evropsko rješenje moglo bi da olakša i poslovanje kompanijama koje danas prilagođavaju naplatu različitim nacionalnim sistemima.

Ipak, digitalni evro ne bi automatski značio plaćanja bez troškova za trgovce. Eurosistem ne bi naplaćivao naknade za korišćenje svoje platne šeme, ali bi banke i drugi posrednici mogli da naplaćuju usluge prihvatanja plaćanja. Predloženi okvir predviđa ograničavanje tih naknada.

Milijarde za razvoj i prilagođavanje banaka

Prema procjeni ECB-a, razvoj digitalnog evra koštao bi oko 1,3 milijarde evra, a godišnji operativni troškovi nakon izdavanja iznosili bi približno 320 miliona evra. Bankarski sektor evrozone suočio bi se sa dodatnim ulaganjima: ECB procjenjuje da bi implementacija banke koštala između četiri i 5,8 milijardi evra.

Banke bi morale da prilagode aplikacije i infrastrukturu, dok bi trgovci morali da obezbijede pouzdanu naplatu, povraćaj novca i usklađivanje poslovnih evidencija. Dodatna briga za banke jeste mogućnost da dio depozita bude preusmjeren u novčanike digitalnog evra, navodi Fortune.

Konkurencija već postoji

Digitalni evro razvija se u trenutku kada privatne evropske alternative već pokušavaju da osvoje tržište. Fortune izdvaja Wero, digitalni novčanik koji podržavaju velike banke, uključujući BNP Paribas, Commerzbank i Rabobank.

To otvara pitanje koliko će se novi javni sistem preklapati sa privatnim rješenjima. Zagovornici digitalnog evra, međutim, smatraju da Evropa treba da zadrži pristup novcu centralne banke i u digitalnom okruženju.

Mastercard, sa svoje strane, poručuje da je decenijama dio evropske ekonomije i da namjerava da nastavi ulaganja na tom tržištu, prenosi Fortune.

Najveći test biće svakodnevna upotreba

Stručnjaci koje citira Fortune upozoravaju da građanima argumenti poput monetarnog suvereniteta i strateške autonomije nisu dovoljni da promijene navike. Novi način plaćanja morao bi da ponudi jasnu praktičnu korist.

Istovremeno rastu i stejkoini – digitalni tokeni čija je vrijednost vezana za valute poput američkog dolara. Sagovornici magazina upozoravaju da bi do kraja decenije evropsku zavisnost od američkih kartičnih mreža mogla pratiti sve veća uloga privatnog digitalnog novca denominovanog u dolarima.

Digitalni evro zato ima jasan strateški cilj, ali još mora da dokaže svoju vrijednost na kasi i u internet prodavnici. Njegov uspjeh zavisiće od toga da li će ljudima ponuditi dovoljno razloga da ga izaberu, a trgovcima dovoljno koristi da opravdaju prilagođavanje.

Nastavi čitati

Svijet

“GLASANJE U AMERICI JE KORUMPIRANO”: Tramp uporedio izbore u SAD i Brazilu i uputio teške optužbe

Predsjednik SAD, Donald Tramp, izjavio je danas da je glasanje u SAD korumpirano, naročito kada se brzina utvrđivanja rezultata uporedi sa Brazilom

125 miliona ljudi glasalo je u prvom krugu predsjedničkih izbora u Brazilu. Rezultati su objavljeni ubrzo nakon zatvaranja birališta; istog dana! U Detroitu, Filadelfiji, Kaliforniji i brojnim drugim američkim gradovima i saveznim državama, za utvrđivanje rezultata, uz znatno manji broj glasova, često su potrebne nedjelje kako bi se oni “namjestili”, to jest izračunali. Glasanje u Americi je korumpirano, napisao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth social.

Desničarski kandidat na predsjedničkim izborima u Brazilu Flavio Bolsonaro i dosadašnji predsjednik iz redova ljevice Luis Inasio Lula da Silva plasirali su se u drugi krug predsjedničkih izbora u Brazilu koji će biti održan 25. oktobra.

Potvrdu da će biti drugog kruga objavio je Viši izborni sud (TSE), kada je 96,78 odsto biračkih kutija već bilo obrađeno, a u tom trenutku je Bolsonaro imao 47,39 odsto glasova, dok je Lula osvojio 44,74 odsto.

Nastavi čitati

Svijet

MASOVNA PUCNJAVA U SAD: Dvoje mrtvih, 35 povrijeđenih na uličnoj zabavi, ispaljeno najmanje 50 metaka

Dvije osobe su poginule, a 35 je povređeno nakon što je izbila pucnjava na uličnoj žurci u američkoj saveznoj državi Džordžiji, saopštile su danas lokalne vlasti.

Dvadeset petoro povrijeđenih je prebačeno u bolnicu, prenio je CBS Njuz.

Pucnjava se dogodila u ranim jutarnjim časovima u gradu Vajena, a zamenici šerifa čuli su pucnje oko 1.25 ujutro po lokalnom vremenu dok su patrolirali oblašću.

Istražni biro Džordžije saopštio je da su policajci po dolasku na mjesto pucnjave zatekli više upucanih osoba.

Dvije osobe koje su zadobile smrtonosne povrede pronađene su nekoliko blokova dalje od lokacije za koju istražitelji navode da je bila mesto odakle je pucnjava počela.

Šerif okruga Duli Kreg Pivi izjavio je da se više od 1.000 ljudi okupilo duž ulice Pajn povodom proslave godišnjice okupljanja bivših učenika i mještana, a da je ispaljeno najmanje 50 metaka na dvije različite lokacije.

Vlasti nisu objavile informacije o mogućem osumnjičenom ili potencijalnom motivu pucnjave, niti su javno identifikovale poginule i povređene osobe.

Okrug Duli obuhvata i grad Vajenu, koji se nalazi oko 80 kilometara južno od Mejkona.

Nastavi čitati

Aktuelno