Connect with us

Svijet

UBISTVO ČARLIJA KIRKA PRODUBILO SUKOBE: Umjesto jedinstva – još dublje podjele

Amerika se suočava sa dubokim podjelama i političkim nasiljem koje društvene mreže dodatno produbljuju. Nakon šokantnog atentata, zabrinutost raste, ali pomirenje djeluje daleko dok lideri ne uspijevaju da smire tenzije i ujedine naciju.

“Ovo je bila jedna od najtežih nedjelja u Americi, a rijetki su oni koji se ne pitaju da li zemlja može da se izvuče iz ove spirale mržnje i nasilja. Nakon jednog od najšokantnijih atentata u istoriji SAD-a, guverner Jute apelovao je na Amerikance da smire političke tenzije, ali izgleda da ga gotovo niko ne sluša”, piše američka dopisnica BBC-ja Keti Kej u svojoj analizi.

Gotovo niko sa kim je razgovarala nakon smrti Čarlija Kirka ne vjeruje da će zemlja uskoro izabrati put pomirenja. Novija istorija puna je primjera kada se Amerika odlučila da ne stane zajedno nakon tragedije.

To se nije desilo ni 2011. godine, kada je demokratska kongresmenka upucana u glavu u Arizoni, niti 2017. godine, kada je republikanski kongresmen ranjen tokom bejzbol treninga. Amerikanci se nisu ujedinili ni pred izazovima globalne pandemije – COVID je zapravo samo produbio postojeće podjele.

Sistem koji nagrađuje ekstremizam
Razlog je jednostavan, ali to ne znači da je lako promijeniti situaciju. Mehanizmi koji pokreću američku politiku nagrađuju one koji podižu tenzije, dok oni koji pokušavaju da ih smire ostaju bez podrške.

“Širom zemlje, veća je vjerovatnoća da ćete biti izabrani na političku funkciju ako se kandidujete sa politikom i retorikom koja odgovara vašoj političkoj bazi, a ne centru. To je mračna posljedica prekrajanja izbornih jedinica, osnovni grijeh disfunkcionalne američke politike”, navodi BBC-jeva dopisnica.

Isto važi i za medije. Oni koji iznose ekstremnija mišljenja i podstiču bijes bivaju nagrađeni većom pažnjom, a time i većim prihodima od oglašavanja.

Ova struktura podsticaja čini guvernera Jute, Spensera Koksa, svojevrsnim američkim izuzetkom. Nakon što je Čarli Kirk ubijen, pozvao je Amerikance da se “isključe, dotaknu travu, zagrle člana porodice, izađu i učine nešto dobro u zajednici”. Njegove riječi su zvučale razumno i zdravo – pokušaj pomirenja u moru podjela.

Političko nasilje nije ništa novo u Americi. Tokom šezdesetih godina prošlog vijeka ubijen je američki predsjednik, a kasnije i njegov brat dok je vodio kampanju. U istom periodu likvidirana su i dvojica najistaknutijih vođa pokreta za građanska prava.

Sedamdesetih godina predsjednik Džerald Ford bio je meta dva pokušaja atentata, dok je osamdesetih Ronald Regan ranjen hicem. Nedavno, 2024. godine, Donald Tramp bio je žrtva neuspjelog pokušaja atentata u Pensilvaniji.

Međutim, ono što današnje vrijeme čini drugačijim jeste prisustvo društvenih mreža. Upravo zbog toga guverner Koks izražava zabrinutost. Iako je izbjegavao izjave koje bi dodatno produbile podjele, nije štedio kritike prema kompanijama koje stoje iza društvenih mreža.

“Vjerujem da su društveni mediji direktno učestvovali u svakom atentatu i pokušaju atentata u posljednjih pet-šest godina”, rekao je Koks, dodajući da je riječ “rak” preslaba da opiše štetu koju su nanijeli američkom društvu.

Većina tehnoloških kompanija nije reagovala, ali se oglasio Ilon Mask, vlasnik platforme X, tvrdeći da je “radikalna ljevica hladnokrvno slavila ubistvo Čarlija Kirka” i dodao: “Jedinstvo je nemoguće sa zlim fanaticima koji slave ubistvo.”

“Ovo je kao loš brak”
Zamke sistema koji povezuje društvene mreže i politiku zabrinjavaju čak i najstrastvenije učesnike. Kejtlin Grifits (19), predsjednica ogranka Kirkove organizacije Turning Point USA, jasno kaže: “Društveni mediji su definitivno veoma težak problem za naše društvo. Ne možete ni razgovarati sa nekim ko se ne slaže sa vašim političkim uvjerenjima, i iskreno mislim da je to tragično.”

Samo nekoliko dana nakon Kirkove smrti, politički tabori su se već povukli u suprotstavljene narative. Mnogi sa lijeve strane žele istražiti kako je ubica radikalizovan na internetu, dok mnogi sa desnice sumnjaju da je dio ljevičarske zavjere.

Jedan profesor politike sa Univerziteta u Juti rekao je da se čitava zemlja osjeća “kao u lošem braku”.

“Znate, kada oba partnera znaju da nije dobro, ali niko ne želi da popusti, jer misli da će ga onaj drugi iskoristiti”.

Dok se političari, mediji i birači povlače u svoje rovove, pitanje je da li će Amerika moći da pronađe put ka smirivanju, ili će društvene mreže i dalje sipati ulje na vatru sve dubljih podjela.

Related Topics:

Svijet

LUKAŠENKO: “Ako Amerikanci nisu mogli da se nose sa Iranom, nemojte se PETLJATI SA KINOM!”

Aleksandar Lukašenko, predsjednik Bjelorusije, izjavio je danas, 17. aprila da je američki predsjednik Donald Tramp, tokom rata u Iranu, pokazao svijetu prave mogućnosti Sjedinjenih Američkih Država, a to je da nisu svemoćne.

“Tramp je cijelom svijetu pokazao da Sjedinjene Države nisu svemoćne. Što se tiče njihove moći, one su superdržava, ali ne i supersila. Svi su to razumjeli”, rekao je Lukašenko za “Russia Today”, prenosi Interfaks.

Lukašenko je rekao da je “glavni neprijatelj Amerike Kina”.

“A ako Amerikanci nisu mogli da se nose sa Iranom… Ovo sam davno rekao, nemojte se petljati sa Kinom. Oni tamo imaju takvu moć da nikada neće moći da se nose sa tim. Američko rukovodstvo je shvatilo da jesu superdržava, ali ne i supersila. I time su dali nadu da će Amerikanci to, nakon što su shvatili, uzeti u obzir ne samo za Kinu, već i Rusiju”, kazao je Lukašenko, prenosi Tanjug.

“Ponestaće im raketa”

On je naveo da je “Rusija ogromna teritorija” i da SAD “tamo neće moći ništa da urade sa raketama”.

“Brže će im ponestati raketa nego ruskoj teritoriji. I Iran je to pokazao. Ne govorim o posljedicama, Bliskom istoku, globalnoj ekonomiji, koje su oni pretrpjeli zbog ove nepromišljene avanture u Iranu. Činjenice na površini pokazuju da Amerikanci moraju da stanu i shvate da, pored interesa SAD (Grenland, Kuba, Venecuela, Nikaragva, Panamski kanal i ostatak zapadne hemisfere), pored vaših interesa, postoje zemlje čak i na zapadnoj hemisferi, i one postoje, koje imaju svoje interese”, istakao je bjeloruski predsjednik.

Prema njegovim riječima, Tramp je pokazao pravo lice i sposobnosti Amerike.

“One nisu beskrajne, a situacija bi mogla dovesti do toga da Amerikanci budu primorani da uzmu u obzir interese drugih, što znači da je svjetla budućnost pred vratima”, rekao je Lukašenko.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ZAHVALIO IRANU, ALI BLOKADA OSTAJE! Ormuski moreuz otvoren za plovidbu

Predsjednik SAD Donald Tramp pozdravio je danas saopštenje Irana da će Ormurski moreuz biti otvoren za plovidbu tokom trajanja primirja.

Tramp je na svojoj platformi Truth Social zahvalio Iranu, navodeći da je strateški važan plovni put “u potpunosti otvoren i spreman za pun prolaz”.

Istovremeno je istakao da će pomorska blokada ostati na snazi kada je riječ o Iranu, sve dok se, kako je naveo, ne postigne potpun sporazum između dvije strane.

“Ormuski moreuz je potpuno otvoren i spreman za poslovanje i pun prolaz, ali će pomorska blokada ostati u punoj snazi kada je riječ o Iranu, dok naš sporazum ne bude 100 odsto završen. Ovaj proces bi trebalo da ide veoma brzo jer je većina tačaka već usaglašena”, istakao je Tramp, prenosi Tanjug.

Podsjećamo, šef iranske diplomatije Abas Arakči prethodno je izjavio da će plovidba kroz Ormuski moreuz biti potpuno otvorena za sve komercijalne brodove tokom preostalog perioda primirja, u skladu sa sporazumom o prekidu vatre postignutim između Izraela i Libana.

“Prolazak plovila kroz moreuz biće dozvoljen koordiniranom rutom kako je već najavila iranska pomorska organizacija”, napisao je on na platformi X.

Inače, cijene nafte na svjetskom tržištu u jednoj minuti pale su za više od deset odsto i to nakon što su Iranci objavili da je potpuno otvoren Ormuski moreuz.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Svijet

KRIZA NA ARKTIKU! Građani prave zalihe, strah od američke intervencije raste

Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen upozorio je građane da budu spremni na svaku mogućnost, uključujući i američku vojnu intervenciju, zbog sve oštrije retorike predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) o aneksiji Grenlanda.

U intervjuu za NBC News, Nielsen je rekao da je vlada savjetovala stanovništvu da obezbijedi osnovne zalihe za krizne situacije.

Poziv na pripremu za najgore

Građanima je preporučeno da pripreme hranu, vodu i toplu odjeću za najmanje pet dana.

„Ako nešto preduzmu u vezi s našom infrastrukturom, mi, naravno, moramo biti spremni“, rekao je premijer.

Dodao je da se građani Grenlanda ne osjećaju bezbjedno i da su zabrinuti zbog Trumpovih ponovljenih izjava.

Strah od mogućeg sukoba

Posebnu zabrinutost Nielsen je izrazio u vezi sa reakcijom NATO-a u slučaju eventualnog sukoba sa Sjedinjenim Državama.

„Ne znam da li bi NATO dao garancije da će se boriti za nas“, naveo je.

Trumpove poruke dodatno podižu tenzije

Donald Trump već duže vrijeme zagovara preuzimanje Grenlanda, tvrdeći da je to važno za američku nacionalnu bezbjednost i kontrolu Arktika.

Na svojoj platformi Truth Social nedavno je poručio:

„NATO nije bio tu kada nam je bio potreban i neće biti tu ako nam ponovo bude potreban. Sjetite se Grenlanda, tog velikog, loše vođenog komada leda!!!“

Grenland odbacuje ideju aneksije

Grenlandski premijer je još ranije jasno odbacio takve ideje.

„Grenland ne želi biti u vlasništvu Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti upravljan iz Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti dio Sjedinjenih Država“, poručio je.

Napeta situacija bez zvaničnih planova

Iako iz Bijele kuće nije isključena mogućnost upotrebe vojne sile, zvanični planovi za takav scenario još nisu potvrđeni.

Situacija na Grenlandu ostaje napeta, a vlasti pozivaju građane na oprez i pripremljenost, prenosi Newsweek.

Trump najavljuje i nove mete

Podsjetimo, Trump je nedavno najavio da razmatra i druge poteze na međunarodnoj sceni.

Govoreći na summitu u Majamiju, poručio je:

„Kuba je sljedeća“.

Nekoliko dana ranije dodatno je rekao:

„Vjerujem da ću imati čast da preuzmem Kubu. To je velika čast – preuzeti Kubu na ovaj ili onaj način“.

Kubu je godinama označavao kao neprijatelja Sjedinjenih Država kojim vladaju „zle sile komunizma“, prenosi Večernji list.

Nastavi čitati

Aktuelno