Connect with us

Društvo

ROBU PRED ISTEK ROKA KUPUJU I MINISTRI: Banjalučke prodavnice jeftine hrane postale nezaobilazne

Prodavnice hrane u kojima po znatno jeftinijim cijenama možete kupiti tjesteninu, kućne potrepštine, suhomesnate proizvode, u svijetu su odavno popularni.

UBanjaluku su ušli na mala vrata, a već danas, u najvećem gradu Srpske postoje tri ovakve prodavnice u kojima kupci nisu, kako se pretpostavlja samo oni sa manje novca, već dolaze i mladi, profesori, ministri…

Kako to sve funkcioniše, na kojim mjestima i ko su kupci, uvjerila se i ekipa Srpskainfo.

Ušteda
Kada uđete, sve izgleda kao bilo koja druga prodavnica. Korpe za kupovinu, rafovi puni robe, a ljudi razgledaju i kupuju. Ima svega, jeftinije je, a jedina razlika je što većina robe ima kratak datum za upotrebu, odnosno desetak dana od dana kupovine. Na policama možete naći mliječne proizvode, toalet papir, kozmetiku, slatkiše. Jedino čega nema je voće i povrće.

Jedan od kupaca rekao je za Srpskainfo da svakodnevno dolazi u autlet prodavnicu u naselju Starčevica, jer je hrana jeftinija.

Nisam od onih koji zbog siromaštva dolaze ovdje. Dolazim prosto jer ne volim da dajem previše novca za stvari koje se mogu kupiti jeftinije. A ovdje stvarno mogu, samo treba, naravno, paziti nakon kupovine; ako je hrana, da se to odmah pojede. Nema neke pretjerane razlike u kvaliteti same robe – ističe ovaj Banjalučanin.

Najčešće kupuje suhomesnate proizvode i sireve jer, kako kaže, jeftiniji su za čak tri marke od istih proizvoda u drugim marketima.

Nikad ne znaš šta ćeš naći
Po onome što smo vidjeli, Banjalučani nemaju razloga za strah jer se ne rade ni o kakvoj robi koja je pokvarena, samo trebaju paziti da kupljeni artikl konzumiraju u naznačenom roku.

Banjalučanin Ratko S. kaže za Srpskainfo da je sa konceptom “food outleta” upoznat od samog otvaranja, a u posljednje vrijeme često tamo i kupuje.

– Kafa, higijenski proizvodi, sredstva za čišćenje, mnogo su povoljniji nego u drugim marketima. Odlično je što nikad ne znaš šta ćeš naći kada ideš tamo, jer često mijenjaju robu i čim se neka rafa isprazni, odmah je dopunjavaju drugim proizvodima. U početku sam bio skeptičan prilikom kupovine suhomesnatih proizvoda ali sam se uvjerio da nema neke razlike od proizvoda na akcijama u drugim prodavnicama, a ovdje je i dalje jeftinije. Često se mogu pronaći i markirani proizvodi pred istek roka, pogotovo slatkiši i grickalice, ali ima dosta i turskih proizvoda koji po kvalitetu i ukusu nimalo ne zaostaju za poznatima – prepričava on svoje iskustvo.

Dolaze i profesori
Marinka Stojić, osnivač ovih prodavnica, pojašnjava da je koncept radnje prodaja robe kraćeg roka trajanja, prije svega misleći na rok trajanja od 5, 10 do godinu dana.

– U jednoj od naših radnji u Boriku napravili smo aparate za deterdžent u rinfuzi. To niko u cijeloj Republici Srpskoj, a ni Bosni i Hercegovini nema. Taj aparat za deterdžent izdvojila bih kao nešto baš drugačije i posebno i prije svega sa ekološkog aspekta. Pokušali smo da smanjimo bacanje plastične ambalaže koliko je moguće, tako da smo to uradili jer je ekološki, praktično i povoljno – tvrdi Stojićeva.

prodavnica jeftinije hrane pred istek roka , food outlet marinka stojic

Smatra da se znatno popravila svijest ljudi kada je u pitanju ovaj tip prodavnice.

– Sama svijest ljudi generalno kod nas po pitanju bilo kakvih autleta je niska. Na početku je ljude bilo sramota da uopšte uđu u prodavnice ovog tipa. Dođu ljudi, okreću, gledaju rokove. Sad su već navikli da uđu, uzmu korpu i kupuju. Generalno se svijest promijenila, shvatili su da to nije neki bauk. Uvijek nas ljudi pitaju odakle se roba nabavlja, postoji ta doza skeptičnosti uvijek. To se sada mnogo promijenilo – priča Stojićeva.

Stojićeva ističe da je bilo izazovno objašnjavati ljudima o čemu se radi, kakav je to koncept i na čemu se on zasniva.

– Većina ljudi misli da je ovo socijalnog karaktera, da tu dolaze ljudi koji su slabije kupovne moći. Međutim, nije to baš tako. Imamo raznoraznih profila ljudi. Dolaze nam penzioneri, mladi, profesori, ministri… Imam osjećaj da se s te strane i ta ekološka svijest više mijenja, jer tu, recimo, najviše vidim po tom aparatu za deterdžent u rinfuzi. Bili smo pomalo skeptični, ali sad već ljudi dolaze sa svojim flašama, kupuju, mogu da natoče koliko žele – ističe Stojićeva.

Autleti, govori Stojićeva, nemaju veze sa siromaštvom. Priča da u svijetu postoje iz razloga da bi se smanjila količina stvari koja bi se bacila.

– Nebitno da li je u pitanju tekstil, bilo koja druga grana. Imate autlet guma, keramike. Mislim da je tu skroz drugi vid prodaje i da je to nešto novo, i kod nas u Banjaluci, i u Republici Srpskoj. Ono što treba da ponudimo našim kupcima je drugi vid kupovine, ne moraju da budu klasični marketi – rekla je Stojićeva.

(srpskainfo.com)

Društvo

ZEMLJOTRES U BIH: Građani prijavili snažno podrhtavanje i neobičnu buku

Podrhtavanje tla zabilježeno je u Bosni i Hercegovini jutros, 15. novembra, u 5.45 sati, prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC).

Nakon zemljotresa građani su na stranici EMSC-a ostavljali komentare o tome kako su osjetili podrhtavanje.

Prijave su, između ostalog, stigle iz sarajevskih naselja Kobilja Glava, Koševsko i Velešići, prenosi “Avaz”.

Jedan od stanovnika Kobilje Glave naveo je da je na osmom spratu zgrade čuo snažan udar, ali da nije osjetio ljuljanje.

Drugi građanin iz istog naselja opisao je podrhtavanje kao snažno, ali kratkotrajno. Ljuljanje je osjetio i stanovnik Velešića.

U komentarima su se mogli pročitati i opisi poput: „Koševsko lagano“, „Kratko, Velešići“, „Zaljuljalo se uz veliku buku poput eksplozije, ali je brzo prošlo. Blizu Vječne vatre sam“ i „Čulo se kao da je nešto palo na zgradu“.

Prema trenutno dostupnim podacima na stranici EMSC-a, nisu navedeni magnituda, dubina ni tačna lokacija epicentra zemljotresa.

Nastavi čitati

Društvo

U BiH sve traženiji odmor od 200 evra po noćenju: EVO ŠTA GOSTI DOBIJAJU

Noćenje u privatnim kućama i vilama prilagođenim porodičnom i halal turizmu u Bosni i Hercegovini košta od 200 evra i više, a rastuća potražnja za ovakvom vrstom odmora potvrđuje da BiH postaje sve prepoznatljivija destinacija za porodice koje traže privatnost, komfor i sadržaje prilagođene njihovim potrebama.

Kuće s bazenima sve traženiji turistički proizvod

Ovaj segment turističke ponude bilježi kontinuiran rast, a osim gostiju iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, sve je više posjetilaca iz zemalja Evropske unije, piše Fena.

Da je ovogodišnja sezona bila izuzetno uspješna, potvrđuje i Elma Badžak, vlasnica Agencije Halal Odmori, koja ističe da kuće s privatnim i unutrašnjim bazenima postaju važan turistički proizvod, posebno u mostarskoj regiji.

Kako navodi Badžak, osim stalnih gostiju koji se iz godine u godinu vraćaju, ove sezone zabilježen je i značajan dolazak novih turista, koji su upravo zbog specifične ponude privatnih kuća s bazenima odabrali Bosnu i Hercegovinu kao destinaciju za odmor.

“Ove godine imali smo nove goste koji su se upravo zbog ponude kuća s bazenima, prilagođenih halal i porodičnom turizmu, odlučili doći u BiH. Kuće s bazenima predstavljaju novi turistički proizvod i ozbiljne smještajne kapacitete, posebno u mostarskoj regiji, koji su dodatni motiv za dolazak stranih gostiju”, kazala je Badžak.

Ponuda Agencije Halal Odmori trenutno obuhvata oko 70 smještajnih kapaciteta, među kojima dominiraju kuće s vanjskim i unutrašnjim bazenima, dok su dio ponude i hoteli koji su se opredijelili za ovu vrstu usluge.

Posebno ohrabruje podatak da više od 90 posto gostiju dolazi iz zemalja Evropske unije, što pokazuje da BiH sve više prepoznaju i turisti koji žive na evropskom tržištu, a traže privatnost, komfor i odmor prilagođen potrebama cijele porodice.

Luksuz i privatnost za najmanje 200 evra po noćenju

Prema riječima Badžak, broj zadovoljnih gostiju iz godine u godinu raste, a boravak u privatnim kućama sve se više pozicionira kao oblik luksuznog odmora.

“Za razliku od hotelskog smještaja, gdje dijelite određene sadržaje s drugim gostima, u kući imate ekskluzivnost koju koristite isključivo sa svojom porodicom. To je luksuzni odmor i gosti prepoznaju njegovu vrijednost. Prosječno trajanje boravka ove godine bilo je između četiri i po i pet noćenja, a imamo i rezervacije koje traju do 14 dana “, navela je Badžak.

Dodaje da su gosti spremni izdvojiti od 200 evra po noćenju za ovakav vid smještaja, što potvrđuje da postoji tržište za kvalitetnu i specijaliziranu turističku ponudu.

Više od 90 posto gostiju dolazi iz Evropske unije

Iako su ranijih godina među gostima dominirali bh. građani i dijaspora, Agencija Halal Odmori posljednjih godina uspješno se pozicionira i na širem evropskom tržištu.

Badžak smatra da je upravo Evropa tržište na kojem BiH ima značajan prostor za daljnji razvoj porodičnog i halal turizma.

“Naši gosti su uglavnom iz Evrope i više od 90 posto dolazi iz zemalja Evropske unije. Nemamo ambiciju da se nužno širimo na daleka tržišta. Bili bismo zadovoljni kada bismo dovoljno dobro promovirali ovu vrstu odmora među porodicama koje žive u Evropi i koje traže upravo takvu destinaciju”, istakla je.

Turisti troše i na restorane, izlete i druge sadržaje

Osim direktnih prihoda od smještaja, razvoj porodičnog turizma ima značajan multiplikativni učinak na lokalnu ekonomiju. Gosti koji borave u privatnim kućama koriste i brojne druge turističke sadržaje, od restorana i suvenirnica do muzeja, turističkih vodiča, izleta, outdoor aktivnosti i usluga iznajmljivanja automobila.

Prema ocjeni Badžak, riječ je o gostima koji tokom odmora žele upoznati destinaciju i koristiti različite sadržaje, čime direktno doprinose poslovanju brojnih lokalnih privrednih subjekata.

“Ljudi koji odaberu ovu vrstu odmora i Bosnu i Hercegovinu spremni su ovdje potrošiti značajan dio novca koji su tokom godine štedjeli za godišnji odmor. Oni svakodnevno posjećuju restorane, kupuju suvenire, koriste outdoor aktivnosti, obilaze muzeje, angažiraju turističke vodiče i iznajmljuju automobile. Na taj način podržavaju cijeli jedan sistem turističke ponude i otvaraju prostor za njen daljnji razvoj”, naglasila je ona.

Razvoj turizma zahtijeva bolju infrastrukturu

Ipak, smatra da daljnji rast turizma ne može zavisiti isključivo od privatnog sektora, koji se, kako kaže, relativno brzo prilagođava potrebama tržišta, već je neophodno da razvoj prati i odgovarajuća javna infrastruktura.

Kao neke od ključnih izazova navodi cestovnu infrastrukturu, nedostatak javnih parking prostora, turističke informativne centre i druge sadržaje koji su važni za kvalitetno iskustvo posjetilaca.

“Privatni sektor se jako dobro organizira i relativno brzo može odgovoriti na potrebe i potražnju gostiju. Međutim, infrastruktura je nešto na šta mi kao privatnici ne možemo utjecati. Prošle godine putovanje do Sarajeva znalo je trajati i do pet sati. To su problemi koji se moraju rješavati kroz razvojne strategije i djelovanje nadležnih institucija. Važno je da se i zvanične strukture prilagode dinamici razvoja turizma”,  upozorila je Badžak.

Potencijal u manje poznatim destinacijama Hercegovine

Kada je riječ o daljnjem razvoju porodičnog i halal turizma, smatra da BiH ima mogućnost postati konkurentnija destinacija u regionu, ali i da je neophodno pažljivije planirati turističku promociju.

Poseban potencijal vidi u promociji manje poznatih destinacija i područja koja se nalaze u zaleđu već etabliranih turističkih centara.

Kao primjer navodi Mostar i Blagaj, koji tokom ljetne sezone bilježe veliki broj posjetilaca, dok obližnja područja poput Podveležja, Rujišta i Goranci nude značajne mogućnosti za razvoj novih turističkih sadržaja.

“Mostar i Blagaj su tokom ljeta puni turista i u pojedinim periodima više nije ugodno boraviti u tim destinacijama zbog velikih gužvi. Međutim, imamo odličnu ponudu u njihovom zaleđu. Podveležje, Rujište i Goranci samo su neki od primjera područja koja imaju veliki potencijal. Upravo takve sadržaje trebamo više promovirati i povezivati u jedinstvenu turističku ponudu”, kazala je Badžak.

Dodaje da turističke zajednice i nadležne institucije trebaju raditi na ciljanoj promociji sadržaja koji imaju prostor za rast, umjesto da se promocija isključivo usmjerava na destinacije koje se već suočavaju s velikim brojem turista.

Planirano širenje ponude na Krajinu, Srednju Bosnu i Sarajevo

Agencija Halal Odmori u narednom periodu planira dodatno širiti ponudu i učvrstiti svoju poziciju na tržištu, a uz već razvijenu mrežu smještajnih kapaciteta u Hercegovini, interes za proširenje poslovanja usmjeren je i prema Krajini, Srednjoj Bosni i Sarajevu.

“Naši planovi su da se dalje etabliramo, širimo ponudu i doprinesemo razvoju turizma u BiH, ne samo u segmentu porodičnog i halal turizma nego i generalno. Smatramo da ova vrsta ponude ima veliki potencijal i želimo biti dio njenog daljnjeg razvoja”, zaključila je Badžak.

Nastavi čitati

Društvo

PAO SISTEM, nema prelaska granice sa Hrvatskom

Prelazak granice između BiH i Hrvatske je onemogućen zbog pada sistema na hrvatskim graničnim prelazima, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.

Kako navode na AMS RS u toku je otklanjanje kvara.

Na sajtu AMS RS navode se i da zbog tehničkih poteškoća trenutno nije dostupan prenos sa kamera koje prikazuju stanje saobraćaja na graničnim prelazima.

To znači da građani trenutno ne mogu putem kamera na zvaničnoj internet stranici AMS-a RS provjeriti kakvo je stanje na graničnim prelazima.

Dok se problem ne riješi, umjesto snimaka sa kamera prikazuje se logotip AMS-a RS.

Nastavi čitati

Aktuelno