Connect with us

Svijet

RODITELJI ZABRINUTI: Australija planira da zabrani KORIŠTENJE INTERNETA maloljetnicima od 14 do 16 godina

Australija planira zabraniti djeci korištenje društvenih medija zbog zabrinutosti da platforme poput Instagrama i TikToka negativno utječu na fizičko i mentalno zdravlje mladih.

Australijski premijer Anthoni Albanese rekao je danas da će vlada pokrenuti verifikaciju starosti u narednim mjesecima prije uvođenja zakona koji će nametnuti zabranu.

Albanese je rekao da njegova vlada Laburističke partije lijevog centra razmatra zabranu korištenja tinejdžerima između 14 i 16 godina. Nadalje, premijer je dodao da su roditelji “izrazito zabrinuti” zbog toga što njihova djeca koriste društvene mreže.

– Roditelji žele svoju djecu bez telefona i da ih vide na igralištima i u parkovima. Kao i ja. Zbog toga poduzimam ovaj korak – rekao je Albanese za Australian Broadcasting Corporation.

Opozicioni lider Peter Duton, čelnik Liberalne stranke desnog centra, ranije je izrazio podršku zabrani društvenih medija za osobe mlađe od 16 godina.

Kina, Francuska i nekoliko država u Sjedinjenim Državama donijele su zakone koji imaju za cilj da maloljetnicima ograniče korištenje društvenih medija zbog zabrinutosti zbog štetnosti na internetu u rasponu od sajber maltretiranja do nerealnih standarda ljepote.

Kritičari tvrde da takve mjere ugrožavaju pravo mladih na izražavanje i predstavljaju rizik po privatnost.

Daniel Angus, profesor digitalne komunikacije na Tehnološkom univerzitetu u Kvinslendu, kritizirao je predloženu zabranu Australije kao “nepromišljenu”, “populističku” i “pogrešnu distrakciju”.

– Takva zabrana bi stvorila ozbiljnu štetu isključivanjem mladih ljudi iz smislenog, zdravog učešća u digitalnom svijetu, potencijalno ih tjerajući na internetske prostore nižeg kvaliteta i uklanjanjem važnog sredstva društvene veze – rekao je Angus u objavi na LinkedInu, prenosi Klix.

Related Topics:

Svijet

RUSI NANIJELI OZBILJAN UDARAC UKRAJINI: Prvi put ušli u novu regiju

Ruski izvori tvrde da su njihove snage prvi put tokom troipogodišnje invazije zauzele jedno naselje u ukrajinskoj Dnjepropetrovskoj oblasti, što bi – ako se potvrdi – predstavljalo psihološki udarac za Ukrajinu.

Prema navodima ruske državne novinske agencije RIA i proruskih blogera, ruske snage zauzele su selo Dačne, smješteno tik unutar teritorije Dnjepropetrovske oblasti.

Pozivajući se na uticajnog proruskog službenika Vladimira Rogova, RIA piše da su ruske snage “protjerale neprijatelja iz sela Dačne”.

“Naše snage su napredovale u tom smjeru i već su istjerale neprijatelja iz sela Dačne. To je prvo naseljeno mjesto u Dnjepropetrovskoj oblasti iz kojeg je neprijatelj izbačen”, napisao je Rogov na Telegramu.

Ni ukrajinske vlasti ni rusko ministarstvo odbrane nisu odmah potvrdili te tvrdnje.

Prije tri nedjelje, ruski službenici su tvrdili da su njihove snage ušle u istočni dio Dnjepropetrovske oblasti, no ukrajinske vlasti tada su poručile da je napad odbijen. Dnjepropetrovska se nalazi zapadno od Donjecke oblasti i nije među pet ukrajinskih regija na koje Rusija polaže formalno pravo.

Tokom nedavnih mirovnih pregovora u Istanbulu, ruski su pregovarači zaprijetili da će uzeti još teritorija ako Ukrajina ne pristane na ruske uslove mirovnog sporazuma.

Rusija intenzivno bombarduje Dnjepropetrovsku oblast: u napadu prošle nedjelje ubijeno je najmanje 17 civila, a pogođene su škole, bolnice i putnički voz. I dok Kijev tvrdi da ruska ljetna ofanziva posustaje, Moskva i dalje zauzima nove položaje, tokom vikenda ruske su snage preuzele veliko nalazište litijuma u Donjeckoj oblasti.

Riječ je o resursu na koji je Ukrajina računala u jačanju ekonomskog partnerstva sa SAD-om.

U aprilu su SAD i Ukrajina potpisale sporazum o podijeli dobiti od buduće prodaje ukrajinskih minerala i retkih elemenata.

Taj je dogovor, prema riječima američkog predsjednika Donalda Trampa, zamišljen kao ekonomski podsticaj SAD-u da nastavi ulagati u ukrajinsku odbranu i obnovu – nakon što on ispregovara mir s Rusijom.

No sporazum Ukrajini nije dao nikakve sigurnosne garancije, a rusko zauzimanje nalazišta moglo bi dodatno oslabiti pregovaračku poziciju Kijeva prema Vašingtonu.

Rusija trenutno kontroliše oko petinu ukrajinske teritorije, uključujući Krim, više od 99 posto Luganske oblasti te 70 odsto Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti. Takođe drži dijelove Harkovske i Sumske oblasti.

Uprkos javnim izjavama o spremnosti na mirovne pregovore, Moskva ne pokazuje nikakve znakove usporavanja ofanzive.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u ponedjeljak da bi uskoro trebao biti poznat vremenski okvir za treći krug pregovora s Ukrajinom. Dodao je da dinamika pregovora “uveliko zavisi o stavu Kijeva i efikasnosti posredovanja Vašingtona”, piše Index.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zasad nije uspio da uveri SAD da uvede dodatne sankcije Rusiji.

Američki predsjednik više je puta dao naslutiti da ne želi uvoditi nove sankcije Moskvi, uz obrazloženje da bi to moglo ugroziti pregovore o miru.

Nastavi čitati

Svijet

VIŠE NEMA DILEME! LNR potpuno pod kontrolom Kremlja!

Guverner samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR), Leonid Pasečnik, izjavio je da Rusija sada ima punu kontrolu nad teritorijom te republike.

Pasečnik je u ponedjeljak za ruske medije rekao da su “sve teritorije LNR u potpunosti pod ruskom kontrolom” i da se trenutno preduzimaju koraci za obnovu infrastrukture i integraciju regiona u pravni i ekonomski sistem Ruske Federacije.

Ova izjava dolazi nakon više od dvije godine od početka ruske invazije na Ukrajinu i usljed intenzivnih sukoba u istočnom Donbasu, gdje su Lugansk i susjedni Donjeck centri separatističkih snaga koje podržava Moskva.

Ukrajinske vlasti nisu komentarisale najnoviju tvrdnju, ali su ranije više puta istakle da će nastaviti borbu za oslobađanje svih okupiranih teritorija, uključujući Lugansk.

Nastavi čitati

Svijet

BORBA ZA DUŠU TIBETA! Geopolitička igra velikih sila oko nasljednika Dalaj Lame!

Izbor nasljednika 14. Dalaj Lame, koji u nedjelju puni 90 godina, postaje sve aktuelnija tema, ne samo među budističkim vjernicima već i na relaciji Kina-Indija-Sjedinjene Američke Države, zbog širokih vjerskih i geopolitičkih implikacija.

U nedavno objavljenoj knjizi “Glas za one bez glasa”, Dalaj Lama navodi da će se njegov nasljednik roditi van Kine, te da će oko svog 90. rođendana saopštiti dodatne detalje o procesu nasljeđivanja, prenosi Reuters.

– Postojaće određeni okvir za razgovore o nastavku institucije Dalaj Lame – rekao je on na skupu u Daramšali, bez daljih pojašnjenja.

Tibetanska vlada u egzilu saopštila je da je formiran sistem za nastavak duhovne i administrativne linije, a Fondacija “Gaden Phodrang”, koju je Dalaj Lama osnovao 2015. godine, biće zadužena za pronalaženje i prepoznavanje njegove reinkarnacije.

Zvanični Peking, međutim, tvrdi da, prema zakonima i običajima iz vremena dinastije Ćing, ima pravo da odobri izbor Dalaj Lame, insistirajući da se reinkarnacija mora desiti u Kini i da se izbor obavi kroz tradicionalni ritual “zlatne urne”.

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova nedavno je saopštilo da Dalaj Lama nema pravo da govori u ime tibetanskog naroda, označivši ga kao političkog izgnanika.

Dalaj Lama oštro odbacuje svaki pokušaj kineskog miješanja u izbor njegovog nasljednika, poručujući da tibetanski budisti ne treba da prihvate “kandidata izabranog iz političkih motiva, uključujući i one iz Narodne Republike Kine”.

Indija, u kojoj živi više od 100.000 tibetanskih budista, zadržava neutralan, ali zaštitnički stav prema Dalaj Lami, čije prisustvo u toj zemlji ima i simbolički i strateški značaj u odnosima sa Kinom.

SAD su više puta istakle da se protive bilo kakvom kineskom uticaju na izbor budućeg Dalaj Lame, a američki Kongres je 2024. godine usvojio zakon kojim se Kina poziva da pregovara o tibetanskoj autonomiji, prenosi Euronews.

Duhovni vođa Tibetanaca, dobitnik Nobelove nagrade za mir, nalazi se u egzilu u indijskom gradu Daramšali od 1959. godine, nakon neuspjelog ustanka protiv kineske vlasti.

Nastavi čitati

Aktuelno