Connect with us

Društvo

Roditeljima u Srpskoj premalo 15 dana bolovanja za NJEGU DJETETA

U slučaju prehlada, viroza, stomačnih virusa, vodenih ospica i drugih dječjih bolesti, koje su na neki način bezazlene, roditelji djece mlađe od 15 godina u Srpskoj imaju pravo na bolovanje samo 15 dana.

Većini roditelja to je premalo, budući da su u te dane uključeni i vikendi.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” kazala Gordana Savin, pomoćnica direktora za medicinska pitanja Doma zdravlja Bijeljina, taj broj dana u jednoj kalendarskoj godini je nedovoljan.

“Djeca u uzrastu do 15 godina traže mnogo više od toga samom učestalošću obolijevanja. Za roditelja je malo 15 dana, gdje se računaju i dani vikenda”, kazala je Savinova i dodala da su ljekari nedavno stavljali i primjedbe na novi Pravilnik o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad upravo na tu temu.

Kako je rekla, kod obične prehlade kod djece ako se daje antibiotik potrebno je i sedam dana da se primjenjuje terapija, te samim tim roditelji za jednu prehladu izgube i sedam dana bolovanja, a, kako ističe, koliko u toku zime postoji takvih situacija.

“Pored toga i stomačni virusi, pa razna alergijska stanja”, kazala je Savinova i istakla da je majkama koje imaju djecu u tom uzrastu potrebno omogućiti barem 30 radnih dana bolovanja u toku godine.

“Svakako smatramo da je to mali broj dana koji je potreban za brigu i njegu bolesnog djeteta”, ističe Savinova.

Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske, kratko je rekao da su nadležni procijenili da je to optimalan broj dana koji je potreban za brigu bolesnog djeteta.

Postavlja se pitanje da li je to dovoljno, te da li je idealno. Vjerovatno da nije”, kazao je Kuprešak.

Jelena Bjelica, predsjednica Udruženja “Moje dijete”, koja je ujedno i urednica portala Moje dijete i istoimene Facebook stranice, istakla je za “Nezavisne novine” da je nedovoljno 15 dana bolovanja po djetetu.

“Ko može ograničiti dijete da bude bolesno 15 dana godišnje, pogotovo malo dijete koje je tek krenulo u vrtić i kupi sve moguće viroze. Vodeći ovu stranicu koju prati veliki broj roditelja mogu slobodno da kažem da je to među većim roditeljskim problemima. Često mi stižu pitanja da li je moguće da imamo samo 15 dana za bolovanje? Onda roditelj kad potroši tih 15 dana mora da se snalazi, dogovara sa porodičnim da otvara njemu bolovanje na neku dijagnozu, za šta neki nemaju razumijevanja ili ne smiju”, kazala je Bjelica.

Ističe da su sada još pooštrili kriterijume za otvaranje bolovanja, tako da će to biti dodatan problem roditeljima.

“Mora se uraditi detaljna analiza, uzeti u obzir da u današnje vrijeme veliki broj majki radi, da žive u gradovima gdje nemaju bliske rodbine koja bi čuvala dijete i slično”, pojasnila je Bjelica.

Banjalučanka Vanja M., majka jednogodišnje djevojčice, kaže da se prije dva mjeseca vratila na posao, te da je zbog čestih prehlada kćerke već iskoristila devet od 15 dana bolovanja.

“Kada mi je pedijatar objasnio da samo jedan roditelj godišnje za dijete može da iskoristi 15 dana bolovanja shvatila sam da ću morati koristiti svoj godišnji ako mi se dijete razboli, jer 15 dana za dijete koje ide u jaslice je premalo”, kazala je ova Banjalučanka, dodajući da je već bila prinuđena da iskoristi pet dana godišnjeg odmora kada joj je kćerkica dobila grip.

“Već me brine šta će biti kad iskoristim sav godišnji odmor. Nadam se da će se kćerkica brzo prilagoditi u jaslicama, te da će nam toplije vrijeme donijeti manje prehlada i gripa”, rekla je Vanja M.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske kazali su da je pravo na privremenu spriječenost za rad zbog njege užeg člana porodice (djece ili partnera) propisano Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske.

“Pravo na njegu užeg člana porodice može se ostvariti u toku godine i to 15 kalendarskih dana po djetetu, ako je riječ o djeci do 15 godina ili sedam dana za djecu, odnosno članove uže porodice, koji su stariji od 15 godina. Dakle, broj dana se računa po djetetu, što znači da roditelj za svako dijete ima pravo na 15 dana ili sedam dana bolovanja”, kazali su iz Fonda.

Ističu da jedan od roditelja koji imaju dvoje djece ima pravo na 30 kalendarskih dana (računaju se i dani vikenda), oni sa više djece imaju više i slično, a porodični doktor vodi evidenciju za koje dijete se uzima bolovanje.

Related Topics:

Društvo

FANTASTIČNA IDEJA! Kuvar Goran pravi čips od šarana! SVE “PLANULO” U JEDNOM DANU

Veliki broj Srba danas slavi, ali takođe veliki broj ide u goste. Sveti Nikola jedna je od najrasprostranjenijih slava kod Srba, a ono što je nepisano pravilo jeste da je slavska trpeza posna.

Na meniju nikako nisu pečenje, čvarci i ruska salata već riba, povrće i posni kolači. Kako bi trpeza bila bogata, u jednoj ribarnici u Čačku osmislili su nesvakdašnji specijalitet čips od šarana.

“Čips od šarana je ovih dana u postu zadivio naše građane koji je izuzetnog kvaliteta, a mi dugo radimo ovaj posao odlučili smo se da umjesto čvaraka Čačku u postu ponudimo čips. Ovaj specijalitet se može služiti na slavskoj trpezi i kao predjelo i kao glavno jelo, ali može i uz neko piće. Imamo naše posebne soseve i začine koje služimo uz ove čvarke od šarana”, rekao je za RINU Goran Perendija, profesionalni kuvar iz ribarnice u Čačku.
On je istakao da je prepoznao potrebu da grad na Moravi dobije nešto novo, imajući u vidu da su kroz njegove ruke prošle i riječne i morske ribe koje su, možda i nepoznate ovom podneblju.

“Dugo godina sam u ovom poslu, radio sam kao profesionalni kuvar od Grčke, preko raznih ostrva, kao što je ostrvo Sveti Nikola, brojna mjesta u Crnoj Gori, a u Italiji sam se izuzetno usavršio kada su u pitanju riblji specijaliteti. Napomenuo bih da se ovdje koriste brancin, orada što me zaista zadivilo. Brancin je izuzetnog kvaliteta, kao i orada, ljudi vole morske ribe čime sam pozitivno iznenađen, jer nemaju cijenu kada je u pitanju dobrobit za ljudsko zdravlje, takođe i losos se dosta koristi u Čačku. Kroz svoju karijeru u restoranima, imao sam priliku da spremam i ajkulu u čemu sam uživao, to je golf, jedna manja vrsta ajkule od nekih 30 kilograma”, pojasnio je Goran.

Imajući u vidu da je post, da je danas i jedna od najvećih slava Sveti Nikola, potražnja za ribom u Čačku je ogromna, ali može se reći i da je cena pristupačna.
Linker
“Imam utisak da je u posljednje vrijeme sve veća potražnja za svim vrstama ribe, čini se da su ljudi sve više počeli da brinu o tome da se zdravije hrane. Što se tiče šarana, mi ovdje imamo šaran koji košta 790 dinara i to očišćen, inače sva riba u našoj ribarnici je očišćena”, zaključio je Goran.

Dakle, ono što su čvarci, odnosno bombone od praseta na mrsnoj, to je sada čips od šarana na posnoj trpezi, piše Rina.

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Aktuelno