Connect with us

Društvo

Roditeljima u Srpskoj premalo 15 dana bolovanja za NJEGU DJETETA

U slučaju prehlada, viroza, stomačnih virusa, vodenih ospica i drugih dječjih bolesti, koje su na neki način bezazlene, roditelji djece mlađe od 15 godina u Srpskoj imaju pravo na bolovanje samo 15 dana.

Većini roditelja to je premalo, budući da su u te dane uključeni i vikendi.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” kazala Gordana Savin, pomoćnica direktora za medicinska pitanja Doma zdravlja Bijeljina, taj broj dana u jednoj kalendarskoj godini je nedovoljan.

“Djeca u uzrastu do 15 godina traže mnogo više od toga samom učestalošću obolijevanja. Za roditelja je malo 15 dana, gdje se računaju i dani vikenda”, kazala je Savinova i dodala da su ljekari nedavno stavljali i primjedbe na novi Pravilnik o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad upravo na tu temu.

Kako je rekla, kod obične prehlade kod djece ako se daje antibiotik potrebno je i sedam dana da se primjenjuje terapija, te samim tim roditelji za jednu prehladu izgube i sedam dana bolovanja, a, kako ističe, koliko u toku zime postoji takvih situacija.

“Pored toga i stomačni virusi, pa razna alergijska stanja”, kazala je Savinova i istakla da je majkama koje imaju djecu u tom uzrastu potrebno omogućiti barem 30 radnih dana bolovanja u toku godine.

“Svakako smatramo da je to mali broj dana koji je potreban za brigu i njegu bolesnog djeteta”, ističe Savinova.

Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske, kratko je rekao da su nadležni procijenili da je to optimalan broj dana koji je potreban za brigu bolesnog djeteta.

Postavlja se pitanje da li je to dovoljno, te da li je idealno. Vjerovatno da nije”, kazao je Kuprešak.

Jelena Bjelica, predsjednica Udruženja “Moje dijete”, koja je ujedno i urednica portala Moje dijete i istoimene Facebook stranice, istakla je za “Nezavisne novine” da je nedovoljno 15 dana bolovanja po djetetu.

“Ko može ograničiti dijete da bude bolesno 15 dana godišnje, pogotovo malo dijete koje je tek krenulo u vrtić i kupi sve moguće viroze. Vodeći ovu stranicu koju prati veliki broj roditelja mogu slobodno da kažem da je to među većim roditeljskim problemima. Često mi stižu pitanja da li je moguće da imamo samo 15 dana za bolovanje? Onda roditelj kad potroši tih 15 dana mora da se snalazi, dogovara sa porodičnim da otvara njemu bolovanje na neku dijagnozu, za šta neki nemaju razumijevanja ili ne smiju”, kazala je Bjelica.

Ističe da su sada još pooštrili kriterijume za otvaranje bolovanja, tako da će to biti dodatan problem roditeljima.

“Mora se uraditi detaljna analiza, uzeti u obzir da u današnje vrijeme veliki broj majki radi, da žive u gradovima gdje nemaju bliske rodbine koja bi čuvala dijete i slično”, pojasnila je Bjelica.

Banjalučanka Vanja M., majka jednogodišnje djevojčice, kaže da se prije dva mjeseca vratila na posao, te da je zbog čestih prehlada kćerke već iskoristila devet od 15 dana bolovanja.

“Kada mi je pedijatar objasnio da samo jedan roditelj godišnje za dijete može da iskoristi 15 dana bolovanja shvatila sam da ću morati koristiti svoj godišnji ako mi se dijete razboli, jer 15 dana za dijete koje ide u jaslice je premalo”, kazala je ova Banjalučanka, dodajući da je već bila prinuđena da iskoristi pet dana godišnjeg odmora kada joj je kćerkica dobila grip.

“Već me brine šta će biti kad iskoristim sav godišnji odmor. Nadam se da će se kćerkica brzo prilagoditi u jaslicama, te da će nam toplije vrijeme donijeti manje prehlada i gripa”, rekla je Vanja M.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske kazali su da je pravo na privremenu spriječenost za rad zbog njege užeg člana porodice (djece ili partnera) propisano Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske.

“Pravo na njegu užeg člana porodice može se ostvariti u toku godine i to 15 kalendarskih dana po djetetu, ako je riječ o djeci do 15 godina ili sedam dana za djecu, odnosno članove uže porodice, koji su stariji od 15 godina. Dakle, broj dana se računa po djetetu, što znači da roditelj za svako dijete ima pravo na 15 dana ili sedam dana bolovanja”, kazali su iz Fonda.

Ističu da jedan od roditelja koji imaju dvoje djece ima pravo na 30 kalendarskih dana (računaju se i dani vikenda), oni sa više djece imaju više i slično, a porodični doktor vodi evidenciju za koje dijete se uzima bolovanje.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Za jutro spremite zimsku odjeću

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će, nakon veoma hladnog jutra, biti umjereno do pretežno oblačno sa kišom i snijegom na planinama, dok se u drugom dijelu dana očekuje razvedravanje.

Ujutru će na sjeverozapadu biti vedro i hladno, uz mraz i povremeno sa padavinama. Padaće uglavnom kiša, a na istoku na planinama snijeg, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od minus tri na zapadu do šest na istoku, na jugu oko 10 stepeni Celzijusovih. Tokom dana biće hladno i vjetrovito. Jak sjeverni vjetar dodatno će pojačavati osećaj hladnoće.

Duvaće umjeren do jak sjeverni vjetar, a u Hercegovini jaka i olujna bura.

Malo toplije i sunčanije biće na sjeverozapadu. Linker
Padavine će krajem dana prestati u većini predjela, osim na krajnjem istoku.

Najviša dnevna temperatura biće od samo šest stepeni na istoku do 15 na sjeveru, u višim predjelima od jedan stepen Celzijusov.

Nastavi čitati

Društvo

JEDNO “DA” PORODICE SPASILO JE 4 ŽIVOTA: Zašto je donorstvo u BiH “tabu tema” i u 21. vijeku

Bosna i Hercegovina već godinama stagnira u oblasti transplantacione medicine transplantacije su rijetke, a svijest građana o doniranju organa niska.

Ipak, nakon prve transplantacije srca u Sarajevu prošle godine, najavljeni su novi koraci i u Republici Srpskoj.

Početkom iduće godine trebalo bi da počne s radom Zavod za dijalizu i transplantaciju, što pacijentima uliva novu nadu.

Među onima koji su već dobili svoju drugu šansu je Goran Račić iz Banjaluke – čovjek, koji danas slavi dva rođendana. Prošlog mjeseca, proslavio je onaj, kada je zahvaljujući donoru, u grudima zakucalo novo srce.

Prije samo dvije godine, za Gorana Račića iz Banjaluke nije bilo mnogo nade. Srce koje staje više puta. Sumorne prognoze. Crne slutnje. Dani koji prolaze u neizvjesnosti. Ali, onda je uslijedio poziv, koji je bio nova šansa.

– Neki božiji dar ili ne znam ni ja šta je, pojavio se organ, doktor je rekao da se spremam, da naveče idem na operaciju i tako uz božiju pomoć i uz pomoć doktora, koji je uspješno transplantiran. Oporavak je trajao nekih dva mjeseca u bolnici i došao sam potom kući i počeo novi život -kaže Goran Račić.

Život u kojem je Goran vedar i nasmijan. Ponosni otac dvoje djece. Dobar suprug. A prije nekoliko dana, potpuno nevjerovatno za njega, stigao da postane i ponosni djed. Sve to za Gorana nije bilo moguće u Republici Srpskoj. Transplantacije se ne rade. Dostupnost organa je na veoma niskom nivou. Dodatni problem je što svijest o potrebi doniranja organa nije dovoljno razvijena.

– Mislim da se malo priča o tome, ja isto naprosto nisam znao ništa o tome, sve je bilo novo i za mene i donorstvo, naprosto je tabu tema. U evropskim zemljama, pa i tu oko nas u Hrvatskoj, zakon je da je svaki punoljetan stanovnik je potencijalni donor, po zakonu, osim ko se izjasni da neće da bude donor, naprosto izbjegavaju taj momenat kada porodica mora da odluči da u teškim trenucima razmišlja o takvim stvarima – dodaje Goran.

Da bi donorstvo u BiH funkcionisalo, potrebno je da više od 50 odsto stanovništva budu potencijalni donori. Trenutno je potpisano u prosjeku 80.000 donorskih kartica. Da bi BiH postala dio Eurotransplant mreže, uslovi su 10 donora na milion stanovnika. Aleksandar iz Udruženja transplantiranih pacijenata, po pitanju članstva, skeptičan.

– Ja sam ubijeđen da to neće se desiti za našeg života, nažalost ali neće. To da bi se desilo prvo mi moramo biti jedno ministarstvo zdravlja – poručuje Aleksandar iz Udruženja dijaliznih i transplantiranih pacijenata Republike Srpske.

Zavod za dijalizu i transplantaciju u Republici Srpskoj trebao da profunkcioniše početkom naredne godine. Za to vrijeme, koriste se transplantacioni resursi iz Evrope. Ono što je dobra vijest je što za oboljele iz RS kompletne troškove transplantacije u zemlji ili inostranstvu snosi Fond zdravstvenog osiguranja. U Federaciji Bosne i Hercegovine u prošloj godini urađeno je 36 transplantacija, što je najviše u posljednjih deset godina. Broj onih koji čekaju, ostaje nepoznat.

Goran je priliku za novi početak dobio u Srbiji. Njegova priča podsjetnik je da samo jedno “da” može značiti spas nekoliko života. Podsjetnik i da donorstvo nije samo medicinski zahvat, nego najveći čin ljudskosti. No, Goran je izuzetak. Jedan od rijetkih koji je dočekao poziv. Za njegovog mlađeg brata, donor nikada nije pronađen.

– Porodica koja je meni donirala srce je spasila četiri života, njihov sin je nažalost izgubio bitku za život, ali eto živi i kroz mene i ja kažem ovo srce kuca i za mene i za njega i za mog pokojnog brata – poručuje Goran, piše Euronews.

Nastavi čitati

Društvo

UPOZORENJE NA POSKUPLJENJE HRANE: Tri razloga zbog kojih problem ne jenjava

ECB upozorava da su cene hrane u evrozoni od 2022. rasle izuzetno brzo i da i dalje ostaju ključni inflacioni pritisak.

Evropska centralna banka (ECB) upozorila je da cijene hrane u evrozoni već duže vrijeme rastu brže od opšte inflacije, što predstavlja izazov i za domaćinstva i za kreatore monetarne politike.

Dok se ukupna inflacija u zoni evra smirila i približila srednjoročnom cilju ECB-a od 2 odsto, banka navodi da je “inflacija hrane od 2022. godine izuzetna i uporna”. Prema njihovim podacima, prosječna korpa namirnica danas košta trećinu više nego pre pandemije kovida-19, dok su cijene hrane od 2015. godine porasle za više od 40 odsto.

Inflacija u evrozoni je sa rekordnih 10,6 odsto u oktobru 2022. godine pala na 2 odsto u posljednjim mjesecima. Ipak, prema izvještaju Evropske komisije, svaki treći građanin brine da neće moći da priušti hranu koju želi da kupuje. ECB podseća da poskupljenja hrane posebno teško pogađaju domaćinstva sa nižim prihodima, jer hrana zauzima znatno veći udio u njihovim rashodima.

Statistika pokazuje da su cijene govedine, živine i svinjskog mesa od 2015. skočile između 38 i 44 odsto, dok su mlijeko, maslac, kafa, maslinovo ulje, kakao i čokolada u poslednjih šest godina značajno poskupeli. Dodatni pritisak stvaraju klimatske promjene i ekstremni vremenski uslovi – suše u Španiji dovele su do rekordnog rasta cene maslinovog ulja, a loše vremenske prilike u državama izvoznicama poput Gane i Obale Slonovače poskupele su kafu i kakao.

ECB ističe da su događaji povezani sa klimatskim promjenama sve češći i da ozbiljno remete lance snabdevanja hranom. Uz to, rast cijena energije nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali i veći globalni i lokalni prihodi, podstakli su potražnju, što dodatno podiže cijene.

Zašto rast cijena hrane zabrinjava ECB
Kupovina hrane je obavezna stavka u potrošnji i zato ima snažan uticaj na percepciju i očekivanja inflacije. Upravo ta očekivanja ECB pažljivo prati, jer su ključna za održavanje cjenovne stabilnosti.

U okviru zvaničnog indeksa HICP, kojim se meri inflacija u evrozoni, cijene hrane trenutno rastu najbržim tempom – 3,2 odsto. Njihov udio u ovom indeksu iznosi oko 20 odsto, što je dvostruko više od udela koji ima energija. Zbog toga poskupljenje hrane, pa čak i proizvoda poput čokolade, kafe ili maslinovog ulja, ima jači efekat na ukupnu inflaciju nego rast cijena energenata.

ECB navodi tri ključna razloga zbog kojih cijene hrane trenutno imaju posebnu težinu:

Otvorio se jaz između kretanja cijena hrane i opšte inflacije, veći i dugotrajniji nego ranije.
Cene hrane značajno oblikuju inflaciona očekivanja, presudna za odluke ECB.
Poskupljenja hrane nesrazmjerno pogađaju siromašnija domaćinstva.
Ako ECB procjeni da je cilj od 2 odsto inflacije ugrožen, moglo bi doći do novog podizanja kamatnih stopa. To bi značilo skuplje kredite, manja ulaganja i slabiji privredni rast u cijeloj evrozoni.

Nastavi čitati

Aktuelno