Connect with us

Svijet

RUMUNIJA JE SAMO POČETAK, nova odluka Trampa zabrinula NATO

Nakon što je najavila povlačenje dijela snaga iz Rumunija, administracija američkog predsjednika Trampa planira idućeg mjeseca smanjiti i broj vojnika u Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj. Ovaj potez, koji je već izazvao oštre reakcije s obje strane političkog spektra na Capitol Hillu, otvara nova pitanja o dugoročnoj predanosti Washingtona odbrani istočnog krila NATO-a, piše Kyiv Post.

Iako je odluka o povlačenju rotacijske brigade iz Rumunije izazvala negodovanje, više izvora potvrdilo je da je to tek prvi korak. Iza zatvorenih vrata, američki zvaničnici signalizirali su saveznicima da su smanjenja u Rumuniji samo početak te da se daljnje redukcije u Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj mogu očekivati već sredinom decembra. Takav vremenski okvir izazvao je zabrinutost među diplomatima NATO-a, koji užurbano procjenjuju posljedice za sigurnost na najizloženijoj granici Saveza.

Dvojica zapadnih zvaničnika upućenih u razgovore navode kako Pentagon razmatra ovo povlačenje dijelom i zato što se evropske kopnene vojske sada smatraju spremnijima nego proteklih godina, zbog čega je ograničena prilagodba američke prisutnosti “prikladna”. Saveznici su obaviješteni da je “vjerojatna” mogućnost daljnjih prilagodbi i sljedeće godine. U američkoj depeši planirana smanjenja u sve četiri zemlje opisana su kao “marginalna”.

Kako bi umirili saveznike, zvaničnici administracije naglasili su da će razina američkih trupa u Poljskoj i baltičkim zemljama, najutvrđenijim istočnim položajima Saveza, ostati nepromijenjena. Pritom su istaknuli “snažnu” odbrambenu potrošnju tih zemalja i njihovu blisku saradnju s američkim snagama, poručujući da predanost Washingtona NATO-u ostaje čvrsta.

Dvostranačka uzbuna u Kongresu

Najava je uslijedila usred sve glasnijih kritika zbog prvobitne odluke o Rumunjskoj, pri čemu i republikanci i demokrate upozoravaju da bi taj potez mogao ohrabriti Moskvu i narušiti jedinstvo Saveza. Zastupnik Mike Turner (R-OH), voditelj američke delegacije pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a, izrazio je “duboku zabrinutost” zbog smanjenja snaga u ključnoj zemlji na prvoj crti odbrane.

“Kao voditelj američke delegacije pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a, zabrinut sam izvještajima o smanjenju američkih snaga u Rumuniji”, napisao je Turner na društvenim mrežama, naglasivši potrebu za “snažnom i odlučnom” američkom prisutnošću u Evropi. Pitanje trupa direktno je povezao s nedavnim ruskim provokacijama. “Ruske agresivne akcije protiv zemalja istočnog krila kroz namjerne upade u vazdušni prostor naglašavaju ruske ambicije izvan Ukrajine”, upozorio je.

Slično oštru ocjenu iznijela je i demokratska senatorica Jeanne Shaheen, članica Odbora za vanjske poslove Senata. Smanjenje snaga nazvala je “duboko pogrešnim potezom koji potkopava naše napore da pritisnemo Putina da konačno sjedne za pregovarački stol i da ojačamo sposobnost naših evropskih partnera da se brane.” Shaheen je pohvalila Rumuniju kao “uzornog saveznika”, ističući njenu predanost trošenju 5% BDP-a na odbranu.

“Ova odluka šalje potpuno pogrešan signal Vladimiru Putinu dok on nastavlja svoju ubojitu kampanju u Ukrajini i testira odlučnost NATO-a provokacijama protiv drugih država na prvoj crti”, rekla je. Senatorica je dovela u pitanje i je li potez koordinisan unutar administracije, sugerišući da su ključni zvaničnici možda djelovali bez saglasnosti Bijele kuće i Kongresa. “Predsjednik Trump mora razjasniti našu predanost saveznicima poput Rumunije”, pozvala je Shaheen.

Stav diplomata: Birokratski kompromis, a ne strateško povlačenje

Diplomat Daniel Fried, bivši pomoćnik državnog sekretara i jedan od arhitekata američke politike u istočnoj Evropi, smatra da nova politika više odražava birokratsko manevrisanje nego koherentnu strategiju. “Unutar Trampove administracije vodi se stalna rasprava o globalnom rasporedu snaga”, objasnio je Fried, navodeći sukobljene frakcije koje se zalažu za strategiju “Azija na prvom mjestu”, pristup “Tvrđava Sjeverna Amerika” ili tradicionalni stav koji “rusku prijetnju shvaća ozbiljno”.

Fried je povlačenje nazvao “pogreškom”, tvrdeći da svako vidljivo smanjenje američkih snaga u Evropi “šalje pogrešan signal Putinu”. Ipak, napomenuo je da su najavljena smanjenja ograničena. “Brojke su toliko male da neće promijeniti vojnu ravnotežu. Ali signal je loš”, rekao je.

Pozdravio je dvostranačku kritiku iz Kongresa i naglasio da nisu svi potezi negativni. “Barem administracija ne povlači snage iz Poljske ili baltičkih država. Ta raspoređivanja su okosnica odbrane NATO-a protiv ruske agresije”, kazao je. Odluku je opisao kao “birokratski kompromis” – simboličan ustupak onima unutar administracije koji su tražili daleko veća smanjenja. “Čini se da su oni koji su željeli veliko povlačenje iz Evrope dobili daleko manje nego što su željeli. To je loša simbolika, ali ne i strateško povlačenje”, zaključio je Fried, dodavši kako u Trampovom svijetu uvijek ima mjesta za promjenu smjera.

Svijet

TRAMP: Tarife donose bogatstvo, SAD bez inflacije i sa REKORDNOM BEZBJEDNOŠĆU

Predsjednik SAD Donald Tramp ponovio je da tarife koje je uveo raznim zemljama i sektorima generišu veliko bogatstvo i do sada neviđenu nacionalnu bezbjednost.

“Trgovinski deficit je smanjen za 60 odsto, što je bez presedana 4,3 odsto BDP. Nema inflacije! Ponovo smo poštovani kao zemlja”, napisao je Tramp na mreži “Trut sošl”.

On je u ranijoj objavi naveo da je stopa kriminala u SAD na najnižoj tački ikada dosad, što je pripisao “najuspješnijoj operaciji na južnoj granici u istoriji”.

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA IMA PORUKU ZA EVROPU “Krenete li na nas, odmah ponesite BIJELU ZASTAVU”

Vojnici država-članica EU nemaju šta da traže na teritoriji Ukrajine, ali ako ipak krenu tamo onda odmah sa sobom mogu da ponesu bijelu zastavu, rekao je predsednik Koordinacionog savjeta za integraciju novih regiona pri Javnoj komori Rusije Vladimir Rogov.

-Vojnici EU nemaju šta da traže u Ukrajini pošto su svi praktično u NATO-u. Predlažem im da odmah ponesu bijelu zastavu. Moći će odmah da ga podignu i tako se spasu i odu sa istorijski ruskih teritorija koje su trenutno pod vlašću izdajnika i nacista- naveo je on.

Političke elite zapadnoevropskih država koje su agresivno nastrojene prema Rusiji napokon treba da nauče istorijsku lekciju – da je bilo kakva agresija prema Rusiji smrtonosno opasna i da će se uz velike posljedice vratiti onima koji su je osmislili i odlučili se na nju.

Lider Evropske narodne partije i šef poslaničke grupe u Evropskom parlamentu, Manfred Veber, predložio je slanje njemačkih trupa u Ukrajinu pod zastavom Evropske unije, prenose njemački mediji.

Nastavi čitati

Svijet

“O OVE DVIJE STVARI NE PREGOVARAMO”: Zelenski pred sastanak sa Trampom otkrio koje su crvene linije za Kijev

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je, uoči sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u nedjelju da su jasne crvene linije koje je postavio – Ukrajina neće da ustupi teritoriju niti nuklearnu elektranu Zaporožje i istovremeno pozvao na snažne bezbjednosne garancije.

elenski, koji je na putu ka Kanadi, koju će posjetiti prije SAD, rekao je na onlajn konferenciji, da će sa kanadskim premijerom Markom Karnijem razgovarati o svim pitanjima, podijeliti detalje o dokumentima koje će pregledati sa Trampom i pokrenuti sva osjetljiva pitanja, prenosi “Kijev post”.

Komentarišući planirani sastanak na Floridi, Zelenski je pojasnio da će se vjerovatno održati u prisustvu medija, odnosno da će biti javan, ne pojašnjavajući da li će pristup medijima biti omogućen na početku ili na kraju sastanka.

Dodao je da će razgovori na nivou lidera poslužiti kao potvrda napretka u pregovorima između ukrajinske i američke strane.

Istovremeno, naglasio je važnost aktuelnih kontakata između ukrajinskog i američkog pregovaračkog tima, posebno s obzirom na to da su američki predstavnici vodili razgovore s Rusijom, uključujući i one u Moskvi.

Ukrajina, rekao je, bila je zainteresovana da osigura da američki zvaničnici steknu dublje razumijevanje stava Kijeva.

– Naši sastanci su pomogli našim partnerima da razumiju mnoge detalje – posebno bezbjednosne garancije, njihov pravni okvir i rizike sporazuma sa Rusijom koji možda više neće da funkcioniše. To se odnosi i na rad nuklearne elektrane Zaporožje i druga teritorijalno osjetljiva pitanja – rekao je Zelenski.

Na pitanje o ukrajinskim “crvenim linijama” u pregovorima i potencijalnim kompromisima, Zelenski je naglasio da o određenim pitanjima ne može da se pregovara.

– Danas definitivno postoje crvene linije za ukrajinski narod… To uključuje naše teritorije i nuklearnu elektranu Zaporožje. Pravno gledano, nećemo ništa priznati ni pod kojim uslovima – rekao je on i dodao da će se vlada konsultovati sa ukrajinskim narodom pre donošenja bilo kakvih važnih odluka.

Zelenski je naglasio i važnost kontinuirane evropske podrške Ukrajini.

– Nemamo dovoljno dodatnih sistema protivvazdušne odbrane, i to je svima jasno. Dobili su sve detalje od nas. Potrebne su nam sistematske isporuke sistema i raketa – više raketa – jer Rusija napada sve većim brojem dronova i raketa – rekao je on.

Naglasio je i da za održavanje izbora i referenduma prvo moraju da budu osigurani bezbjednosni uslovi.

Rekao je da je od jutros ukrajinska Služba za spoljne poslove saopštila da je Rusija već zadužila svoje agencije da osiguraju da Ukrajinci koji žive u Rusiji, kao i oni na teritorijama koje je okupirala Moskva, mogu da glasaju.

Bijela kuća potvrdila Trampov sastanak sa Zelenskim sutra na Floridi
Predsednik SAD Donald Tramp sastaće se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na Floridi u nedjelju, saopštila je Bijela kuća.

Prema rasporedu američkog predsednika, bilateralni razgovori će se održati u 15.00 časova po lokalnom vremenu u Palm Biču na Floridi.

Bijela kuća nije izdala posebno saopštenje s tim u vezi, ali je u rasporedu za vikend koji je poslala medijima precizirala satnicu za sastanak između Trampa i Zelenskog za nedelju u 15 časova, prenosi “Njujork tajms”.

Više detalja nije saopšteno.

Zelenski je ovaj sastanak najavio na društvenim mrežama u petak.

On je rekao da će tom prilikom doneti novi plan od 20 tačaka za okončanje rata, koji uključuje prijedlog za demilitarizovanu zonu, a glavni fokus sastanka biće bezbednosne garancije za Ukrajinu.

Nastavi čitati

Aktuelno