Connect with us

Svijet

Rusija i Kina pripremile sporazum o isporuci gasa

Rusija i Kina pripremile su nacrt međuvladinog sporazuma o isporuci gasa rutom „Daleki istok”, proizilazi iz uredbe objavljene na zvaničnom internet portalu pravnih informacija, prenose RIA Novosti.

-Odobren je nacrt sporazuma koji je dostavilo Ministarstvo energetike, usaglašen sa Ministarstvom spoljnih poslova i drugim zainteresovanim organima izvršne vlasti, koji je prethodno razrađen sa kineskom stranom, između Vlade Rusije i Vlade Narodne Republike Kine o saradnji u oblasti snabdijevanja prirodnim gasom dalekoistočnom rutom – navodi se u dokumentu.

Sporazum podrazumijeva izgradnju prekograničnog dijela preko ijeke Usuri na području ruskog grada Daljnjerečensk do kineskog grada Hulin.

Napominje se da se ovim dokumentom definišu uslovi saradnje dvije zemlje po pitanju snabdijevanja gasom, a pomocći cće i jačanju koordinacije u energetskom sektoru.

Početkom februara prošle godine kompanija „Gasprom“ je potpisala dugoročni ugovor sa Kineskom nacionalnom kompanijom za naftu i gas o izvozu deset milijardi kubnih metara gasa godišnje preko dalekoistočne rute.

Predviđeno je da cće ukupan obim isporuka kompanije nakon realizacije projekta porasti na 48 milijardi kubnih metara.

„Gasprom“ trenutno snabdijeva Kinu prirodnim gasom preko gasovoda “Snaga Sibira”.

Izvoz preko te rute na kraju prošle godine iznosio je 15,5 milijardi kubnih metara.

Kako projekat bude napredovao, planirano je da se godišnje povecćava obim isporuka do projektovanog godišnjeg kapaciteta od 38 milijardi kubnih metara do 2025. godine.

Razvoj Istočne rute snabdijevanja gasom između Rusije i Kine povezan je i sa trasom izgradnje gasovoda “Snaga Sibira-2” kroz Mongoliju kapaciteta 50 milijardi kubnih metara godišnje, čiji projekat je u izradi, podsjeća ruska agencija.

Related Topics:

Svijet

POŽARI BJESNE ŠIROM GRADA, ODJEKUJU EKSPLOZIJE: Rusi zasuli Kijev dronovima i projektilima (VIDEO)

Jedan dron je pogodio posljednji sprat stambene zgrade u Solomjanskom okrugu na zapadnoj obali Dnjepra.

Rusija je u subotu, u ranim jutarnjim satima, dronovima i projektilima napala glavni ukrajinski grad Kijev, izazvavši požare širom grada, uz najmanje dvoje povrijeđenih, saopštili su gradski zvaničnici. Jedan dron je pogodio posljednji sprat stambene zgrade u Solomjanskom okrugu na zapadnoj obali Dnjepra, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko.

Požari širom Kijeva
Požar je izbio na dva sprata stambene zgrade u Dnjeprovskom okrugu, rekao je načelnik vojne uprave grada Kijeva Timur Tkačenko, dok su dva požara izbila u zapadnom dijelu grada.

Dijelovi dronova su padali u nekoliko naselja. Jedinice protivvazdušne odbrane odgovorile su na napad, rekao je Kličko. Svjedoci su prijavili veliki broj dronova koji su letjeli iznad Kijeva i snažne eksplozije koje su potresla grad, navodi Rojters.

Nastavi čitati

Svijet

CRNI MAJ ZA FRANCUSKU! Građani strepe za finansije, veliki pad poverenja u EKONOMIJU

Raspoloženje potrošača u Francuskoj se pogoršalo u maju, a zabrinutost zbog sopstvene finansijske situacije i budućnosti je u porastu, pokazuju danas objavljeni podaci francuskog Nacionalnog instituta za statistiku i ekonomska istraživanja (Insee).

Vrijednost indikatora koji mjeri sentiment francuskih domaćinstava je pala sa aprilskih 91 poena na 88 poena u maju, što je značajno ispod dugoročnog prosjeka od 100 poena.

Domaćinstva su takođe bila manje sklona velikim kupovinama, a zabrinutost zbog nezaposlenosti je naglo skočila, dostigavši najviši nivo od maja 2015. godine, navodi Figaro, prenosi Tanjug.

Stopa nezaposlenosti u Francuskoj blago je porasla sa 7,3 odsto u posljednja tri mjeseca prošle godine na 7,4 odsto u prvom kvartalu 2025, saopštio je Insee prošle nedjelje.

Ekonomski sentiment na početku godine nije pomogao smanjenju nezaposlenosti u Francuskoj, posebno nakon carina američkog predsjednika Donalda Trampa koje su u velikoj mjeri poremetile globalnu privredu i dovele do gubitka povjerenja među investitorima i kompanijama, naveo je francuski list.

Nastavi čitati

Svijet

NJUJORK I LONDON NEDODIRLJIVI! Ali pravi šok tek dolazi, evo ko je IZBACIO Tokio s vrha!

U vremenu kada svijet puca po šavovima – zbog ratova, kriza i neizvjesnosti – jedan poredak ostaje važniji nego ikad: koji su gradovi najjači, najstabilniji i najpoželjniji za život i rad?

Odgovor donosi nova lista 1.000 najvažnijih svjetskih gradova koju je sastavio tim analitičara iz kompanije Oxford Economics, ocjenjujući ih kroz pet ključnih kategorija: ekonomija, ljudski kapital, kvalitet života, ekologija i upravljanje.

Top 10 gradova svijeta za 2025:
Njujork (SAD)

London (Velika Britanija)

Pariz (Francuska)

San Hoze (SAD)

Sijetl (SAD)

Melburn (Australija)

Sidnej (Australija) [novi ulazak]

Boston (SAD) [novi ulazak]

Tokio (Japan)

San Francisko (SAD)

Zašto baš ovi gradovi?
Njujork i London i dalje drže vrh. Ne samo da su svjetski finansijski centri, već i mjesta gdje se stvaraju ideje, obrazuju najbolji kadrovi i donose ključne odluke. Ovi gradovi su pravi motori planete.

Pariz je ove godine prestigao Silicijumsku dolinu i zasjeo na treće mjesto. Francuska prijestonica ima ogroman BDP i fokus na uslužni sektor. San Hoze i dalje briljira zahvaljujući tehnološkim gigantima poput Apple-a, Google-a i Mete – ali je pao na četvrto mjesto, prenosi Kurir.

Sijetl, dom Amazona, Microsofta i Boinga, ima odličnu kombinaciju tehnologije, avio-industrije i maloprodaje. Zahvaljujući tome, zauzeo je petu poziciju.

Sidnej i Boston – nova imena među elitom
Po prvi put među deset najboljih našli su se Sidnej i Boston. Sidnej je skočio na listi zbog izvanrednog kvaliteta života i poboljšanja ekoloških standarda. Boston, s druge strane, ima jaku ekonomiju, prestižne univerzitete (Harvard, MIT) i sve je popularniji kod globalnih kompanija.

Ko ide gore, a ko pada?
Stručnjaci iz Oxford Economics navode da su se gradovi iz Indije, Indonezije i Velike Britanije značajno popravili ove godine, dok su japanski, kanadski i brazilski gradovi zabilježili pad.

Gradovi budućnosti: Osam arhetipova
Analiza ide korak dalje i grupiše gradove prema njihovim karakteristikama u osam kategorija: globalni lideri, regionalni centri, kulturne prijestonice, održivi gradovi, industrijski centri, naslijeđeni gradovi, rastući megagradovi i zvijezde u usponu.

Svaka grupa ima svoje izazove i prednosti:

Globalni lideri (poput Njujorka i Londona) najbolje mogu da iskoriste potencijal vještačke inteligencije, ali se suočavaju sa sve većom nejednakošću.

Rastući megagradovi (u Aziji i Africi) imaju ogroman potencijal za razvoj ljudskog kapitala, ali se bore sa prebrzom urbanizacijom.

Kako se mjeri atraktivnost jednog grada?

Oxford Economics Global Cities Index uzima u obzir:

Koliko grad doprinosi globalnoj ekonomiji

Koliko je obrazovan i produktivan njegov narod

Kako se u njemu živi – zdravstvo, stanovanje, bezbednost

Koliko brine o okolini

Kako se njime upravlja – transparentnost, efikasnost, stabilnost

Nastavi čitati

Aktuelno