Connect with us

Svijet

RUSIJA NA NOGAMA: “To je priprema za rat na Arktiku” (VIDEO)

Svaku odluku Finske da dopusti “koncentraciju” snaga na granici s Rusijom – dugu 1340 kmilometara- Moskva bi smatrala prijetnjom.

Poručio je to Kremlj u srijedu, nakon što je Poljska ponudila slanje svojih vojnih savjetnika da pomognu Helsinkiju u kontroli potpuno zatvorene granice.

Državni sekretar i šef poljskog Ureda za nacionalnu bezbjednost, Jacek Siewiera, naveo je kasno u utorak u objavi na društvenoj mreži X, nekadašnjem Twitteru, da će Poljska poslati vojne savjetnike svojoj novoj NATO saveznici Finskoj, kao odgovor na “službeni zahtjev za savezničkom podrškom u suočavanju s hibridnim napad na finsku granicu”.

“Tim vojnih savjetnika podijeliće svoje znanje na licu mjesta o bezbjednosti granica, takođe i u operativnom smislu”, rekao je, kako prenosi agencija Reuters.

To bi, kako navodi američki Institut za proučavanje rata (ISW), bio odgovor na stalne pokušaje Rusije da umjetno stvori migrantsku krizu na finsko-ruskoj granici, kao dio poznate ruske taktike hibridnog ratovanja koja ima za cilj destabilizovati NATO i EU, zbog čega je Finska sada privremeno zatvorila cijelu granicu sa susjednom zemljom.

Finska je tokom mjeseca zatvorila sedam od osam svojih putnih prelaza s Rusijom, a Helsinki je u utorak objavio da će zatvoriti i posljednji otvoreni granični prelaz Raja-Jooseppi u finskoj arktičkoj regiji sa 30. novembrom najmanje do 13. decembra, odnosno dvije sedmice, nakon što je Moskva, kako navodi ISW, umjetno stvorila migrantsku krizu na finskoj granici, koja je počela eskalirati sredinom mjeseca.

Tada je na granici krenuo neuobičajeno velik protok tražilaca azila, za šta Helsinki takođe smatra da predstavlja hibridni napad koji je organizovala Moskva, što Kremlj poriče. Finci smatraju da ruska obavještajna služba FSB kontroliše kome će biti dopušten ulazak u graničnu zonu.

Ruski izvori, uključujući portparola Kremlja Dmitrija Peskova i istaknutog vojnog blogera povezanog s Kremljom, negativno su reagovali na Siewierinu objavu, ustvrdivši da je “pretjerana” i da ima za cilj pripremiti Finsku za sukob s Rusijom na Arktiku.

“Ovo je apsolutno suvišna mjera za osiguranje bezbjednosti granice jer tamo nema prijetnje”, rekao je Peskov.

“Finci moraju biti jasno svjesni da će to predstavljati prijetnju za nas – povećanje koncentracije vojnih jedinica na našim granicama”, dodao je.

Svako planirano raspoređivanje bilo bi ničim izazvano i neopravdano, poručio je Peskov, kako prenosi Reuters.

Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova još ranije je poručila da će Rusija “naravno” odgovoriti ako Finska zatvori sve granične prelaze između dvije zemlje, no nije precizirala koji bi to odgovor Moskve mogao biti.

Finska je, pak, u srijedu izvijestila kako nije upoznata s poljskom ponudom. Finska granična straža i ministarstvo unutrašnjih poslova poručili su da nisu upoznati s bilo kakvim planom dovođenja poljskih vojnih savjetnika na istočnu granicu Finske. Ministarstvo vanjskih poslova i odbrane te odbrambene snage Finske nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar, navodi Reuters.

Iako je Siewiera, kako navodi ISW, u utorak izjavio da je tokom službene posjete Poljskoj finski predsjednik Sauli Niinistö zatražio “savezničku podršku”, Niinistöv ured u izjavi za Reuters naveo je da je Niinistö razgovarao sa svojim poljskim kolegom Andrzejom Dudom prošle sedmice u Varšavi, ali da nisu razgovarali o vojnoj saradnji na finskoj granici s Rusijom.

Finska je izazvala bijes u Kremlju ranije ove godine, kada se pridružila NATO-u, okončavši tako decenije vojnog nesvrstavanja zbog rata u Ukrajini.

Poljska je na svojoj koži iskusila učinak ruskog hibridnog ratovanja na svojim granicama za vrijeme migrantske krize u jesen 2021., a Finska, prema procjeni analitičara ISW-a, vjerojatno želi iskoristiti poljsko znanje o takvim krizama kako bi se i sama djelotvorno nosila s trenutačnom situacijom na svojoj granici.

“Cilj misije je prenijeti iskustvo koje je Poljska stekla tokom ovog vremena”, objasnio je i sam Jacek Siewiera, kako prenosi Notes from Poland.

Prema finskoj graničarskoj straži, tokom novembra je oko 900 tražilaca azila ušlo u zemlju iz Rusije, u odnosu na prosjek od manje od jednog po danu ranije. Zabilježeni su dolasci uglavnom državljana zemalja poput Maroka, Pakistana, Somalije, Sirije i Jemena.

Mnogi od njih na granicu su pristizali na biciklima na temperaturama koje padaju na -20 stupnjeva Celzijusa i niže.

Dramatičan porast broja migranata iz Afrike i s Bliskog istoka koji stižu na istočnu granicu EU dio je “očitog hibridnog napada” orkestriranog od strane Moskve, rekao je estonski ministar vanjskih poslova, upozorivši da bi prelasci iz Rusije mogli biti potpuno zabranjeni, prenosi Politico.

U izjavi od srijede, Margus Tsahkna rekao je da je Estonija “spremna zatvoriti svoju granicu s Rusijom” ako se situacija nastavi. Rastuća kriza, dodao je, još je jedan dokaz da se Rusija ne bori samo u Ukrajini – umjesto toga predstavlja prijetnju drugim zemljama, rekao je.

Istovremeno, estonski ministar unutrašnjih poslova Lauri Läänemets rekao je da se vlada planira pozabaviti potencijalnim povećanjem broja prelazaka, nakon što je Finska u utorak zatvorila sve svoje kontrolne tačke s Rusijom, optuživši Kremlj da pokušava potaknuti migrantsku krizu, prenosi Jutarnji.

Related Topics:

Svijet

MEDVJEDI “OPSJEDAJU” SLOVAČKU! Uvodi se vanredno stanje?

– Ministar zaštite životne sredine Slovačke Tomaš Taraba izjavio je danas da veruje da će ta zemlja proglasiti vanredno stanje kao odgovor na aktuelnu situaciju u vezi sa sve većim brojem medveda.
Kako se navodi, zbog tog problema mogao bi da se pokrene preventivni masovni odstrel, prenosi TASR.

“U 2020. godini bilo je 650 susreta ljudi sa medvedima u prirodi. Prošle godine, takvih susreta bilo je 1.900. Brojke su svake godine sve veće. U pitanju su zvanični podaci i nešto se mora uraditi po tom pitanju”, istakao je ministar.
Kako kaže, reč je u problemu koji je ekstremno zanemaren.

“Upozoravam ljude da mogu očekivati još napada medveda. Taj problem se ne može rešiti preko noći”, naveo je Taraba.

Ministar je rekao da će odstrel obaviti specijalni interventni timovi, a ne lovci.

Taraba je najavio i da će Ministarstvo pokrenuti javnu kapmanju da edukuje ljude.

TASR podseća da je u ponedeljak u šumi kod Banjske Bistrice pronađeno telo muškarca sa teškim povredama.

Preliminarni rezultati istrage pokazali su da je muškarac (59) poginuo kada ga je u šumi napao medved i to na samo kilometar udaljenosti od naseljene oblasti.

(Tanjug) Foto: Shutterstock.com/Pratolina AB, ilustracija

Nastavi čitati

Svijet

NAJGORE NEVRIJEME U POSLJEDNJE DVIJE DECENIJE: Grčko ostrvo proglasilo vanrednu situaciju

Najteže nevrijeme u poslednjih 20 godina koje je pogodilo grčko ostrvo Paros.

Grčko ostrvo Paros proglasilo je vanredno stanje, dan nakon najgoreg nevremena koje je pogodilo ostrvo u posljednje dvije decenije. Oluja se, nakon što je opustošila kikladska ostrva, preselila na Krit, a najgore posljedice pretrpjela je Hanja u kojoj su bujice odnijele nekoliko automobila. Područja Parosa, koja je oluja doslovno potopila bila su upravo i dva najpoznatija mjesta, Nausa i Kamares.

“Sutradan smo imali više sreće jer je palo minimalno kiše, bilo je malo sunca ujutru, pa su ljudi imali priliku da počnu da čiste Nausu. Ima štete na zemljanim putevima, podrumi kuća su poplavljeni i nastali su problemi na određenim dijelovima infrastrukture”, izjavio je za “Kathimerini” arhitekta Janis Kuzumis sa Parosa.

Najteže nevrijeme u posljednjih 20 godina
Mnoge prodavnice u Nausi, kao i dvije škole na Parosu, suočile su se sa problemima zbog poplava, izjavila je nastavnica i opštinska savjetnica Ifigenija Hatzigeorgiju. Uprkos tome, ona kaže da će škole danas raditi normalno. Juče je i opština Mikonos proglasila vanredno stanje kako bi se suočila sa posljedicama poplava. Na oba ostrva vanredno stanje će trajati do kraja mjeseca.

Paros je inače drugo najpopularnije grčko ostrvo u Egejskom moru. Poznato je po svojim slikovitim selima, kristalno čistim plažama i bogatoj istoriji. Ostrvo privlači značajan broj turista svake godine, a procjene sugerišu da Kikladi zajedno dočekuju milione turista godišnje, dok je Paros među popularnijim destinacijama.

Njegova popularnost dolazi iz kombinacije tradicionalnog šarma, poput bijelih kuća u selima Parikija i Nausa, sa prirodnim ljepotama kao što su plaže Kolimbitres i Santa Maria, kao i povoljnim vjetrovima koji privlače ljubitelje jedrenja na dasci i kajta. Pored toga, Paros je poznat po visokokvalitetnom mermeru, antičkim lokalitetima i opuštenoj atmosferi, što ga čini idealnim za one koji traže autentičan grčki doživljaj bez prevelike gužve poput Santorinija ili Mikonosa.

Oluja “divljala” i po Rodosu i Kritu
Premda je situacija bila najteža na Kikladima, oluja je juče pogodila i Rodos gdje su vrlo jaki vjetrovi izazvali značajnu štetu čupajući čak i drveće. Slično je bilo i na Kritu. Gradonačelnik Hanje Panajotis Simandirakis kaže da je bilo mnogo problema u ovom gradu.

“Putevi su poplavljeni i neka vozila su blokirana, ali srećom nije ugrožen život nijednog građanina”, objasnio je on.

Jaka kiša izazvala je i probleme u kontintentalnom dijelu Grčke, ponajviše na na lokalnim putevima centralne Makedonije. Takođe, juče je obnovljeno snabdjevanje električnom energijom u selima Evije koja su bila pogođena nevremenom, piše Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

SVANUO TRAMPOV “DAN OSLOBOĐENJA”: Kome će uvesti carine?

Američki predsjednik Donald Tramp danas u 16 časova po lokalnom vremenu (20 sati po srednjovropskom) održaće konferenciju za medije u Bijeloj kući, gdje će zvanično objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD, koje će odmah stupiti na snagu, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Livitova je potvrdila da je Tramp, zajedno sa svojim ekonomskim timom, usaglasio sve detalje odluke, ali nije željela da otkrije konkretne informacije o novim carinskim mjerama, prenosi CNN.

Tramp je ranije 2. april nazvao “Danom oslobođenja” za Sjedinjene Države, nagovještavajući velike promjene u trgovinskoj politici. Međutim, još nije jasno da li će carine biti uvedene univerzalno za sve trgovinske partnere, da li će se odnositi samo na pojedine zemlje ili će biti riječ o opštoj carini koja bi mogla dostići i 20 odsto na sve uvozne proizvode.

Mogući ekonomski udar na SAD

Prema riječima glavnog ekonomiste Mudis analitike Marka Zandija, najgori scenario bio bi upravo uvođenje univerzalne carine od 20 odsto. Simulacija koju je sprovela ova kompanija pokazala je da bi takav potez izbrisao 5,5 miliona radnih mjesta u SAD, povećao stopu nezaposlenosti na 7 odsto i uzrokovao pad BDP-a za 1,7 odsto.

“Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To bi bilo uništenje ekonomije”, upozorio je Zandi.

Sličnog mišljenja je i Erika Jork, potpredsjednica Federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, koja je istakla da bi Trampova odluka mogla biti “bez presedana i radikalna”.

Ko će biti pogođen novim carinama?

Još uvijek nije precizirano koje zemlje i proizvodi će biti obuhvaćeni novim carinskim režimom. Prema prijedlogu ministra trgovine Skota Besenta, carine bi najprije bile uvedene zemljama iz grupe “prljavih 15” – onima sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.

Međutim, Tramp je već odbacio mogućnost da se carine odnose samo na te zemlje, što upućuje na zaključak da će mjere imati širi obuhvat i da bi mogle pogoditi kompletan uvoz u SAD, koji je prošle godine iznosio 3,3 biliona dolara.

To bi značilo daleko stroži trgovinski režim nego u Trampovom prvom mandatu, kada su carine uvedene na 380 milijardi dolara vrijednosti uvoza.

Svi ključni detalji biće poznati nakon Trampovog obraćanja, dok ekonomisti i analitičari upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice po američku i globalnu ekonomiju.

Nastavi čitati

Aktuelno