Connect with us

Svijet

RUSIJA NA NOGAMA: “To je priprema za rat na Arktiku” (VIDEO)

Svaku odluku Finske da dopusti “koncentraciju” snaga na granici s Rusijom – dugu 1340 kmilometara- Moskva bi smatrala prijetnjom.

Poručio je to Kremlj u srijedu, nakon što je Poljska ponudila slanje svojih vojnih savjetnika da pomognu Helsinkiju u kontroli potpuno zatvorene granice.

Državni sekretar i šef poljskog Ureda za nacionalnu bezbjednost, Jacek Siewiera, naveo je kasno u utorak u objavi na društvenoj mreži X, nekadašnjem Twitteru, da će Poljska poslati vojne savjetnike svojoj novoj NATO saveznici Finskoj, kao odgovor na “službeni zahtjev za savezničkom podrškom u suočavanju s hibridnim napad na finsku granicu”.

“Tim vojnih savjetnika podijeliće svoje znanje na licu mjesta o bezbjednosti granica, takođe i u operativnom smislu”, rekao je, kako prenosi agencija Reuters.

To bi, kako navodi američki Institut za proučavanje rata (ISW), bio odgovor na stalne pokušaje Rusije da umjetno stvori migrantsku krizu na finsko-ruskoj granici, kao dio poznate ruske taktike hibridnog ratovanja koja ima za cilj destabilizovati NATO i EU, zbog čega je Finska sada privremeno zatvorila cijelu granicu sa susjednom zemljom.

Finska je tokom mjeseca zatvorila sedam od osam svojih putnih prelaza s Rusijom, a Helsinki je u utorak objavio da će zatvoriti i posljednji otvoreni granični prelaz Raja-Jooseppi u finskoj arktičkoj regiji sa 30. novembrom najmanje do 13. decembra, odnosno dvije sedmice, nakon što je Moskva, kako navodi ISW, umjetno stvorila migrantsku krizu na finskoj granici, koja je počela eskalirati sredinom mjeseca.

Tada je na granici krenuo neuobičajeno velik protok tražilaca azila, za šta Helsinki takođe smatra da predstavlja hibridni napad koji je organizovala Moskva, što Kremlj poriče. Finci smatraju da ruska obavještajna služba FSB kontroliše kome će biti dopušten ulazak u graničnu zonu.

Ruski izvori, uključujući portparola Kremlja Dmitrija Peskova i istaknutog vojnog blogera povezanog s Kremljom, negativno su reagovali na Siewierinu objavu, ustvrdivši da je “pretjerana” i da ima za cilj pripremiti Finsku za sukob s Rusijom na Arktiku.

“Ovo je apsolutno suvišna mjera za osiguranje bezbjednosti granice jer tamo nema prijetnje”, rekao je Peskov.

“Finci moraju biti jasno svjesni da će to predstavljati prijetnju za nas – povećanje koncentracije vojnih jedinica na našim granicama”, dodao je.

Svako planirano raspoređivanje bilo bi ničim izazvano i neopravdano, poručio je Peskov, kako prenosi Reuters.

Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova još ranije je poručila da će Rusija “naravno” odgovoriti ako Finska zatvori sve granične prelaze između dvije zemlje, no nije precizirala koji bi to odgovor Moskve mogao biti.

Finska je, pak, u srijedu izvijestila kako nije upoznata s poljskom ponudom. Finska granična straža i ministarstvo unutrašnjih poslova poručili su da nisu upoznati s bilo kakvim planom dovođenja poljskih vojnih savjetnika na istočnu granicu Finske. Ministarstvo vanjskih poslova i odbrane te odbrambene snage Finske nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar, navodi Reuters.

Iako je Siewiera, kako navodi ISW, u utorak izjavio da je tokom službene posjete Poljskoj finski predsjednik Sauli Niinistö zatražio “savezničku podršku”, Niinistöv ured u izjavi za Reuters naveo je da je Niinistö razgovarao sa svojim poljskim kolegom Andrzejom Dudom prošle sedmice u Varšavi, ali da nisu razgovarali o vojnoj saradnji na finskoj granici s Rusijom.

Finska je izazvala bijes u Kremlju ranije ove godine, kada se pridružila NATO-u, okončavši tako decenije vojnog nesvrstavanja zbog rata u Ukrajini.

Poljska je na svojoj koži iskusila učinak ruskog hibridnog ratovanja na svojim granicama za vrijeme migrantske krize u jesen 2021., a Finska, prema procjeni analitičara ISW-a, vjerojatno želi iskoristiti poljsko znanje o takvim krizama kako bi se i sama djelotvorno nosila s trenutačnom situacijom na svojoj granici.

“Cilj misije je prenijeti iskustvo koje je Poljska stekla tokom ovog vremena”, objasnio je i sam Jacek Siewiera, kako prenosi Notes from Poland.

Prema finskoj graničarskoj straži, tokom novembra je oko 900 tražilaca azila ušlo u zemlju iz Rusije, u odnosu na prosjek od manje od jednog po danu ranije. Zabilježeni su dolasci uglavnom državljana zemalja poput Maroka, Pakistana, Somalije, Sirije i Jemena.

Mnogi od njih na granicu su pristizali na biciklima na temperaturama koje padaju na -20 stupnjeva Celzijusa i niže.

Dramatičan porast broja migranata iz Afrike i s Bliskog istoka koji stižu na istočnu granicu EU dio je “očitog hibridnog napada” orkestriranog od strane Moskve, rekao je estonski ministar vanjskih poslova, upozorivši da bi prelasci iz Rusije mogli biti potpuno zabranjeni, prenosi Politico.

U izjavi od srijede, Margus Tsahkna rekao je da je Estonija “spremna zatvoriti svoju granicu s Rusijom” ako se situacija nastavi. Rastuća kriza, dodao je, još je jedan dokaz da se Rusija ne bori samo u Ukrajini – umjesto toga predstavlja prijetnju drugim zemljama, rekao je.

Istovremeno, estonski ministar unutrašnjih poslova Lauri Läänemets rekao je da se vlada planira pozabaviti potencijalnim povećanjem broja prelazaka, nakon što je Finska u utorak zatvorila sve svoje kontrolne tačke s Rusijom, optuživši Kremlj da pokušava potaknuti migrantsku krizu, prenosi Jutarnji.

Svijet

Amerikanci traže ZAMJENU ZA ZELENSKOG, pozivaju ljude na razgovor već mjesecima

Sjedinjene Američke Države aktivno traže zamjenu za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i u Vašingtonu ugošćuju razne političare kijevskog režima u tu svrhu, izjavio je danas bivši ukrajinski premijer Nikola Azarov. Znam da Amerikanci aktivno razgovaraju, sastaju se i pozivaju određene političare iz kijevskog režima u Vašington posljednjih šest mjeseci, vjerovatno formirajući svoje mišljenje o njima i, koliko ja razumijem, oblikuju osobu koja bi mogla da zamijeni (Zelenskog) – rekao je on Nikola Azarov za TASS.

Azarov, koji je bio ukrajinski premijer od 2010. do 2014. godine, kazao je da je korupcijski skandal koji je izbio u Ukrajini oko bliskog kruga saradnika Zelenskog samo potvrđuje da SAD traže njegovu zamjenu.

– Da oni to ne rade, onda Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine ne bi imao priliku da djeluje na ovaj način – ocijenio je Azarov. Ko poslije Zelenskog?
Prema njegovim riječima, teško je predvidjeti šta će se desiti nakon ostavke Zelenskog.

– Ako svi budu poštovali ustav, onda ako on podnese ostavku, predsjednik Vrhovne rade, trenutno (Ruslan) Stefančuk, postaće vršilac dužnosti predsjednika. Ali, to je takođe osoba poput Zelenskog, i ništa dobro se tu neće desiti. Ali on će biti obavezan da raspiše izbore u roku od dva mjeseca. Tako kaže ustav. Teško mi je da kažem šta će se zapravo desiti, jer situaciju ne reguliše ustav, već Amerikanci. I Britanci – rekao je Azarov.

On je naglasio da Ukrajini trenutno nedostaju političari koji su sposobni da obezbijede normalan razvoj zemlje.

– Već sam više puta izrazio svoje mišljenje da trenutno, pod kijevskim režimom, apsolutno niko ne bi mogao, na bilo koji način, da sprovodi politiku koja bi bila pozitivna za Ukrajinu. Takvih ljudi jednostavno nema, jer oni koji bi mogli su ili u zatvoru, ili su ubijeni, ili primorani da bježe u inostranstvo – zaključio je Azarov. Ukrajinski Nacionalni biro za borbu protiv korupcije i Specijalizovano tužilaštvo za borbu protiv korupcije objavili su veliku operaciju pod nazivom “Mida” u kojoj je otkrivena velika korupcijska šema u energetskom sektoru te zemlje.

Nastavi čitati

Svijet

MADURO PONUDIO AMERIKANCIMA kontrolu nad većinom venecuelanskih NAFTNIH REZERVI

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro ponudio je američkoj administraciji kontrolu nad većinom naftnih rezervi svoje zemlje, piše “NJujork tajms”.

List navodi da je Maduro dao ponudu u nadi da će spriječiti vojni sukob Venecuele sa SAD.

Izvori lista rekli su da je predsjednik SAD Donald Tramp odbio poziv za pregovore, ali da je Madurova ponuda i dalje na stolu. “NJujork tajms” piše da aktuelno gomilanje američke vojske kod obale Venecuele pruža Vašingtonu dodatni uticaj na Madura.

Tramp je u petak izjavio da je donio odluku o budućim akcijama svoje zemlje u vezi sa Venecuelom, ali nije predstavio detalje. On je rekao da je Amerika postigla veliki napredak u vezi sa suzbijanjem trgovine drogom.

Američki mediji su više puta izvještavali o tome da bi SAD uskoro mogle da počnu sa napadima na narko-kartele u Venecueli. Međutim, Tramp je 31. oktobra izjavio da ne razmatra napade na teritoriji Venecuele.

Nastavi čitati

Svijet

SPISAK SE ŠIRI! Evo ko je još spomenut u Epstinovim spisima

Američki zakonodavci objavili su više od 20.000 stranica dokumenata iz ostavštine osramoćenog finansijera i osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina.

Tramp je godinama bio Epstinov prijatelj, ali predsjednik je rekao da su se posvađali oko 2004., godinama prije nego što je Epstin prvi put uhapšen. Tramp je dosljedno negirao bilo kakvu nezakonitost u vezi s Epstinom.

Evo nekih drugih imena koja su se pojavila, što ne ukazuje na nezakonitost bilo koje od spomenutih strana.

Majkl Volf (72), američki je novinar i kolumnista – kao i plodan autor knjiga o bogatima i slavnima.

“Vatra i bijes”, prva od nekoliko knjiga koje obuhvataju Trampov prvi mandat kao predsjednik SAD-a, izašla je 2018. godine, s opisima disfunkcionalne Bijele kuće i sočnim detaljima o američkom vrhovnom zapovjedniku. Tramp je rekao da je knjiga “puna laži”.

Nova serija dokumenata povezanih s Epstinom baca svjetlo na odnos koji, čini se, ukazuje na dopisivanje između Vofa i pokojnog osuđenog seksualnog prestupnika.

Pažnja je posebno usmjerena na jedan od e-mailova, u kojem Volf, čini se, daje Epstinu savjete u vezi s Trampom, dok se Tramp prvi put borio za Bijelu kuću.​

Volf je 2015. napisao Epstinu kako bi ga obavijestio da CNN planira pitati Trampa, kao predsjedničkog kandidata, o njegovom odnosu s Epstinom.

Epstin je odgovorio: “Ako bismo mogli smisliti odgovor za njega, što mislite da bi trebao biti?”

Njih dvojica nastavljaju raspravljati o strategiji, a Volf piše: “Mislim da biste ga trebali pustiti da se objesi.”

U zasebnoj e-poruci iz oktobra 2016., nekoliko dana prije američkih predsjedničkih izbora, Volf nudi Epstinu priliku da odradi intervju koji bi mogao “dokrajčiti” Trampa.

Odgovarajući na objavu u videu objavljenom na Instagramu, Volf je rekao: “Neki od tih e-mailova su između Epstina i mene, a Epstin raspravlja o svom odnosu s Donaldom Trampom.”

“Već jako dugo pokušavam razgovarati o ovoj priči”, dodao je.

Zapravo, Volf je prije posljednjih predsjedničkih izbora u SAD-u otkrio da je “povremeno” intervjuisao Epstina za “Vatru i bijes” – i objavio snimke tih razgovora.

Dokumenti uključuju prepisku između Epstina i Lerija Samersa, koji je bio ministar finansija bivšeg demokratskog predsjednika Bila Klintona. Prethodno je objavljeno da su se njih dvojica poznavali.

E-poruke ukazuju na to da su se njih dvojica često sastajala na veče, a Epstin je često pokušavao povezati Samersa s istaknutim svjetskim osobama. U jednom trenutku, u julu 2018., Epstin je predložio sastanak s “predsjednikom Ujedinjenih nacija, zanimljiva osoba za vas”.

U zasebnoj e-poruci od kraja novembra 2016., neposredno nakon Trampovog izbora, Samers je zamolio Epstina da “ne uloži nikakav trud u bilo što vezano za mene s Trampom”.

Zbog Trampovog “pristupa sukobu interesa”, “blizine ruskog predsjednika Vladimira Putina” i “besmislene reakcije” na smrt kubanskog vođe Fidela Kastra, Samers je rekao da mu je “najbolje da bude milion milja daleko”.

Portparol Samersa odbio je komentarisati, ali je BBC uputio na prethodne Samersove izjave. Jedan predstavnik je 2023. godine izjavio “Wall Street Journalu” da bivši zvaničnik “duboko žali što je bio u kontaktu s Epstinom nakon njegove osude”.

Ketrin Ruemler

Nadzorni odbor Zastupničkog doma objavio je nekoliko e-mailova između Epstina i Ketrin Ruemler, advokatice koja je bila savjetnica Bijele kuće tokom predsjedništva Baraka Obame.

U avgustu 2018., Ruemlerova i Epstin razgovarali su o isplatama za ćutanje koje je Tramp izvršio zvijezdi filmova za odrasle Stormi Daniels prije izbora 2016. – pitanje zbog kojeg je Tramp kasnije osuđen za falsifikovanje poslovnih zapisa. Tramp poriče optužbe da je imao aferu s Danielsovom.

Razgovor između Ruemlerove i Epstina kulminirao je Epstinovim napisom: “Vidite, znam koliko je Donald prljav.”

Banka Goldman Sachs, u kojoj je Ruemlerova trenutno glavna pravna direktorica i glavna savjetnica, rekla je CNBC-u da stoji uz svog zaposlenika.

Peter Tiel

Ime milijardera i investitora i povremenog Trampovog pristalice Petera Tiela ponovo se pojavilo u najnovijim Epstinovim dokumentima – nakon što je prvi put spomenuto u seriji objavljenih u septembru.

Prema novoobjavljenim dokumentima, Epstin je u novembru 2018. napisao Tielu kako bi ga pozvao da ga posjeti na njegovom karipskom ostrvu, gdje se smatra da su počinjeni neki od Epstinovih zločina.

BBC je zatražio komentar od Tielove fondacije i investitorovog Founders Fund. Predstavnik Tiela rekao je za “Politico” da nikada nije posjetio ostrvo.

Tiel je kritikovao Epstina u epizodi podkasta “The Joe Rogan Experience” iz avgusta 2024.

“Znate, i ja sam nekoliko puta sreo Epstina”, rekao je Tiel.

Noam Čomski

Najnovije objavljivanje dokumenata uključuje više korespondencije između poznatog lingviste Noama Čomskoga (96) i Epstina. Mnogi njihovi razgovori bili su akademski ili lični.

Povremeno su se razgovori vrtjeli oko teme Trampa, uključujući i decembar 2016.

U svojoj e-poruci, Čomski kaže Epstinu: “Primjećujem da je vaše predviđanje o Trampovom izbjegavanju Bijele kuće bilo tačno kao previše primitivno.”

BBC je kontaktirao predstavnika Čomskog za komentar.

U odgovorima na prethodno izvještavanje “Wall Street Journala” o njihovoj vezi, Čomski je rekao da mu je Epstin pomogao prebacivati ​​novac između njegovih računa bez “jedne lipe od Epstina” te da je priznao da ga “poznajem i da smo se povremeno sastajali”.

Pegi Segal

Epstin se konsultovao s publicistkinjom Pegi Segal dok se skandal oko njega i njegovih saradnika odvijao.

Epstin je 2011. godine napisao Segalovoj tražeći od nje da kontaktira osnivačicu “Huffington Posta”, Arianu Hafington, kako bi diskreditovala priču o Virdžiniji Gufre, koja je bila istaknuta optužiteljica Epstina i Endrjua. Gufre je umrla od samoubistva ranije ove godine.

Epstin je rekao Segalovoj da bi Hufingtonova “trebala zagovarati opasnosti lažnih optužbi…”.

Razmjena e-pošte pokazuje kako Segalova govori Epstinu: “Ako prepišete svoj posljednji e-mail s boljom gramatikom (i tako da ga bolje razumijem) mogu ga izrezati i zalijepiti te ga poslati Ariani Hafington.”

U telefonskom intervjuu, Segalova je za BBC rekla da nikada nije proslijedila Epstinov zahtjev Hafingtonovoj. “Nisam zvala Arianu”, rekla je. Hafingtonova “je objavljivala moje tekstove i nema razloga na svijetu da ugrozim taj odnos”, dodala je Segalova.

Ali činjenica da je Epstin pitao “nije neobična. Bio je to smiješan zahtjev”, rekla je Segalova, a prenosi “BBC”.

Nastavi čitati

Aktuelno