Connect with us

Svijet

Sabotažama presijecaju i posljednje veze Evrope sa Rusijom

Rat između Ukrajine i Rusije sve više je rat između Vašingtona i Londona s jedne strane, i Moskve s druge strane, u kom se poput sendviča nalazi nesrećna Evropa predvođena instruisanim likovima poput Josepa Borela i Ursule fon der Lajen.

Crtaju se nove mape, granice i zone uticaja, a podizanje “željezne zavjese” prema istoku prati i nasilno i neprirodno presijecanje i svih “energetskih veza” Evrope, odnosno Njemačke sa Rusijom, te stvaranje uslova za upliv “novih igrača” ne teren sa kog su Rusi prvo sankcijama, a onda i raznim sabotažama gotovo u potpunosti protjerani.

U tim geopolitičkim igrama Ukrajina je iskorišćena i zloupotrijebljena za “konačni obračun” sa Rusijom. Onda je taj plan u hodu dorađen, te je jedan od ciljeva sada i uspostavljanje potpune kontrole nad evropskim kontinentom. Kako u političkom, tako i ekonomskom pogledu.

Sve više se pokazuje i kako izlazak Velike Britanije iz EU nije bio nimalo slučajan, baš kao ni guranje Ukrajine u NATO. Sve je posloženo i osmišljeno u Londonu, čija je igra prihvaćena u Pentagonu nakon dolaska na vlast Džoa Bajdena i njegovih “jastrebova”.

Na desetine hiljada cijevi i najmodernijeg naoružanja se iz zemalja članica NATO-a i dalje šalje na adresu Kijeva, uz poruku: “Izdržite”. U isto vrijeme Vašington i London su preko svojih marioneta iz Brisela prisilili zemlje Evropske unije da uvedu embargo na rusku naftu i gas. Kako bi osigurali da se te veze ne obnove zbog sve teže energetske krize i češćih vapaja i poziva na razum, sada se presijecaju i sve fizičke energetske konekcije između Evrope i Rusije. Za svaki slučaj.

Upozorenja

Američki političari nikada nisu krili da im ruski gasovodi u Baltiku nisu po volji, jer je na taj način stvorena energetska zavisnost od Rusije. Predsjednik Džo Bajden je o tome govorio još prije početka rata u Ukrajini.

– Ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu, “Sjeverni tok 2” neće više postojati. Mi ćemo ga okončati. Obećavam vam da ćemo biti u stanju da to uradimo – upozorio je tada američki predsjednik.

 

Savjetnica ukrajinskog ministra energetike Jelena Zerkalj izjavila je u maju da Kijev ima poluge za pritisak na pojedine evropske zemlje, a to je cijev naftovoda “Družba” koja ide preko ukrajinske teritorije i sa kojim bi, kako je rekla, “moglo nešto da se desi”.

 

Majkl Rubin, bivši oficir Pentagona, 30. septembra je u svojoj analizi istakao da bi američki predsjednik trebalo da “ubije gasovod ‘Turski tok’ kako bi promovisao ‘transatlantsku energetsku bezbjednost’“. Taj gasovod je, kako je istakao, loša ideja kao i “Sjeverni tok”.

Nažalost, sve ove prijetnje sve više se ostvaruju. Prvi na udaru “diverzanata” našli su se krajem prošlog mjeseca ruski gasovodi u Baltičkom moru – “Sjeverni tok” jedan i dva. Iako niko nije preuzeo odgovornost za terorističke napade na gasovode, postaje jasno da je to djelo ruku jedne od država zainteresovanih da nanesu štetu Rusiji, ali i Evropi.

Tragovi

Stručnjaci u Danskoj i Švedskoj naveli su da su uspjeli da otkriju tragove eksploziva i eventualno još neke dokaze koji bi mogli ukazati na koji je način napad izveden, ali i da će počinioce biti teško identifikovati, te da sa rezultatima istrage neće izlaziti u javnost.

Iz Vašingtona su, očekivano, odbacili sve optužbe iako se kasnije ispostavilo da je američki patrolni avion “posejdon P-8A” nadletio dansko ostrvo Borholm svega nekoliko sati poslije podvodnih eksplozija.

 

Ruski predsjednik Vladimir Putin nema dilemu da iza diverzije stoje pojedine zapadne zemlje koje, kako je naglasio, žele da konačno potkopaju i dokrajče suverenitet Evrope, oslabe njen industrijski potencijal i preuzmu tržište.

 

I pojedini bivši zapadni obavještajci smatraju da uništavanje ovih gasovoda ni u kom slučaju ne odgovara ruskim interesima, posebno ukoliko se u obzir uzme njihova moguća upotreba u nekoj budućnosti, te da odgovorne treba tražiti na drugim adresama. Oni koji ukazuju da iza svega stoje određene zapadne zemlje ističu da je NATO bio vrlo aktivan u vodama oko “Sjevernog toka” i prije početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini. Pentagon je prije nekoliko godina uspio “izgubiti” naoružani podvodni dron u okolini ovog gasovoda. Otkriveno je ovo nakon planirane vizuelne inspekcije “Gasproma”, kada je pronađen NATO razarač podvodnih mina “sifoks”. Naprava je pronađena na morskom dnu na dubini od 40 metara, gotovo direktno ispod postavljenih cijevi. Incident, koji je u to vrijeme imao ograničenu medijsku pokrivenost, doveo je do kratkog prekida isporuke ruskog gasa, dok je dron na kraju izvukla švedska vojska.

Nove mete

Mnogi analitičari smatraju da poslije diverzije na gasovodima “Sjeverni tok”, nije isključeno da se neće prezati ni od sprečavanja da ruski gas u Evropu stiže balkanskim krakom “Turskog toka”. Da je tako nešto i spremano, upozorili su iz Rusije navodeći kako su nedavno spriječili pokušaj sabotaže ovog gasovoda, kojim se do Mađarske doprema gas iz Rusije ispod Crnog mora i preko Balkana.

Da se nešto sprema, neki iznenadni kvar, moglo bi se naslutiti i iz vijesti koju su prenijeli pojedini zapadni mediji koji su objavili da je operator “Turskog toka” iz Holandije prinuđen da obustavi radove na održavanju i popravci tog gasovoda zbog sankcija EU. U prevodu, niko neće moći da izvrši popravku ako cijev bude nekim slučajem oštećena, ukoliko curi gas ili ako se dio cjevovoda raspadne zbog “zemljotresa”.

U Turskoj nemaju dilemu o tome ko stoji iza sabotaže u Baltičkom moru, ali i ko bi mogao da je izvrši i na gasovodu “Turski tok”, zbog dobrih odnosa Moskve i Ankare u oblasti energetike. Smatraju da je posljednji potez Holanđana početak prijetnje sa američke strane.

Ističu kako je sve počelo pismom američkog Ministarstva finansija upućenom turskoj industrijskoj i poslovnoj asocijaciji. Poslije su prijetili i turskim bankama. Zbog toga su neke banke već prestale da koriste ruski platni sistem MIR. Sada, kako navode turski mediji, na meti su energetski cjevovodi, a cilj je “podstaknuti” Evropu da sklapa energetske sporazume sa SAD, o čemu svjedoči i izjava bivšeg oficira Pentagona Majkla Rubinija.

Izvođači radova

Analizirajući posljednja dešavanja u vezi sa sve beskrupuloznijim energetskim ratom na prostorima Evrope, politikolog Aleksandar Pavić kaže kako smatra da su za sabotažu na “Sjevernom toku” odgovorne SAD kako Njemačkoj ne bi palo na pamet da napravi neki, uslovno rečeno, separatni mir sa Rusijom ili neki novi gasni aranžman.

Upozorava i da ne treba da se zavaravamo da tako nešto neće pokušati i sa “Turskim tokom” jer bi se na taj način zadao snažan udarac i ekonomska šteta Srbiji, Mađarskoj i Turskoj, koje su na spisku onih država koje još nisu spremne da uvedu sankcije Rusiji i presjeku granu na kojoj sjede.

 

Za razliku od Pavića, politički analitičar Miloš Laban kaže kako je on uvjeren da iza svega kao “izvođač radova” stoji jedna “ostrvska zemlja”, citirajući pri tome Gandija: “Ako vidite da se dve ribe u moru svađaju, znajte da ih je posvađao neki Englez”.

 

Ekspert za energetiku Miloš Zdravković kaže da bi uništavanje i stavljanje van upotrebe “Turskog toka” imalo dalekosežnije negativne posljedice po Evropu, jer on radi punim kapacitetom i snabdijeva evropske zemlje, za razliku od “Sjevernog toka” u Baltičkom moru.

Kako je pojasnio, ukoliko bi neko želio da izvrši sabotažu i na ovom gasovodu, to će najvjerovatnije uraditi u Crnom moru, na velikoj dubini, kako bi i samu popravku učinio gotovo nemogućom jer, kako je pojasnio, u svijetu postoje samo dvije kompanije (u Švajcarskoj i Holandiji) koje bi mogle da izvrše ovu popravku.

I stručnjak za bezbjednost Ilija Kajtez smatra da je ova opasnost realna, jer je “svijet postao globalan, a rat totalan”. Kako je naveo, postalo je očigledno kako su sva sredstva postala dozvoljena, te da i ovakvi infrastrukturni sistemi postanu “legitimna meta”.

Putevi novca

Stručnjaci upozoravaju kako bi kao meta mogao biti označen i naftovod simboličnog naziva “Družba” (“Prijateljstvo”). Radi se o ruskom naftovodu dugom 4.000 kilometara, izgrađenom još u vrijeme Sovjetskog Saveta, kojim je Evropa snabdijevana “crnim zlatom”. Od strane poljskih zvaničnika nedavno je poručeno kako je na “Družbi” primijećeno curenje nafte, što je dodatno pojačalo zabrinutost za energetsku bezbjednost Evrope.

Naftovod “Družba” se, inače, dijeli na dva kraka od kojih veći, sjeverni krak ide ka Poljskoj i Njemačkoj. Tom dionicom je pumpano oko 490.000 barela nafte dnevno posljednjih mjeseci. Južnim krakom, koji snabdijeva naftom Slovačku, Mađarsku i Češku, pumpano je oko 245.000 barela dnevno. Iako je od strane poljskih vlasti saopšteno da se ne radi o diverziji već “nesrećnom slučaju”, ono što je interesantno jeste da je do “curenja” došlo na kraku koji vodi ka Njemačkoj.

Da bi se shvatilo kome najviše odgovara određeni scenario i otkrili motivi za neki čin, pravilo je da se prate tragovi novca. Svjetska energetska kriza izazvala je nezapamćen rast cijena gasa i nafte. I dok države troše milijarde evra za pakete pomoći građanima, ima i onih koji zadovoljno trljaju ruke. Američka naftna kompanija “Ekson mobil” objavila je kako je ostvarila neto prihod od čak 17,9 milijardi dolara u drugom kvartalu, u poređenju sa 4,69 milijardi dolara u istom tromjesečju prošle godine. Britanski “Šel” je u drugom kvartalu više nego udvostručio neto zaradu, dok je “Ševron” ostvario neto zaradu od 11,6 milijardi dolara. “Britiš petroleum” je pak od aprila do kraja juna inkasirao čistih 8,5 milijardi dolara profita.

Ako ovome dodamo i izjavu francuskog ministra finansija Brune le Mera kako se ne smije dozvoliti energetska dominacija SAD dok Evropska unija trpi, poručivši kako je neprihvatljivo da Vašington Evropi prodaje svoj tečni prirodni gas po četiri puta višoj cijeni od one utvrđene za američke industrijalce. Na kraju je poručio i da “ekonomsko slabljenje Evrope nije ni u čijem interesu”. Ili možda jeste!?

Digitalna avenija

Nakon sabotaža na cijevima gasovoda “Sjeverni tok” pojavila su se i mnogobrojna pitanja i spekulacije o narednoj mogućoj meti diverzanata. Mnogi stručnjaci upozoravaju kako bi se i ogromna mreža podmorskih kablova koji napajaju globalni internet mogla naći na udaru. Uništavanje ove “digitalne avenije”, kojom se prenosi ogromna količina informacija, dovelo bi do kraha u funkcionisanju finansijskog tržišta i platnog prometa.

Related Topics:

Svijet

TRAMP “DA SAM JA KRALJ, NE BI MOGLI NAZAD”! Likuje što su Hari i Megan spakovali kofere

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da mu je drago što su princ Hari i Megan Markl napustili SAD i vratili se u Veliku Britaniju, dodajući da ih on, da je član britanske kraljevske porodice, ne bi ponovo prihvatio.

“Drago mi je zbog toga. Nisam bio njihov obožavalac”, rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu Bijele kuće, nedjelju dana nakon što su Hari i njegova supruga napustili dom u Montecitu u Kaliforniji i preselili se u Britaniju.

Tramp je kritikovao njihov odnos prema kraljevskoj porodici, posebno prema kraljici Elizabeti Drugoj i kralju Čarlsu Trećem. “Smatrao sam da su se prema kraljevskoj porodici odnosili s nepoštovanjem. Nije mi se to dopadalo. Nije mi se dopadao način na koji se ona ponašala. Smatrao sam da nije poštovala kraljicu i kralja Čarlsa”, rekao je američki predsjednik.

Hari i Megan sada se ponovo nastanjuju u Velikoj Britaniji, šest godina nakon što su je napustili i preselili se u SAD, usljed sukoba sa kraljevskom porodicom i njihovih javnih kritika monarhije.

Hari je tokom novijih posjeta Velikoj Britaniji djelimično popravio odnose sa ocem, kraljem Čarlsom Trećim, koji se liječi od raka. Ipak, prema navodima medija, i dalje je u lošim odnosima sa starijim bratom, princom Vilijamom, koji je prvi u redu za britanski tron, kao i sa njegovom suprugom Kejt Midlton. Tramp, koji je i ranije javno kritikovao Megan, rekao je da bi on postupio drugačije da je bio na mjestu članova kraljevske porodice.

“Možda sam drugačiji. Ja ih ne bih primio nazad. Da sam ja dio kraljevske porodice, ne bih ih primio nazad”, rekao je Tramp. (MONDO/France24)

Nastavi čitati

Svijet

DNK otkrio osumnjičene za napad dronom u Lajpcigu: ISTRAŽUJE SE VEZA SA SRBIJOM

Njemački istražitelji pronašli su nove moguće veze između neuspjelog napada dronom sa eksplozivom na aerodrom Lajpcig/Hale i ranijih slučajeva sabotaže u Poljskoj i Srbiji.

Jednog od osumnjičenih za napad u Lajpcigu povezuju sa podmetanjem požara u prodavnici građevinskog materijala u poljskom Lođu (Łódź), dok istražitelji posebno analiziraju i zapljenu dijelova drona i eksploziva na srpsko-mađarskoj granici. U oba slučaja pojavljuje se veoma sličan način izrade eksplozivne naprave, piše Bild, pozivajući se na Špigel (Spiegel) i izvore iz bezbjednosnih krugova.

Jednog od do sada identifikovanih osumnjičenih njemački istražitelji povezuju sa požarom koji je u julu 2024. podmetnut u prodavnici Leroa Merlen (Leroy Merlin) u Lođu.

Prema Špigelu, muškarac je imao kontakte sa ruskim obavještajnim službama. Taj požar je u vrijeme kada se dogodio prvobitno pripisivan nepravilnom skladištenju sredstava za zaštitu bilja i insekticida, ali ga je kasnija istraga poljskog tužilaštva povezala sa sabotažom.

Slučaj dvojice uhapšenih na granici Srbije i Mađarske
Drugi važan trag vodi prema Srbiji. Srpske bezbjednosne službe 11. juna uhapsile su na granici sa Mađarskom dvojicu muškaraca kod kojih su pronađeni dijelovi modifikovanog drona, odašiljači za njegovo upravljanje i dvije limenke napunjene eksplozivom.

Riječ je o državljaninu Srbije i muškarcu koji ima srpsko i rusko državljanstvo. Obojica su u istražnom pritvoru.

Njemačkim istražiteljima posebno je zanimljiva sličnost te opreme sa onom pronađenom nakon napada u Lajpcigu. I tamo je eksploziv bio smješten u metalnu limenku pričvršćenu za dron. Bezbjednosne službe sada provjeravaju da li su dvojica uhapšenih u Srbiji bila povezana sa osobom koja se pojavljuje i u istrazi napada na njemački aerodrom.

Prema informacijama Špigela koje prenose njemački mediji, više evropskih obavještajnih službi raspolaže podacima o najmanje četiri sabotažne mreže koje su navodno pod ruskom kontrolom i trenutno djeluju na području Evropske unije.

Dron je udario u ukrajinski Antonov, eksploziju spriječio neispravan detonator
Napad u Lajpcigu dogodio se 4. avgusta. Istraga je pokazala da je dron sa eksplozivom doletio do parkiranih ukrajinskih teretnih aviona Antonov. Prema snimcima nadzornih kamera, dron je udario u krilo jednog od aviona, ali eksplozivna naprava nije detonirala.

Dron se odbio od krila i pao, a nekoliko metara dalje pronađena je limenka sa oko 600 grama visokorazornog eksploziva Semteks (Semtex). Istražitelji vjeruju da je eksploziju spriječio neispravan detonator.

Slučaj je mogao da se završi znatno težim posljedicama. Avion u koji je dron udario imao je gorivo u krilima, a istražitelji su ranije utvrdili da je jedan od ukrajinskih Antonova na toj lokaciji prethodnog dana prevozio municiju. Aerodrom Lajpcig/Hale važan je logistički centar za prevoz vojne pomoći Ukrajini i za aktivnosti NATO-a.

I sam dron bio je znatno modifikovan. Imao je dodatnu bateriju za povećanje dometa, kameru, 5G ruter i dvije SIM kartice, a nije imao uobičajena poziciona svjetla.

Njemačka Savezna kriminalistička policija (BKA) smatra da se njime moglo upravljati preko mobilne mreže, potencijalno i sa velike udaljenosti. Na drvetu nedaleko od aerodroma pronađena je i antena za koju se sumnja da je služila kao pojačivač signala.

DNK tragovi doveli do osumnjičenih
Ključan napredak u istrazi donijeli su DNK tragovi pronađeni na dronu, sa unutrašnje strane limenke sa eksplozivom i na anteni. Provjere evropskih baza podataka dale su rezultate, između ostalog u Litvaniji i Finskoj. Njemačke službe su uz to koristile obavještajne podatke kako bi identifikovale osobe za koje smatraju da su učestvovale u pripremi napada.

Jedan osumnjičeni za napad u Lajpcigu je Bjelorus koji navodno ima i ruski pasoš. Istražitelji su rekonstruisali njegovo kretanje i utvrdili da je u šengenski prostor ušao sa italijanskom turističkom vizom izdatom krajem aprila u Minsku. Njemački mediji navode da je ranije imao problema sa zakonom na Baltiku.

Drugi osumnjičeni, koji navodno posjeduje i letonski i ruski pasoš, sumnjiči se da je imao ulogu logističara i instruktora. Krajem jula doputovao je preko berlinskog aerodroma BER, iznajmljenim automobilom otišao prema Saksoniji, a Njemačku je napustio avionom dva dana prije napada. Njemačke službe ranije su objavile da je najmanje jedna osoba iz kruga osumnjičenih povezana sa ruskom obavještajnom službom.

Istražitelji sada smatraju da je u operaciji možda učestvovalo više dronova nego što se u početku pretpostavljalo. Do sada su pronađena tri drona ili njihovi dijelovi.

Tokom incidenta teretni avion DHL-a takođe je udario u neidentifikovani objekat nedaleko od aerodroma, nakon čega je sa manjim oštećenjima bezbjedno sletio u Hanover. Istražitelji ispituju da li je i taj objekat bio jedan od dronova povezanih sa napadom.

Njemačka zvanično optužila Rusiju
Njemačka vlada je 1. septembra, nakon gotovo mjesec dana istrage, zvanično optužila Rusiju da stoji iza pokušaja napada. Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (Alexander Dobrindt) rekao je da nalazi njemačkih i partnerskih službi jasno upućuju na osobe koje su dijelovale po nalogu ruskih državnih struktura i da napad pokazuje “dobro poznati obrazac ruskih hibridnih operacija u Evropi”.

Dobrint je rekao da su konfiguracija drona, eksploziv i sistem paljenja poznati iz ranijih ruskih hibridnih operacija i rata protiv Ukrajine. Sama izvedba napada, rekao je, pripada modelu u kojem se za konkretne zadatke angažuju ljudi na nižim nivoima, dok planiranje zahtjeva znatno veću tehničku stručnost i organizaciju.

Njemačka je zbog slučaja pozvala ruskog ambasadora na razgovor, odlučila da zatvori ruski generalni konzulat u Bonu 18. septembra i raskine ugovor sa Ruskim domom u Berlinu. Berlin je najavio i strože kontrole ulaska ruskih državljana, nove prijedloge sankcija i jačanje pritiska na rusku flotu u senci.

Moskva sve odbacuje, danas najavila novu odmazdu
Moskva odbacuje njemačke optužbe i tvrdi da je riječ o namještenom slučaju. Ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi da je Njemačka podmetnula dokaze kako bi odgovornost prebacila na Rusiju, dok je ruska ambasada ranije napad opisivala kao provokaciju. Njemačke vlasti za takve ruske tvrdnje nisu pronašle dokaze.

Diplomatski sukob dodatno je eskalirao jutros.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov objavio je da će Moskva, kao odgovor na njemačke mjere, zatvoriti Gete institute u Moskvi, Sankt Peterburgu i Jekaterinburgu. Time se istraga neuspjelog napada dronom u Lajpcigu, koja sada vodi preko Poljske i Srbije, pretvorila i u jedan od najozbiljnijih novijih diplomatskih sukoba Berlina i Moskve, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN ODGOVORIO ZELENSKOM: “To je najava državnog terorizma, sa teroristima se ne pregovara”

Putin poručio da sa teroristima nema pregovora nakon što je Zelenski najavio da rusko nebo postaje opasno za letove.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je zatvaranje ruskog vazdušnog prostora, koji će zbog ukrajinskih dronova biti sve opasniji, a ova izjava nije se svidjela njegovom ruskom kolegi, Vladimiru Putinu.

Putin je ovu poruku nazvao “najavom državnog terorizma” i poručio da će Rusija odgovoriti ako napadi dovedu do tragedija povezanih sa civilnim vazduhoplovstvom.

“Nisam čuo takve izjave, ali ako je to izgovoreno naglas, onda je to jednostavno najava državnog terorizma“, rekao je Putin i izjavu Zelenskog povezao sa pregovorima o završetku rata:

“Skrećem pažnju na to da oni od nas traže nastavak pregovora, traže lične sastanke. Sa teroristima se ne pregovara. To je prvo. A drugo, ako se, ne daj Bože, takve tragedije budu događale, pronaći ćemo čime da odgovorimo. Neka niko u to ne sumnja”, rekao je Putin.

Šta je zapravo rekao Zelenski?
Zelenski je ranije u obraćanju upozorio aviokompanije, osiguravače i druge koji koriste ruski vazdušni prostor da će ukrajinski dronovi sve češće djelovati iznad Rusije.

“Danas želimo da upozorimo svaku aviokompaniju koja koristi ruski vazdušni prostor, svakog osiguravača, sve koji još koriste ključne ruske aerodrome: rusko nebo postaje potpuno opasno”, rekao je Zelenski i naglasio da Ukrajina ne prijeti civilnim avionima:

“Ukrajina ne prijeti civilnom vazduhoplovstvu kao takvom, nijednom civilnom avionu. Jednostavno će dronova na nebu Rusije biti i to treba uzeti u obzir. Iako ruske vlasti o tome ne izvještavaju kako bi trebalo, rusko nebo će se de facto zatvarati: rat koji je pokrenula Rusija zatvara njeno nebo”.

Ukrajinski predsjednik posebno je pozvao aviokompanije koje lete prema Moskvi, Sankt Peterburgu i drugim velikim ruskim destinacijama da uzmu u obzir opasnost, jer, kako je naveo “civilnom vazduhoplovstvu nije mjesto među dronovima”.

Predsjednik Ukrajine je naveo i da će ruski vazdušni prostor sve više biti područje djelovanja ukrajinskih dronova i projektila te je to opisao kao dio ukrajinskog prava na samoodbranu. Kazao je da Ukrajina napada ruske vojne ciljeve i dijelove privrede koji, prema Kijevu, služe ruskim ratnim naporima.

Dio stranih kompanija i dalje leti iznad Rusije
Evropske i američke aviokompanije uglavnom ne koriste ruski vazdušni prostor zbog rata, ali preko Rusije i dalje lete kompanije iz niza drugih država, među kojima su Kina, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Otkako je počeo rat, čak su oborena i dva civilna aviona, nakon pogrešne identifikacije.

Putin najavio masovne napade na ukrajinsku energetiku
Takođe, ruski predsjednik je naveo da je ruska vojska dobila uputstva za pripremu masovnih napada na ukrajinske energetske objekte, a kako je istakao, riječ je o odgovoru na ukrajinske napade na rusku energetsku infrastrukturu i rafinerije.

“Ruskim oružanim snagama data su uputstva za pripremu i izvođenje masovnih udara po energetskim objektima Ukrajine. Oni udaraju po našima – dobiće odgovor”, rekao je Putin.

Reuters navodi da je Putin priznao da su ukrajinski napadi dronovima nanijeli stvarnu štetu ruskim rafinerijama.

Nastavi čitati

Aktuelno