Connect with us

Svijet

SAD NAPUSTILE SZO: Vašington zvanično stavlja tačku na saradnju, povučeni svi ljudi iz Ženeve

SAD zvanično su se povukle iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ostavljajući ih bez jednog od svojih najvećih finansijskih podržavalaca, uz optužbe Vašingtona za loše upravljanje pandemijom kovida i politički uticaj pojedinih država.

SAD zvanično su se povukle iz Svetske zdravstvene organizacije (WHO), ostavljajući ovu agenciju Ujedinjenih nacija bez jednog od svojih najvećih donatora.

Američki predsednik Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom je signalizirao povlačenje još prije godinu dana, nakon što je kritikovao organizaciju zbog toga što je, kako je naveo, bila previše “naklonjena Kini” tokom pandemije kovida.

Američko Ministarstvo zdravlja i socijalnih službi saopštilo je da je odluka donijeta zbog navodnog “lošeg upravljanja pandemijom”, nemogućnosti SZO da se reformiše i političkog uticaja država članica.

Svjetska zdravstvena organizacija odbacila je ove tvrdnje, a njen generalni direktor Tedros Adanom Gebrejesus rekao je da je povlačenje “gubitak za Sjedinjene Države i za cijeli svijet”.

Finansijski udar za SZO
SZO je ukazala na svoje globalne napore u borbi protiv dječije paralize, HIV-a i AIDS-a, smrtnosti majki, kao i na međunarodni sporazum o kontroli duvana.

Nakon pandemije, države članice SZO radile su na izradi međunarodnog pandemijskog sporazuma, čiji je cilj sprečavanje, priprema i odgovor na buduće pandemije, uključujući pravedniju raspodelu vakcina i lijekova.

Sporazum je konačno usaglašen u aprilu prošle godine, uz saglasnost svih država članica SZO, osim Sjedinjenih Američkih Država.

Vašington je tradicionalno bio jedan od najvećih donatora SZO, ali nije platio svoje članarine za 2024. i 2025. godinu, što je već dovelo do velikih otpuštanja u okviru organizacije.

Iako pravnici SZO smatraju da su SAD u obavezi da plate zaostala dugovanja, procijenjena na oko 260 miliona dolara (193 miliona funti), Vašington je saopštio da ne vidi razlog da to učini.

Prekid saradnje i poruke Vašingtona
Američke vlasti navele su da je svo finansiranje WHO iz budžeta SAD obustavljeno, da su američki zaposleni i saradnici povučeni iz sedišta organizacije u Ženevi, u Švajcarskoj, kao i iz njenih kancelarija širom svijeta, dok su stotine američkih angažmana sa WHO suspendovane ili u potpunosti prekinute.

“SZO je uprljala i obezvrijedila sve što je Amerika učinila za nju”, navodi se u zajedničkom saopštenju američkog ministra zdravlja Roberta F. Kenedija i državnog sekretara Marka Rubija.

Oni su naveli da je organizacija “napustila svoju osnovnu misiju i više puta delovala protiv interesa Sjedinjenih Američkih Država”, uključujući i, kako su rekli, neuspjeh da vrati američku zastavu koja se nalazi u sjedištu SZO u Ženevi.

“U budućnosti će se angažman SAD prema SZO svesti isključivo na sprovođenje povlačenja i zaštitu zdravlja i bezbednosti američkog naroda”, dodali su.

Američko ministarstvo saopštilo je da će SAD razvijati bilateralne odnose sa drugim državama kako bi obezbijedile nadzor nad bolestima i razmjenu patogena, ali nije moglo da navede sa kojim konkretnim zemljama su takvi aranžmani do sada uspostavljeni.

Na pitanje o globalnim naporima u borbi protiv dječije paralize ili HIV-a, zvaničnici su rekli da će SAD sarađivati sa “nevladinim organizacijama i verskim grupama”, ali bez navođenja konkretnih partnerstava.

Upitani da li će SAD nastaviti da učestvuju u razmeni informacija i razvoju godišnje globalne vakcine protiv gripa, zvaničnici nisu bili sigurni.

Nakon što je Donald Tramp potpisao uredbu o povlačenju na početku svog drugog mandata, WHO je saopštila da se nada da će SAD preispitati svoju odluku i navela da su “WHO i SAD spasile bezbroj života i zaštitile Amerikance i ljude širom svijeta od zdravstvenih prijetnji”.

Kako je zaključeno, takva odluka bila bi “u interesu zdravlja i dobrobiti miliona ljudi širom svijeta”.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno