Connect with us

Svijet

DANAS PADA ODLUKA? Rusija se prvi put pridružuje pregovorima Ukrajine i SAD, Zelenski negoduje

Kremlj je potvrdio da će se u Abu Dabiju održati prvi trilateralni mirovni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije.

U Abu Dabiju će se danas održati prvi trilateralni mirovni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije, potvrdio je Kremlj. Sastanak slijedi nakon razgovora Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog u Davosu, kao i sastanka američke delegacije sa Vladimirom Putinom u Moskvi.

Potvrda ruskog učešća stigla je nakon što se Vladimir Putin u Moskvi sastao sa mirovnim izaslanikom Donalda Trampa, Stivom Vitkofom, i njegovim zetom Džaredom Kušnerom, piše Sky News.

Kremlj je četvoročasovne razgovore opisao kao “izuzetno sadržajne, konstruktivne i… izuzetno iskrene i povjerljive”, ali je istovremeno izrazio sumnju u mogućnost značajnijeg napretka. U saopštenju je ponovljeno upozorenje da nema izgleda za dugoročno rješenje ukoliko se ne riješe teritorijalna pitanja, što je, prema tvrdnjama Kremlja, dogovoreno na prošlogodišnjem samitu Trampa i Putina na Aljasci. Moskva je dodala da će Rusija nastaviti sa vojnim djelovanjem dok se ne postigne diplomatsko rješenje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nagovijestio je da je trilateralni sastanak bio ideja Vašingtona u posljednjem trenutku, dogovorena tek nakon njegovog sastanka sa Trampom u Davosu. Kijev je saopštio da će na pregovore poslati glavnog pregovarača Rustema Umerova i šefa kabineta Zelenskog, Kirila Budanova. Moskva je objavila da će ruski tim predvoditi admiral Igor Kostjukov.

Šta je dogovoreno na samitu na Aljasci?
Iako na sastanku Trampa i Putina na Aljasci u avgustu nije postignut konkretan dogovor, vjeruje se da su dvojica lidera razgovarala o mogućnosti da se Ukrajina odrekne teritorije u zamjenu za prekid sukoba. Ruski predsjednik je navodno američkom kolegi rekao da želi istočne regione Donjeck i Lugansk, uključujući i područja koja njegove snage nisu zauzele. Zelenski je ranije izjavio da Moskva želi ostatak Donjecka – i čitav istočni region Donbasa – kao dio plana o prekidu vatre. Poručio je da bi Kijev takav prijedlog odbio jer bi time Ukrajina bila lišena ključne odbrambene linije, takozvanog „pojasa tvrđava“, što bi Moskvi otvorilo put za dalje ofanzive.

Zelenski izrazio nezadovoljstvo
Odluka o trilateralnim pregovorima dolazi nakon što je Zelenski izrazio frustraciju zbog evropskih saveznika Ukrajine tokom govora u Davosu. U opaskama koje su povremeno podsjećale na Trampov stav, upozorio je kontinent na beskrajni “Dan mrmota” i optužio zemlje za nedostatak djelovanja.

“Prošle godine, upravo ovdje u Davosu, završio sam svoj govor riječima ‘Evropa mora znati kako da se odbrani’ – prošla je godina, a ništa se nije promijenilo”, rekao je.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen odgovorila je: “Podržavamo herojsku borbu ukrajinskog naroda četiri godine. Mislim da sa naše strane djela govore više od riječi.”

Dodala je: “Mi smo najveći podržavalac Ukrajine. U posljednje četiri godine izdvojeno je više od 193 milijarde evra (168 milijardi funti), a Evropsko vijeće je upravo odlučilo da ovoj sumi doda još 90 milijardi evra (78 milijardi funti) za naredne dvije godine.”

Govor Zelenskog usledio je nakon “pozitivnog” sastanka sa Trampom, na kojem se razgovaralo o mirovnom planu koji je “gotovo spreman”. Ipak, slično kao i Moskva, Kijev je sada usmjeren na teritorijalna neslaganja i na uvjeravanje Bijele kuće da ukrajinski uslovi treba da imaju prednost u odnosu na ruske zahtjeve.

Zelenski je napustio forum u Davosu izjavivši da je njegova zemlja postigla dogovore o novom paketu protivvazdušne odbrane i ustvrdio da Rusija gubi 45.000 vojnika mjesečno.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno