Connect with us

Svijet

DANAS PADA ODLUKA? Rusija se prvi put pridružuje pregovorima Ukrajine i SAD, Zelenski negoduje

Kremlj je potvrdio da će se u Abu Dabiju održati prvi trilateralni mirovni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije.

U Abu Dabiju će se danas održati prvi trilateralni mirovni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije, potvrdio je Kremlj. Sastanak slijedi nakon razgovora Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog u Davosu, kao i sastanka američke delegacije sa Vladimirom Putinom u Moskvi.

Potvrda ruskog učešća stigla je nakon što se Vladimir Putin u Moskvi sastao sa mirovnim izaslanikom Donalda Trampa, Stivom Vitkofom, i njegovim zetom Džaredom Kušnerom, piše Sky News.

Kremlj je četvoročasovne razgovore opisao kao “izuzetno sadržajne, konstruktivne i… izuzetno iskrene i povjerljive”, ali je istovremeno izrazio sumnju u mogućnost značajnijeg napretka. U saopštenju je ponovljeno upozorenje da nema izgleda za dugoročno rješenje ukoliko se ne riješe teritorijalna pitanja, što je, prema tvrdnjama Kremlja, dogovoreno na prošlogodišnjem samitu Trampa i Putina na Aljasci. Moskva je dodala da će Rusija nastaviti sa vojnim djelovanjem dok se ne postigne diplomatsko rješenje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nagovijestio je da je trilateralni sastanak bio ideja Vašingtona u posljednjem trenutku, dogovorena tek nakon njegovog sastanka sa Trampom u Davosu. Kijev je saopštio da će na pregovore poslati glavnog pregovarača Rustema Umerova i šefa kabineta Zelenskog, Kirila Budanova. Moskva je objavila da će ruski tim predvoditi admiral Igor Kostjukov.

Šta je dogovoreno na samitu na Aljasci?
Iako na sastanku Trampa i Putina na Aljasci u avgustu nije postignut konkretan dogovor, vjeruje se da su dvojica lidera razgovarala o mogućnosti da se Ukrajina odrekne teritorije u zamjenu za prekid sukoba. Ruski predsjednik je navodno američkom kolegi rekao da želi istočne regione Donjeck i Lugansk, uključujući i područja koja njegove snage nisu zauzele. Zelenski je ranije izjavio da Moskva želi ostatak Donjecka – i čitav istočni region Donbasa – kao dio plana o prekidu vatre. Poručio je da bi Kijev takav prijedlog odbio jer bi time Ukrajina bila lišena ključne odbrambene linije, takozvanog „pojasa tvrđava“, što bi Moskvi otvorilo put za dalje ofanzive.

Zelenski izrazio nezadovoljstvo
Odluka o trilateralnim pregovorima dolazi nakon što je Zelenski izrazio frustraciju zbog evropskih saveznika Ukrajine tokom govora u Davosu. U opaskama koje su povremeno podsjećale na Trampov stav, upozorio je kontinent na beskrajni “Dan mrmota” i optužio zemlje za nedostatak djelovanja.

“Prošle godine, upravo ovdje u Davosu, završio sam svoj govor riječima ‘Evropa mora znati kako da se odbrani’ – prošla je godina, a ništa se nije promijenilo”, rekao je.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen odgovorila je: “Podržavamo herojsku borbu ukrajinskog naroda četiri godine. Mislim da sa naše strane djela govore više od riječi.”

Dodala je: “Mi smo najveći podržavalac Ukrajine. U posljednje četiri godine izdvojeno je više od 193 milijarde evra (168 milijardi funti), a Evropsko vijeće je upravo odlučilo da ovoj sumi doda još 90 milijardi evra (78 milijardi funti) za naredne dvije godine.”

Govor Zelenskog usledio je nakon “pozitivnog” sastanka sa Trampom, na kojem se razgovaralo o mirovnom planu koji je “gotovo spreman”. Ipak, slično kao i Moskva, Kijev je sada usmjeren na teritorijalna neslaganja i na uvjeravanje Bijele kuće da ukrajinski uslovi treba da imaju prednost u odnosu na ruske zahtjeve.

Zelenski je napustio forum u Davosu izjavivši da je njegova zemlja postigla dogovore o novom paketu protivvazdušne odbrane i ustvrdio da Rusija gubi 45.000 vojnika mjesečno.

Svijet

IZBORI U RUSIJI 18. DO 20. SEPTEMBRA: Ko izlazi na crtu Putinu?

U Rusiji će od 18. do 20. septembra biti održani trodnevni parlamentarni izbori.

Svjetski mediji prenose da će većinu od 450 poslanika u Državnoj dumi zasigurno osvojiti Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.

Putin ne izlazi na ove izbore kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i opozicije.

Stranke koje “izlaze na crtu” Putinovoj stranci zapravo su pod strogom kontrolom Kremlja, tvrde svjetski mediji.

Predvođena poznatim političarima, kao što su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, Jedinstvena Rusija ima jasan cilj – zadržati dvotrećinsku ustavnu većinu.  Na ovim izborima kao kandidate ističu i velik broj veterana rata u Ukrajini.

Koje su stranke opozicije?

Na ovim izborima biće i Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF), najveća opoziciona stranka, koju vodi veteran ruske politike Genadij Zjuganov.

Iako se u nekim regionima suočavaju sa pritiscima Kremlja, oni u potpunosti podržavaju spoljnu i ratnu politiku zemlje.

Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR) takođe učestvuje na ovim izborima. Stranku je nekada vodio Vladimir Žirinovski, a sada je pod vođstvom Leonida Sluckog.

Ova stranka djeluje kao desna, ultranacionalistička opcija koja je potpuno lojalna predsjedniku.

Među partijama koje izlaze na izbore u septembru je i mlađa stranka Novi ljudi na čelu s Aleksejem Nečajevim i sa istaknutim članom Vladislavom Davankovom.

Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP
Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP

Ova stranka privlači mlađe i poslovne birače, ali ne dovodi u pitanje ključne odluke Kremlja.

Antiratnoj liberalnoj stranci Jabuka sudskim su odlukama ukinute regionalne izborne liste u nekoliko ključnih regija, a njihovi istaknuti članovi, među kojima je Lev Šlosberg, osuđeni su ili se suočavaju sa zatvorskim kaznama.

Antiratnom političaru Borisu Nadeždinu je zabranjena kandidatura na ranijim predsjedničkim izborima, a zbog toga što bi mogao biti uhapšen, napustio je Rusiju uoči parlamentarne kampanje.

Putin o izborima

Putin je izjavio da će predstojeći parlamentarni izbori u njegovoj zemlji potvrditi stabilnost ruske države.

“Uvjeren sam da će predstojeći izbori potvrditi stabilnost države”, rekao je Putin obraćajući se na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

Dodao je da će ovi izbori potvrditi i “zrelost” ruskog političkog sistema te sposobnost zemlje da se odupre “bilo kakvim spoljnim prijetnjama”.

Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP
Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP

Istakao je da će izbori takođe izraziti “zajedničku volju miliona ljudi i njihovu želju da osiguraju suverenitet i sigurnost Rusije”.

Fokus na državu i ekonomiju

Putin je rekao da Rusija, “uprkos svim poteškoćama”, razvija, pokreće i provodi velike projekte usmjerene na unapređenje kvaliteta javne uprave, odbrambenih kapaciteta, ekonomskog rasta i društvenog razvoja.

“Sve nove mogućnosti koje zajedno stvaramo moraju ojačati suverenitet, sigurnost Rusije i njen položaj u svijetu”, rekao je Putin.

Naglasio je da će Rusija nastaviti da održava izbore na različitim nivoima širom svoje teritorije.

111 miliona birača

Septembarski izbori odrediće svih 450 poslanika devetog saziva Državne dume Rusije, Donjeg doma ruskog parlamenta.

Izbori se sprovode kroz trodnevno glasanje i uz široku upotrebu elektronskog glasanja.

Centralna izborna komisija Rusije (CIK) saopštila je da je broj birača u Rusiji na dan 1. jula iznosio više od 111 miliona, dok se van zemlje nalazi više od 1,8 miliona birača, prenio je ranije Tanjug.

Na kanalu Centralne izborne komisije na platformi Maks navedeno je da je 1. jula u Rusiji bilo registrovano 111.037.047 birača, prenijele su RIA Novosti.

Van teritorije Rusije živi više od 1.816.000 ruskih birača, dok se u gradu Bajkonuru nalazi više od 11.500 birača, naveli su iz ruske Centralne izborne komisije.

Za ruske državljane koji žive ili borave u inostranstvu biće otvoreno 312 biračkih mjesta u 152 zemlje.

Nastavi čitati

Svijet

PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio

– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.

Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.

Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.

Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.

Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.

Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Aktuelno