Connect with us

Svijet

DANAS PADA ODLUKA? Rusija se prvi put pridružuje pregovorima Ukrajine i SAD, Zelenski negoduje

Kremlj je potvrdio da će se u Abu Dabiju održati prvi trilateralni mirovni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije.

U Abu Dabiju će se danas održati prvi trilateralni mirovni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije, potvrdio je Kremlj. Sastanak slijedi nakon razgovora Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog u Davosu, kao i sastanka američke delegacije sa Vladimirom Putinom u Moskvi.

Potvrda ruskog učešća stigla je nakon što se Vladimir Putin u Moskvi sastao sa mirovnim izaslanikom Donalda Trampa, Stivom Vitkofom, i njegovim zetom Džaredom Kušnerom, piše Sky News.

Kremlj je četvoročasovne razgovore opisao kao “izuzetno sadržajne, konstruktivne i… izuzetno iskrene i povjerljive”, ali je istovremeno izrazio sumnju u mogućnost značajnijeg napretka. U saopštenju je ponovljeno upozorenje da nema izgleda za dugoročno rješenje ukoliko se ne riješe teritorijalna pitanja, što je, prema tvrdnjama Kremlja, dogovoreno na prošlogodišnjem samitu Trampa i Putina na Aljasci. Moskva je dodala da će Rusija nastaviti sa vojnim djelovanjem dok se ne postigne diplomatsko rješenje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nagovijestio je da je trilateralni sastanak bio ideja Vašingtona u posljednjem trenutku, dogovorena tek nakon njegovog sastanka sa Trampom u Davosu. Kijev je saopštio da će na pregovore poslati glavnog pregovarača Rustema Umerova i šefa kabineta Zelenskog, Kirila Budanova. Moskva je objavila da će ruski tim predvoditi admiral Igor Kostjukov.

Šta je dogovoreno na samitu na Aljasci?
Iako na sastanku Trampa i Putina na Aljasci u avgustu nije postignut konkretan dogovor, vjeruje se da su dvojica lidera razgovarala o mogućnosti da se Ukrajina odrekne teritorije u zamjenu za prekid sukoba. Ruski predsjednik je navodno američkom kolegi rekao da želi istočne regione Donjeck i Lugansk, uključujući i područja koja njegove snage nisu zauzele. Zelenski je ranije izjavio da Moskva želi ostatak Donjecka – i čitav istočni region Donbasa – kao dio plana o prekidu vatre. Poručio je da bi Kijev takav prijedlog odbio jer bi time Ukrajina bila lišena ključne odbrambene linije, takozvanog „pojasa tvrđava“, što bi Moskvi otvorilo put za dalje ofanzive.

Zelenski izrazio nezadovoljstvo
Odluka o trilateralnim pregovorima dolazi nakon što je Zelenski izrazio frustraciju zbog evropskih saveznika Ukrajine tokom govora u Davosu. U opaskama koje su povremeno podsjećale na Trampov stav, upozorio je kontinent na beskrajni “Dan mrmota” i optužio zemlje za nedostatak djelovanja.

“Prošle godine, upravo ovdje u Davosu, završio sam svoj govor riječima ‘Evropa mora znati kako da se odbrani’ – prošla je godina, a ništa se nije promijenilo”, rekao je.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen odgovorila je: “Podržavamo herojsku borbu ukrajinskog naroda četiri godine. Mislim da sa naše strane djela govore više od riječi.”

Dodala je: “Mi smo najveći podržavalac Ukrajine. U posljednje četiri godine izdvojeno je više od 193 milijarde evra (168 milijardi funti), a Evropsko vijeće je upravo odlučilo da ovoj sumi doda još 90 milijardi evra (78 milijardi funti) za naredne dvije godine.”

Govor Zelenskog usledio je nakon “pozitivnog” sastanka sa Trampom, na kojem se razgovaralo o mirovnom planu koji je “gotovo spreman”. Ipak, slično kao i Moskva, Kijev je sada usmjeren na teritorijalna neslaganja i na uvjeravanje Bijele kuće da ukrajinski uslovi treba da imaju prednost u odnosu na ruske zahtjeve.

Zelenski je napustio forum u Davosu izjavivši da je njegova zemlja postigla dogovore o novom paketu protivvazdušne odbrane i ustvrdio da Rusija gubi 45.000 vojnika mjesečno.

Related Topics:

Svijet

FRANCUSKA U HAOSU: Ministar podnio ostavku, predsjednik rekao ne (VIDEO)

Francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez ponudio je ostavku nakon nasilnih protesta koji su potresli Francusku, ali je predsjednik Emanuel Makron odbio da je prihvati, uprkos ozbiljnim propustima policije i obavještajnih službi, saopštila je Jelisejska palata.

Predsjednik je, međutim, ukazao na „propuste u predviđanju i obavještajnim podacima“ koji su doveli do nasilja na protestima 17. oktobra i zatražio od policije „nove metode djelovanja“ protiv izgrednika, dva dana nakon nasilja 17. oktobra koje je potreslo zemlju, prenosi BFM.

Pod pritiskom nakon nasilja na marginama protesta 17. oktobra, Makron je u nedjelju primio ostavku Lorana Nunjeza, ali je odlučio da ga zadrži na funkciji ministra unutrašnjih poslova, navodeći kao razlog „potrebu za kontinuiranom komandom nad sprovođenjem zakona u trenutnom kontekstu“, prenosi Tanjug.

U nedjelju uveče, šef države se obratio naciji, potvrđujući da će „oni koji su pokušali da sruše Republiku biti pozvani na odgovornost“.

„Svi osjećamo bijes, sramotu“, nastavio je Emanuel Makron, koji se takođe suočava sa žestokom vatrom opozicije šest mjeseci prije predsjedničkih izbora.

Pariz kao “ratna zona”
Novi sukobi izbili su kasno u nedjelju u Parizu, na Trgu Republike, epicentru protesta u prestonici.

Mediji i vlasti su izvijestili o pljačkama i daljim pokušajima pljačke od strane manjih grupa pojedinaca u Parizu, Lionu i Marseju između nedjelje uveče i ponedjeljka ujutru.

U prestonici je policija prijavila ukupno 92 hapšenja do ponoći.

Kao odgovor na šok izazvan nasiljem, premijer Sebastijan Lekorni trebalo bi da održi međuministarski krizni sastanak u 10.00 časova, fokusirajući se na tri oblasti – ekonomiju i trgovinu, osiguranje i sudske postupke, prema saopštenju kabineta premijera.

Predsjednik Makron je, takođe, zadužio premijera da okupi političke stranke, sindikate, lokalne vlasti i poslanike.

Od 9 časova pa nadalje, u Bersiju se očekuju i trgovci, distributeri, hotelijeri i ugostitelji, kao i banke i osiguravajuća društva kako bi procijenili obim materijalne štete.

Šteta više miliona evra
U subotu je oko 1.500 preduzeća bilo meta napada, prema podacima Federacije trgovine i distribucije (FCD), koja procjenjuje štetu na „nekoliko stotina miliona evra“.

Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez, čiju je ostavku zahtijevala ljevica, očekuje se u Marseju, gradu teško pogođenom nasiljem, gdje su vlasti u subotu izbrojale do 30.000 pljačkaša, navodi BFM.

Nastavi čitati

Svijet

SKANDAL S TRAMPOVIM PAMETNIM TELEFONOM: Procurili podaci hiljada korisnika

Nova hakerska grupa pod nazivom BYOD saopštila je da je provalila u sistem mobilne mreže Trump Mobile i na dark vebu objavila lične podatke više od 3.600 korisnika.

Riječ je o novom udarcu za brend iza kojeg stoji bivši američki predsjednik i njegovu franšizu koja promoviše pozlaćeni pametni telefon T1. Prve provjere pokazuju da baza koja je procurila uključuje imena, adrese, brojeve telefona, imejl adrese i detalje o narudžbinama, čiju su tačnost potvrdili i sami oštećeni korisnici.

Kako su hakeri došli do podataka korisnika Trump Mobile mreže?
Prema navodima bezbjednosnih stručnjaka, BYOD je upao u sistem tako što je preuzeo nalog jednog od zaposlenih u kompaniji Liberty Mobile, operateru koji tehnički vodi ovu uslugu na Floridi.

Hakeri su iskoristili taj pristup da upadnu u izložene poddomene servisa, pri čemu tvrde da i dalje imaju aktivan pristup kontrolnoj tabli i da kompanija uopšte nije koristila dvofaktorsku autentifikaciju (2FA) radi zaštite naloga.

Kako je kompanija reagovala na hakerski napad?
Posebno zabrinjava način na koji je kompanija reagovala na incident.

Prema tvrdnjama hakerske grupe, iz Trump Mobile-a su na bezbjednosni propust odgovorili kratkim saopštenjem da “nemaju tim koji bi se bavio time”, dok su napadače jednostavno proglasili “teroristima”.

Zvanična uprava kompanije i Liberty Mobile zasad odbijaju da odgovore na upite medija, što neodoljivo podsjeća na sličan incident iz maja, kada su nedjeljama vijećali da li uopšte da obavijeste korisnike o kompromitovanju podataka.

Da li su podaci korisnika završili kod više hakerskih grupa?
Da stvar bude zamršenija, sumnja se da BYOD nije jedina grupa koja posjeduje ove podatke.

Druga hakerska grupa, EndZone, još ranije je tvrdila da je došla do baze od oko 4.000 korisnika istog servisa, pa analitičari vjeruju da je riječ o istom prvobitnom kompromitovanju sistema, čiji se podaci sada preprodaju i dijele u sajber-podzemlju.

Koji su rizici za korisnike čiji su podaci procurili?
Za same korisnike postoji bar jedna dobra vijest: među objavljenim podacima nema brojeva platnih kartica, pa direktna finansijska krađa nije primarni rizik.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da su objavljeno ime, adresa i istorija kupovine sasvim dovoljni da sajber-kriminalci započnu izuzetno uvjerljive fišing (phishing) napade, predstavljajući se kao kurirske službe ili sama mobilna mreža.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp žestoko napao Zelenskog: ON NE ŽELI KRAJ RATA

Američki predsjednik Donald Tramp oštro je kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, optužujući ga da ne želi kraj rata sa Rusijom i da ga ne zanimaju posljedice ukrajinskih napada na ruske rafinerije, koji, kako tvrdi, nanose ozbiljnu štetu svjetskom tržištu dizel goriva, uključujući i američko.

“Zelenskog to ne zanima, iskreno govoreći, s obzirom na sav novac koji mu Evropa, kao što je poznato, daje, a koji mu je u prošlosti davao i ‘pokvareni’ (bivši predsjednik SAD) Džo Bajden, on uopšte ne želi da okonča ovaj rat, a vjerovatno to nikada nije ni želio”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Prema njegovim riječima, Zelenski je prije dvije godine mogao da postigne bolji sporazum nego što je to danas moguće.

“Njegova zemlja je u rasulu, veliki dio teritorije je izgubljen, ostao je bez izlaza na okeane i mora, a muško stanovništvo je desetkovano, ranjeno ili mrtvo”, napisao je Tramp i ponovio da želi da se rat u Ukrajini okonča.

On je istakao da trenutno radi na pregovorima o miru između Rusije i Ukrajine i naveo da “ne želi da učini ništa što bi, na nepromišljen način, udaljilo Rusiju od pregovaračkog stola”.

Tramp je dodao da Rusija “čini veoma malo, ako i išta” da pomogne Iranu, “u poređenju sa onim što bi mogla da učini”.

Šta je Zelenski prethodno rekao za Trampa?

Prethodno je Zelenski optužio Trampa da pokušava da izvrši pritisak na Ukrajinu da se preda Rusiji.

On je ocijenio da je Vašington u posljednje vrijeme izveo niz “neprijateljskih poteza” prema Kijevu, uključujući namjerno usporavanje interneta preko sistema Starlink, kao i odlaganje isporuka raketa za sistem patriot.

“Smatram da su preduzeti koraci kako bi se Ukrajina ubijedila da kapitulira. Ne tvrdim da je to cilj kojem teže naši partneri. Ne želim ni da pomislim da naši američki partneri vjeruju kako se rat može brže okončati na račun Ukrajine. Ali, upravo tako to izgleda”, rekao je Zelenski.

Ukrajinski predsjednik je takođe ocijenio da Tramp ima veoma dobre odnose sa Putinom.

Nastavi čitati

Aktuelno