Connect with us

Svijet

DANAS PADA ODLUKA? Rusija se prvi put pridružuje pregovorima Ukrajine i SAD, Zelenski negoduje

Kremlj je potvrdio da će se u Abu Dabiju održati prvi trilateralni mirovni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije.

U Abu Dabiju će se danas održati prvi trilateralni mirovni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije, potvrdio je Kremlj. Sastanak slijedi nakon razgovora Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog u Davosu, kao i sastanka američke delegacije sa Vladimirom Putinom u Moskvi.

Potvrda ruskog učešća stigla je nakon što se Vladimir Putin u Moskvi sastao sa mirovnim izaslanikom Donalda Trampa, Stivom Vitkofom, i njegovim zetom Džaredom Kušnerom, piše Sky News.

Kremlj je četvoročasovne razgovore opisao kao “izuzetno sadržajne, konstruktivne i… izuzetno iskrene i povjerljive”, ali je istovremeno izrazio sumnju u mogućnost značajnijeg napretka. U saopštenju je ponovljeno upozorenje da nema izgleda za dugoročno rješenje ukoliko se ne riješe teritorijalna pitanja, što je, prema tvrdnjama Kremlja, dogovoreno na prošlogodišnjem samitu Trampa i Putina na Aljasci. Moskva je dodala da će Rusija nastaviti sa vojnim djelovanjem dok se ne postigne diplomatsko rješenje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nagovijestio je da je trilateralni sastanak bio ideja Vašingtona u posljednjem trenutku, dogovorena tek nakon njegovog sastanka sa Trampom u Davosu. Kijev je saopštio da će na pregovore poslati glavnog pregovarača Rustema Umerova i šefa kabineta Zelenskog, Kirila Budanova. Moskva je objavila da će ruski tim predvoditi admiral Igor Kostjukov.

Šta je dogovoreno na samitu na Aljasci?
Iako na sastanku Trampa i Putina na Aljasci u avgustu nije postignut konkretan dogovor, vjeruje se da su dvojica lidera razgovarala o mogućnosti da se Ukrajina odrekne teritorije u zamjenu za prekid sukoba. Ruski predsjednik je navodno američkom kolegi rekao da želi istočne regione Donjeck i Lugansk, uključujući i područja koja njegove snage nisu zauzele. Zelenski je ranije izjavio da Moskva želi ostatak Donjecka – i čitav istočni region Donbasa – kao dio plana o prekidu vatre. Poručio je da bi Kijev takav prijedlog odbio jer bi time Ukrajina bila lišena ključne odbrambene linije, takozvanog „pojasa tvrđava“, što bi Moskvi otvorilo put za dalje ofanzive.

Zelenski izrazio nezadovoljstvo
Odluka o trilateralnim pregovorima dolazi nakon što je Zelenski izrazio frustraciju zbog evropskih saveznika Ukrajine tokom govora u Davosu. U opaskama koje su povremeno podsjećale na Trampov stav, upozorio je kontinent na beskrajni “Dan mrmota” i optužio zemlje za nedostatak djelovanja.

“Prošle godine, upravo ovdje u Davosu, završio sam svoj govor riječima ‘Evropa mora znati kako da se odbrani’ – prošla je godina, a ništa se nije promijenilo”, rekao je.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen odgovorila je: “Podržavamo herojsku borbu ukrajinskog naroda četiri godine. Mislim da sa naše strane djela govore više od riječi.”

Dodala je: “Mi smo najveći podržavalac Ukrajine. U posljednje četiri godine izdvojeno je više od 193 milijarde evra (168 milijardi funti), a Evropsko vijeće je upravo odlučilo da ovoj sumi doda još 90 milijardi evra (78 milijardi funti) za naredne dvije godine.”

Govor Zelenskog usledio je nakon “pozitivnog” sastanka sa Trampom, na kojem se razgovaralo o mirovnom planu koji je “gotovo spreman”. Ipak, slično kao i Moskva, Kijev je sada usmjeren na teritorijalna neslaganja i na uvjeravanje Bijele kuće da ukrajinski uslovi treba da imaju prednost u odnosu na ruske zahtjeve.

Zelenski je napustio forum u Davosu izjavivši da je njegova zemlja postigla dogovore o novom paketu protivvazdušne odbrane i ustvrdio da Rusija gubi 45.000 vojnika mjesečno.

Related Topics:

Svijet

ALARM U EVROPI: Ultrasnažna droga odnosi sve više života, raste broj žrtava

Velika Britanija suočava se sa talasom kokaina izuzetno visoke čistoće, dok broj smrtnih slučajeva povezanih sa tom drogom dostiže rekordne nivoe.

Stručnjaci upozoravaju da je rast proizvodnje u Južnoj Americi doveo do značajnog povećanja čistoće kokaina koji završava na ulicama, pa korisnici često nesvjesno preuzimaju veći rizik nego ranije.

Istraga Independenta tokom ovogodišnjeg festivala u Čeltenamu, koji je posjetilo više od 200.000 ljudi, pokazala je da su dva od tri analizirana uzorka kokaina imala čak 85 odsto čistoće.

Bivši britanski državni koordinator za droge Majk Trejsi te rezultate nazvao je “veoma zabrinjavajućim“ i pozvao vladu na hitnu reakciju zbog, kako kaže, rastućeg zdravstvenog rizika.

Ključni podaci pokazuju da je prosječna čistoća kokaina porasla sa oko 32 odsto prije 13 godina na više od 80 odsto danas, a u Engleskoj i Velsu je 2024. godine od posljedica povezanih sa kokainom umrlo rekordnih 1.279 ljudi, prenosi Tportal.

Ujedinjeno Kraljevstvo pritom ima najveću stopu konzumacije kokaina u Evropi, dok je potrošnja na liječenje zavisnosti od droga i alkohola realno smanjena za 40 odsto između 2015. i 2022. godine.

Prema podacima iz analize otpadnih voda, konzumacija kokaina u Engleskoj porasla je za četvrtinu u posljednjih pet godina.

Rizik od predoziranja sve veći

Kokain može izazvati srčani ili moždani udar, kao i napade, upozorava Nacionalna zdravstvena služba (NHS), a rizik od predoziranja raste ako se droga kombinuje sa alkoholom.

Uzorci iz Čeltenama analizirani su na Univerzitetu Kingston i gotovo svi sadržavali su tragove kokaina, a dodatna laboratorijska analiza pokazala je da su dva uzorka, uključujući onaj pronađen u prostoru za presvlačenje beba, imala čistoću od 85 odsto.

Dr Arijak Duran sa Univerziteta Kingston upozorio je da je riječ o kokainu znatno većeg kvaliteta nego što se obično nalazi na uličnom tržištu i da takva koncentracija povećava rizik od predoziranja kod korisnika naviknutih na slabije proizvode.

Organizatori festivala u Čeltenamu (Cheltenham Festival) poručili su da su razočarani nalazima i istakli da je upotreba ilegalnih droga širi društveni problem prisutan na mnogim velikim događajima.

Britanska Nacionalna kriminalistička agencija procjenjivala je da je prosječna čistoća kokaina na korisničkom nivou 2013. godine iznosila između 32 i 38 odsto. Stručnjaci smatraju da je rekordna proizvodnja u Južnoj Americi, uz nove krijumčarske rute prema Evropi, preplavila britansko tržište i smanjila potrebu za miješanjem kokaina sa drugim supstancama.

Jača droga za manje novca

Piter Kejn iz kompanije Eurofins Forensic Services navodi da je čistoća tokom pandemije dostigla oko 75 odsto, a posljednjih godina premašila je 80 odsto. Slično upozorava i Evropska agencija za droge, prema kojoj je prosječna čistoća kokaina u mnogim evropskim državama porasla na između 66 i 81 odsto.

“Kupci danas dobijaju jači proizvod za manje novca“, rekao je Kejn.

Majk Trejsi, ipak,  upozorava da je nepredvidiva čistoća najveći rizik jer korisnici često uzimaju količine na koje su navikli, ne znajući da je droga koju su kupili znatno snažnija nego ranije.

Broj hospitalizacija povezanih sa kokainom i krekom utrostručio se tokom jedne decenije, a broj smrtnih slučajeva raste već 13 godina zaredom.

Među žrtvama su i Lusi Vajt, studentkinja koja je umrla od srčanog zastoja izazvanog kokainom, kao i 24-godišnja učiteljica Emili Rouz Brauning iz Kardifa.

Uprkos desetogodišnjoj strategiji borbe protiv droga pokrenutoj 2021. godine, izdvajanja za liječenje zavisnosti značajno su smanjena, pa Trejsi zagovara uvođenje sistema za testiranje droga kojim bi korisnici mogli da provjere čistoću kupljenih supstanci.

“Ultrasnažan” kokain

Profesor Hari Samnal sa Univerziteta Liverpul Džon Murs, opisuje kokain čistoće veće od 85 odsto kao “ultrasnažan“.

Prema njegovim riječima, takvi proizvodi danas su široko dostupni i relativno pristupačni, a “tržište kokaina nikada nije bilo rizičnije ni štetnije nego danas”, upozorio je.

Prema Svjetskom izvještaju Ujedinjenih nacija o drogama, 2023. godine proizvedeno je više od 3.700 tona kokaina, dijelom zbog širenja uzgoja koke u Kolumbiji, a droga u Evropu i Veliku Britaniju stiže vazdušnim i pomorskim rutama.

Adam Tompson iz Nacionalne kriminalističke agencije rekao je da rekordna proizvodnja u Južnoj Americi obara veleprodajne cijene i povećava čistoću proizvoda na tržištu.

“Sve dok potražnja ostaje visoka, suzbijanje snabdijevanja kokainom biće trajna borba“, zaključio je Tompson.

Nastavi čitati

Svijet

KINEZI STVORILI JEZIVO AI ORUŽJE: Novi rojevi dronova sami donose odluke i uništavaju 100% meta

Kinezi su razvili HG-STR, autonomni AI sistem za rojeve dronova koji donosi odluke za svega 6,6 milisekundi i potpuno samostalno postiže stopu uništenja meta od 100 odsto.

Kineski naučnici razvili su novi sistem vještačke inteligencije koji bi mogao iz korijena da promijeni način na koji dronovi traže i uništavaju neprijateljske mete na bojnom polju.

U uslovima elektronskog ratovanja, neprijateljski sistemi za ometanje često prekidaju komunikaciju između letjelica, zbog čega mete nestaju sa radara operatera. Međutim, novi algoritam omogućava rojevima dronova da donose ispravne odluke i ostanu koordinisani čak i uz nepotpune informacije i u uslovima prekinutih veza.

Sistem je nazvan HG-STR (Heterogeneous Graph Spatio-Temporal Reasoning) i predstavlja prvi AI algoritam koji može da postigne stopu uništenja meta od 100 odsto, tvrde istraživači sa Sjeverozapadnog politehničkog univerziteta u Sijanu.

Tehnologija se oslanja na takozvani sistem “heterogenog grafa”, gdje se svaki objekat mapira na mrežu u kojoj svaka nit nosi specifično značenje. Kroz ovaj model, informacije se dijele u korisne kategorije, pa dronovi momentalno znaju koga treba da proganjaju, a sa kim da sarađuju, piše Independent.

Unutar ove mreže, podaci su organizovani kroz tri ključna informaciona čvora:

Svaki pojedinačni dron nosi podatke o svojoj poziciji, brzini, preostaloj municiji i prethodnom zadatku.
Detektovana neprijateljska meta postaje čvor koji sadrži lokaciju i nivo oštećenja koji je potreban da bi bila uništena.
Okruženje svakog drona funkcioniše kao čvor sa podacima o tome koliki je dio terena ostao neistražen.
Istraživači su u sistem ugradili i naprednu kompresovanu memoriju koja pamti prethodna zapažanja svake letjelice. To znači da u trenutku kada komunikacija otkaže, dronovi ne kreću ispočetka, već nastavljaju misiju koristeći zapamćene podatke.

Tokom testiranja, roj od 10 dronova uspio je da pretraži prostor veličine 100×100 kilometara i uništi sve mete znatno efikasnije, uz kraću pređenu distancu leta. Cijeli proces donošenja odluka unutar HG-STR sistema traje svega 6,6 milisekundi, što je ključni faktor u borbenim situacijama.

Za razliku od dosadašnjih autonomnih algoritama koji sve podatke o prijateljskim i neprijateljskim snagama i terenu tretiraju na isti način – što često dovodi do zabune – kineski AI uči da se fokusira isključivo na prave mete. Kada uoči neprijatelja, to tretira kao prijetnju visokog prioriteta, dok bliskost drugog drona vidi kao priliku za zajednički napad.

Iako se dronovi na ratištima poput Ukrajine još uvijek u velikoj meri kontrolišu ručno preko ljudskih pilota, ovaj izum otvara vrata za stvaranje potpuno autonomnih flota. AI vođeni dronovi će moći da uđu u prostore potpuno odsječene od ljudske komande i samostalno izvrše samo jedno naređenje – da lociraju i eliminišu sve neprijateljske mete.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Aktuelno