Connect with us

Svijet

SAD PONOVO NAPALE IRAN, oglasila se vojska

Vojska SAD saopštila je da je izvela nove napade na jugu Irana i da su na meti bili raketni sistemi i čamci koji su pokušavali da postave mine.

Američka Centralna komanda saopštila je da su napadi izvedeni u samoodbrani i da su izvedeni kako bi se “zaštitile trupe od prijetnje iranskih snaga”.

Meta napada područje kod Bandar Abasa
Portparol Centralne komande, kapetan Tim Hokins rekao je da američka vojska nastavlja “da brani naše trupe uz istovremeno pokazivanje uzdržanosti tokom aktuelnog primirja”.

Napadi dolaze u trenutku kada je portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Bakai izjavio da je postignut određeni napredak u pregovorima sa SAD, ali da sporazum o okončanju sukoba “nije na pomolu”.

Hokins je rekao da su napadi bili usmjereni na područje u blizini Bandar Abasa, lučkog grada na jugu zemlje i sjedišta iranske mornaričke baze koja se nalazi na Ormuskom moreuzu, prenio je New York Times.

Iranski državni mediji ranije su javili da lokalne vlasti u Bandar Abasu istražuju eksplozije koje su se čule u tom području.

Pregovori SAD i Irana i dalje neizvjesni
Iran se za sada nije oglasio povodom najnovijih američkih napada. Nije jasno kakav bi uticaj oni mogli imati na eventualni mirovni sporazum između SAD i Irana.

Podsjetimo, predsjednik SAD Donald Tramp je tokom vikenda nagovijestio da su strane blizu dogovora, ali je kasnije rekao da je naložio pregovaračima “da ne žure” sa sporazumom.

Američki državni sekretar Marko Rubio takođe je izjavio da bi dogovor možda mogao biti postignut u ponedjeljak.

Međutim, Bakai je rekao da je tačno da se došlo do zaključka o velikom dijelu pitanja o kojima se razgovara.

“Ali reći da to znači da je potpisivanje sporazuma neizbiježno – niko ne može iznijeti takvu tvrdnju”, rekao je Bakei.

Šta uključuje mogući sporazum između Vašingtona i Teherana
Memorandum o razumijevanju o kojem se pregovara navodno uključuje produženje primirja za 60 dana, ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i plan za nastavak pregovora o iranskom nuklearnom programu.

CBS News objavio je da američke obajveštajne službe vjeruju da se iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei – koji je povrijeđen u izraelskom napadu prvog dana rata, u kojem je ubijen njegov otac Ali Hamnei – krije na nepoznatoj lokaciji, što otežava komunikaciju sa njegovim izaslanicima i usporava pregovore sa SAD.

Prema američkim medijima, razgovori neće odmah dovesti do konačnog rješenja. Sporna pitanja će vjerovatno biti predmet kasnijih pregovora, uključujući detalje o ukidanju sankcija Iranu, oslobađanju zamrznutih iranskih sredstava i američke zahtijeve da Iran ograniči svoje nuklearne ambicije.

Vjeruje se da je Iran na početku rata imao oko 440 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto čistoće – što je samo mali korak do daljeg obogaćivanja do nivoa od 90 odsto potrebnog za proizvodnju nuklearnog oružja, što bi teoretski omogućilo pravljenje atomske bombe.

Donald Tramp je u ponedjeljak uveče rekao da će obogaćeni uranijum ili biti “odmah” predat SAD ili, “po mogućstvu, u saradnji i koordinaciji sa Islamskom Republikom Iran, uništen na licu mjesta”.

Uprkos umanjivanju značaja mogućeg proboja od strane visokih zvaničnika, iranski glavni pregovarač i ministar spoljnih poslova boravili su u Dohi na razgovorima sa premijerom Katara o mogućem sporazumu sa SAD, prenosi Reuters.

Američke i iranske snage poštuju primirje od 8. aprila. Iran je zadržao kontrolu nad plovidbom kroz Ormuski moreuz, dok je američka mornarica nastojala da blokira iranske luke.

SAD i Izrael pokrenuli su napade na Iran 28. februara. Iran je odgovorio napadima na Izrael i države saveznice SAD u Persijskom zalivu i praktično zatvorio Ormuski moreuz. Taj potez izazvao je nagli rast cijena nafte širom svijeta.

Svijet

Izrael upozorio Ameriku da Iran sprema ATENTAT NA DONALDA TRAMPA

Izraelske obavještajne službe dostavile su Vašingtonu nove povjerljive podatke koji ukazuju na to da Teheran planira atentat na američkog predsjednika Donalda Trampa.

Izraelske obavještajne službe dostavile su Sjedinjenim Američkim Državama povjerljive informacije koje, prema navodima američkih medija, jasno ukazuju na to da Teheran priprema atentat na američkog predsjednika Donalda Trampa.

Kako piše The Wall Street Journal, pozivajući se na izvore iz bezbjednosnih krugova koji su detaljno upoznati sa ovim slučajem, Izrael je američkim vlastima predao svježe obavještajne podatke o navodnom operativnom planu Irana. Krajnji cilj tog plana je likvidacija aktuelnog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Ove informacije dolaze u trenutku kada su bezbjednosne mjere oko Donalda Trampa već podignute na najviši nivo, a američke državne institucije ih, prema pisanju lista, tretiraju sa najvećom mogućom ozbiljnošću.

Izraelska ambasada u Vašingtonu odbila je da komentariše navode o obavještajnim podacima koje je proslijedila američkim vlastima. Sa druge strane, stalna misija Irana pri Ujedinjenim nacijama (UN) u Njujorku takođe nije odgovorila na zahtjeve medija za komentar.

Bezbjednosni analitičari otvoreno upozoravaju da bi eventualna potvrda ovih informacija mogla katastrofalno pogoršati odnose između dvije države.

Tramp se na ove opasne prijetnje lično osvrnuo tokom svog boravka u Ankari, gdje je učestvovao na samitu NATO-a.

„Ja sam na svakoj pojedinačnoj iranskoj listi za likvidaciju. Do sada sam imao malo sreće, ali iskreno, nije me briga“, poručio je Tramp u svom prepoznatljivom stilu.

Vanredne mjere i misterija oko aviona Air Force One

Nakon ove izjave, veliku pažnju javnosti privukla je i iznenadna odluka da američki predsjednik iz Ankare otputuje starijim modelom predsjedničkog aviona Air Force One. Istovremeno, potpuno novi i moderniji avion, kojim obično leti, ostao je parkiran u britanskoj vojnoj bazi.

Pojedini američki mediji prenose da su upravo opravdani bezbjednosni razlozi i direktne prijetnje imale ključnu ulogu u ovoj nesvakidašnjoj odluci, iako za to još uvijek nema zvanične potvrde iz Bijele kuće.

Nastavi čitati

Svijet

ODLOŽENA NOVA PRAVILA ZA ULAZAK U EU: Putnici iz BiH još ne moraju plaćati dozvolu

Putnici iz BiH i drugih zemalja koji bez vize putuju u Evropsku uniju još neko vrijeme neće morati da pribavljaju elektronsko odobrenje za putovanje.

Iako je početak primjene sistema ETIAS bio planiran nakon uvođenja novog režima graničnih kontrola, Evropska unija je prinuđena da odloži njegovo pokretanje zbog tehničkih problema i velikih gužvi koje su nastale poslije uvođenja sistema za evidenciju ulazaka i izlazaka (EES).

Uvođenje sistema ETIAS, koji će biti obavezan za državljane zemalja koje imaju bezvizni režim s Evropskom unijom, odloženo je za narednu godinu, prenosi „Fajnenšel tajms”. Razlog su tehničke poteškoće u funkcionisanju sistema EES i problemi koji su se pojavili nakon njegovog uvođenja na spoljnim granicama Unije.

– Logično je što se odlaže uvođenje ETIAS-a, jer ni sistem EES još ne funkcioniše onako kako je planirano. I dalje postoji dosta konfuzije oko njegove primene. Aerodromi su već zatražili da se mogućnost privremene suspenzije biometrijskih provjera zadrži i nakon završetka ljetne sezone, posebno za zemlje u kojima turistička sezona traje duže. Ne očekujem da će tu biti problema, jer nije riječ o obustavljanju cijelog sistema, već o mogućnosti da se on privremeno prilagodi kada nastanu velike gužve – kaže direktor Jute Aleksandar Seničić.

Dodaje da je, prema podacima koji su predstavljeni, od oko 1.500 graničnih prelaza u Evropskoj uniji probleme imalo svega dvadesetak, zbog čega se sada insistira na većoj fleksibilnosti u primjeni pravila.

Ne govori se o ukidanju ili suspenziji sistema EES, već o tome da se državama omogući da u vanrednim situacijama, kada su gužve prevelike, prilagode način njegove primjene. Evropska komisija je, čini se, razumjela te argumente i siguran sam da neće biti problema da se dozvoli povremena suspenzija novih pravila – ističe Seničić.

Inače, kada bude počeo da se primjenjuje, ETIAS će obuhvatiti oko 1,4 milijarde putnika iz više od 60 država, među kojima je i Srbija. Svi putnici će prije polaska morati elektronski da zatraže odobrenje za putovanje, prođu bezbjednosne provjere i plate taksu od 20 evra.

Odlaganje je uslijedilo nakon što je primjena sistema EES, koji podrazumijeva elektronsku registraciju putnika, uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje prilikom ulaska u EU, dovela do dugih zadržavanja na brojnim graničnim prelazima i aerodromima. Zbog toga su avio-kompanije već upozorile da bi ljetnu turističku sezonu mogli da obilježe dodatni poremećaji i kašnjenja.

Prema navodima „Fajnenšel tajmsa”, agencija EU-LISA, koja je zadužena za razvoj i primjenu oba sistema, ocijenila je da ETIAS neće biti spreman za pokretanje do kraja godine. Upravni odbor agencije već je razmatrao mogućnost odlaganja, a novi rokovi trebalo bi ponovo da budu tema razgovora u septembru.

Evropska komisija formalno donosi odluku o datumu početka primjene ETIAS-a, ali tek nakon što EU-LISA uspješno završi sva testiranja sistema. Izvori lista navode da i dalje postoje određeni informatički problemi i da je prioritet da se najprije stabilizuje rad sistema EES, kako bi se izbjegle još veće gužve na granicama.

Evropski komesar za unutrašnje poslove Magnus Bruner smatra da za zastoje nisu odgovorni samo novi digitalni sistemi, već i nedovoljan broj službenika i neadekvatna infrastruktura na pojedinim graničnim prelazima.

U Evropskoj komisiji ističu da pripreme za ETIAS nisu obustavljene, ali priznaju da je kod ovako složenih informacionih sistema potrebno ispuniti sve tehničke uslove prije početka primene. Iako pojedini evropski zvaničnici očekuju da će odlaganje biti kratkotrajno, drugi smatraju da je uvođenje sistema do kraja ove godine bilo nerealno, piše Politika.

Nastavi čitati

Svijet

AFRIKA GRADI ZELENI ZID DUG 8.000 KM! Stvoriće 10 miliona radnih mjesta (VIDEO)

Dok se svijet suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama klimatskih promjena, afričke države sprovode jedan od najambicioznijih ekoloških projekata u istoriji.

Iako naziv sugeriše neprekidan pojas drveća, projekat je mnogo složeniji. Njegov cilj nije samo sadnja miliona stabala, već obnova degradiranog zemljišta, zaustavljanje širenja pustinje, unapređenje poljoprivrede i stvaranje boljih uslova za život miliona ljudi.

Borba protiv širenja Sahare

Projekat je 2007. godine pokrenula Afrička unija kao odgovor na ubrzano širenje dezertifikacije u području Sahela.

Sahel je ogromna polusušna oblast koja razdvaja Saharu od zelenijih savana u južnom dijelu Afrike.

Prvobitni plan predviđao je stvaranje zelenog pojasa širokog oko 15 kilometara koji bi se prostirao čitavom širinom kontinenta.

Međutim, naučna istraživanja pokazala su da bi mnogo efikasniji bio drugačiji pristup, pa je projekat prerastao u veliku inicijativu obnove prirode.

Danas se, umjesto jednog pojasa drveća, obnavljaju šume, travnjaci, močvare, poljoprivredne površine i autohtona vegetacija, pri čemu se svako područje uređuje u skladu sa lokalnim klimatskim i prirodnim uslovima.

Milionima ljudi prijete glad i siromaštvo

Stanovnici Sahela decenijama se suočavaju sa dugotrajnim sušama, propadanjem zemljišta i sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena.

Milioni ljudi na ovom području žive od poljoprivrede i stočarstva, ali kako zemljište postaje sve siromašnije, a padavine sve nepredvidljivije, prinosi opadaju, raste siromaštvo, a obezbjeđivanje hrane postaje sve veći izazov.

Veliki zeleni zid zato nije samo ekološki, već i razvojni projekat čiji je cilj poboljšanje kvaliteta života lokalnog stanovništva.

Ambiciozni ciljevi do 2030. godine

Veliki zeleni zid jedan je od najvećih svjetskih projekata obnove prirode.

Plan je da do kraja ove decenije bude:

  • obnovljeno 100 miliona hektara degradiranog zemljišta, što odgovara površini približno veličine Egipta;
  • iz atmosfere uklonjeno oko 250 miliona tona ugljen-dioksida;
  • otvoreno 10 miliona radnih mjesta u okviru zelene ekonomije;
  • poboljšani uslovi života i bezbjednost snabdijevanja hranom za milione stanovnika Sahela.

U projektu učestvuje više od 20 država

Veliki zeleni zid danas okuplja više od dvadeset afričkih država, uz podršku međunarodnih organizacija, razvojnih banaka i brojnih fondova koji finansiraju projekte zaštite životne sredine.

Iako je pred učesnicima još mnogo posla, ovaj projekat već se smatra jednim od najznačajnijih primjera kako se obnovom prirode može istovremeno odgovoriti na klimatske promjene, smanjiti siromaštvo i stvoriti održiviji uslovi za život miliona ljudi, prenosi Dnevno.

Nastavi čitati

Aktuelno