Connect with us

Društvo

SAJAM RUKOTVORINA: Banjalučani očarani lutkama patrijarha Pavla, Tita i Jovanke

Udruženje žena “Bubamara” Banjaluka otvorilo je svoj sajam rukotvorina i domaćih proizvoda u parku “Petar Kočić”, a na tezgama ovog sajma Banjalučani mogu pronaći lutke patrijarha Pavla, Karađorđa, cara Lazara, nakit i ostale proizvode iz domaćinstva.

Sajam traje do 1. aprila, a originalnost i kreativnost učesnica sajma privukla je pažnju mnogobrojnih prolaznika.

“Imam lutke u nošnjama, ali i patrijarha Pavla, a tu su i Tito i Jovanka, car Lazar i carica Milica, Sveti Sava, Sveti Nikola, Karađorđe i mnoge druge istorijski važne ličnosti”, rekla je Mira Čekić, članica ovog udruženja, koja je izložila svoje unikatne lutke na ovom sajmu.

Ljiljana Kaurin, članica Udruženja, koja takođe učestvuje na ovom sajmu, istakla je da se pčelarstvom bavi skoro 20 godina.

“U ponudi imamo bagremov med, ali i planinsku livadu, kesten-lipa, propolis kapi, polen i razne mikseve koji se prave sa medom. Imamo miks polen i propolis koji je za jačanje imuniteta, sjeme koprive za anemiju, a novo nam je čoko-med. Pored ovoga imamo i ukrasne svijeće koje ručno pravimo, ali i likere od meda, aronije i višnje”, kazala je ona za “Nezavisne novine”.

Dragana Mićić, članica Udruženja, koja je izložila mnogo različitih proizvoda, istakla je da je odmalena bila kreativna.

“Uvijek sam voljela nešto praviti. Počela sam od plastelina, a prije 13 godina sam počela sa izradom nakita od fimo mase. Ubacivala sam konstantno nove materijale, žicu i kristale. Sada izrađujem nakit od bakra u kombinaciji sa poludragim kamenom”, rekla je Mićićeva, te dodala da pored ovoga radi zmijanjski vez i minijaturne sobe, dijarame.

“Treba mnogo ideja i kreativnosti. Male sobe izrađujem od fimo mase i drugih masa za modeliranje, napravila sam kuhinjicu u kojoj ima malo voće i povrće, kolačići, kiflice, a nakon toga sam počela izrađivati sobice sa slavskim ikonama, što je idealan poklon za slavu. Nisam vidjela da ovo iko radi u Banjaluci i BiH”, objasnila je ona.

Prema riječima Ranke Vojnović, članice Udruženja, Udruženje žena “Bubamara” Banjaluka, djeluje na području Banjaluke, ali i opštinama u zapadnom dijelu Republike Srpske kao što su Prijedor, Novi Grad, Dubica, Laktaši, a imaju članice iz Gradiške i Kotor Varoša.

“Bavimo se organizacijom radionica i edukacija za žene, kao što su izrada nakita, pletenje, heklanje, vez, izrada lutkica, a organizovali smo i školu pčelarstva”, kazala je ona.

Ovaj sajam, kako kaže, organizuju u cilju promocije rada žena i njihovog stvaralaštva, a ovakvih aktivnosti će biti još.

“Uvodimo novitete kao što su makrame i keranje”, kazala je ona, te dodala da će ove tehnike kombinovati sa drugim tehnikama poput veza, veza sa perlicama i tračicama.

“Svoje proizvode izložilo je 10 naših članica, a tu su pčelarke, žene koje se bave preradom voća i povrća, te proizvodnjom proizvoda od drenjka”, objasnila je ona, te dodala da su Banjalučani zainteresovani jer su ovo rukotvorine i proizvodi iz domaćinstava.

“Sve su ovo žene radile ručno, nije riječ o preprodaji. Ovdje možete naći šivane papuče, med, vez, ukrasne flaše, sokove, sirupe, dakle sve što jedno domaćinstvo može da ponudi”, ispričala je ona.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Nastavi čitati

Aktuelno