Connect with us

Društvo

Samo 44 odsto djece u BiH pohađa vrtić, DOK U EU 92 ODSTO

U BiH samo 44 odsto djece uzrasta od tri do šest godina pohađa vrtić, što je jedna od najnižih stopa u Evropi, a prosjek u zemljama EU je 92 odsto, saopštio je Unicef u BiH.

U BiH pristup je naročito ograničen za djecu iz ranjivih grupa – manje od dva odsto djece romske nacionalnosti, djece iz ruralnih sredina, kao i djece s teškoćama u razvoju imaju priliku da pohađaju vrtiće.

Navodeći da je više od 6.500 djece na listama čekanja za upis, iz Unicefa su konstatovali da su budžetska izdvajanja za predškolske ustanove nedovoljna da bi se obezbijedili pristup i kvalitetne usluge.

Javna potrošnja za predškolsko obrazovanje u BiH iznosi 0,3 odsto BPD-a i upola je manja od potrošnje u zemljama EU, gdje je 0,6 odsto BDP-a.

U FBiH samo 5,5 odsto ukupnog budžeta za obrazovanje se izdvaja za predškolske ustanove, u Republici Srpskoj 9,3 odsto, a u Brčko distriktu 7,6 odsto.

Ističući da predškolsko vaspitanje predstavlja osnovni stub za razvoj ljudskog kapitala, Unicef je naveo rezultat njihovih studija ulaganja u djecu, prema kojima će svaka konvertibilna marka uložena u predškolsko vaspitanje u BiH biti vraćena sedmorostruko.

Povećanje obuhvata bi za domaću ekonomiju generisalo više od 33 milijarde KM u narednih 30 godina.

Prema Unicefu, djeca koja su pohađala vrtić imaju bolje rezultate u školi i češće se odlučuju za nastavak obrazovanja, što dovodi do veće produktivnosti i profesionalnog uspjeha, a efekti su još veći za djecu iz ranjivih grupa.

Predškolsko vaspitanje se vidi i kao stub ekonomskog osnaživanja žena, a povećanje obuhvata predškolskim obrazovanjem u BiH moglo bi da omogući pristup tržištu rada za više od 2.200 žena godišnje, što bi za ekonomiju u BiH generisalo više od 500 miliona KM u narednih 30 godina.

Iz Unicefa su naveli da ima puno žena, odnosno majki, koje ne rade samo iz razloga što im vrtić nije cjenovno prihvatljiv, ističući da kvalitetno i dostupno predškolsko vaspitanje predstavlja važan motivacioni faktor za ostanak porodica u BiH.

Related Topics:

Društvo

RADOSTAN PLANČ! U Srpskoj rođeno 17 beba, bez poroda u Foči, Bijeljini i Trebinju

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođeno je 17 beba, devet djevojčica i osam dječaka, rečeno je Srni u porodilištima.

Pet beba rođeno je u Banjaluci, tri u Istočnom Sarajevu, po dvije u Doboju, Zvorniku, Prijedoru i Gradišci, a jedna beba u Nevesinju.

U Banjaluci su rođene dvije djevojčice i tri dječaka, u Istočnom Sarajevu dva dječaka i djevojčica, u Doboju i Zvorniku po jedan dječak i jedna djevojčica, u Prijedoru dvije djevojčice, a u Nevesinju jedan dječak.

Poroda nije bilo u Foči, Bijeljini i Trebinju.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčanije i toplije

U Bosni i Hercegovini se očekuje pretežno sunčano vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost i toplije.

Ujutro će biti svježe, a oko rijeka i po kotlinama maglovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar slab do umjeren i u skretanju na sjeverne smjerove. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od devet do 15 stepeni, u višim predjelima od pet, a dnevna od 24 do 29 stepeni, u višim predjelima od 20 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

POSKUPLJENJA jure naprijed, efikasne mjere TAPKAJU U MJESTU!

Sudeći prema rastu primanja u poslednjih pet godina, na prvi pogled bi moglo da se kaže da smo imućniji, ali nas demantuje stvarnost, u kojoj je skoro sve poskupjelo, a određeni artikli i po nekoliko puta, tako da ustvari imamo, umjesto veći, niži životni standard. Zato se prosječan građanin usteže od kupovine “manje potrebnih” stvari, da bi obezbjedio one neophodne. Statistika kaže da za iznos od stotinu maraka možemo da kupimo svega nekoliko, za većinu porodica, neophodnih namirnica i potrepština, dok smo nekada za isti iznos mogli da kupimo znatno više.
Kakav je standard građana, najbolje vidimo kada idemo u prodavnicu prehrambenih proizvoda, jer prema statstičkim podacima, najviše trošimo na hranu, pa smo tako nekada za 100 maraka iz marketa mogli kući da donesemo i do 4 pune vrećice, a danas jednu ili dvije.

U “statističku korpu“ za pomenuti iznos možemo da stavimo kilogam hljeba koji u prosjeku košta 3,58 KM, kilogram teletine 30,72 KM, kilogram riže 4,13 KM. Paradajz u prosjeku košta 3,30 KM, kilogram džema 9,70 KM, a litar ulja 3,29 KM. Među skupljim proizvodima je mljevena kafa, a za kilogram je potrebno čak 29,18 KM. Litar voćnog soka u prosjeku iznosi 2,37 KM, a litar piva 3,34 KM. itar deterdženta za suđe košta 5,19 KM, dok je za pastu za zube potrebno 4,09 KM.
Ako cijene iz ovog prikaza uporedimo sa cijenama istih proizvoda od prije pet godina i isto uradimo sa iznosom plata ili penzija, dobijamo realnu sliku, koliko je ustvari kupovna moć građana niža.

Pošto zvanična statistika ne prati kretanje potrošačkih cijena, već podatke o kupovnoj moći stanovništva objavljuju svakih pet godina, moramo da se oslonimo na podatke o potrošačkoj korpi Saveza sindikata Republike Srpske, gdje vidimo koliko opada platežna moć stanovništva, kaže ekonomista Milenko Stanić.
“Potrošačka korpa za juli mjesec ove godine, iznosila je oko 2.750 KM. Ako te podatke uporedimo sa podacima od prije samo pet godina – od 2020, kada je iznosila 1.923 KM, vidimo da je na mjesečnom nivou, u prosjeku za 43% opala potrošačka mogućnost, odnosno vrijednost plata i penzija koje ima naše stanovništvo”, kaže Stanić.

“Otprilike da je hrana najviše otišla gore, pa onda dođe i ova kućna hemija. Prema našim podacima i prema onome što kažu potrošači, to je otprilike ono što se prošle godine moglo kupiti za 80 ili 85 maraka. Znači, to je minimalno između 15% i 20%, u zavisnosti od toga šta se kupuje”, kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono”.

Osnovni razlog za obezvrjeđivanje platežne moći i smanjenja životnog standarda su troškovi neefikasne državne administracije, koja ima veće budžetske izdatke u odnosu na prihode, što moraju da plate građani, a plaćanje se vrši preko visokih cijena i inflacije, kaže Stanić.

“Obično iz Vlade tu adresu traže u inostrantvu, kroz teoriju uvozne inflacije. Ona jeste prisutna, ali samo u manjim procentima. Da je to tako pokazuju podaci o kretanju cijena i inflacije ove godine. Dok je u EU inflacija uglavnom stavljena pod kontrolu i zadržava se na nivou od 2%, kod nas je za prvih 6 mjeseci ove godine dostigla iznos od 4,7%”, rekao je Stanić.

Vrijednost novca, uslijed visoke inflacije, opada, pa podaci koje dobijiamo od zvanične statistike često nisu stvarni. Jedno se pokazuje u statističkim izvještajima, a drugo je realnost i stvarni život, pojašnjava Stanić.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno