Connect with us

Društvo

Imovina sudija i tužilaca i dalje SKRIVENA OD JAVNOSTI

Iako se o imovini sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini govori već više od deset godina, ona je i dalje tajna, a nedavnim izmjenama Zakona o VSTS-u rok za prijavu i provjeru te imovine ponovo je pomjeren, ovaj put do kraja februara 2025. godine.

Podsjećanja radi, izmjenama Zakona o VSTS-u koje su usvojene pod pritiskom Evropske unije kao jedan od uslova za otvaranje pregovora bilo je predviđeno da odjel koji bi provjeravao imovinu sudija i tužilaca bude uspostavljen krajem decembra prošle godine. S obzirom na to da se već tada vidjelo da od toga neće biti ništa, rok, odnosno Zakon o VSTS-u je ponovo mijenjan i rok je pomjeren na 23. mart, a kada je postalo jasno da ni to neće biti moguće, rok je izmjenama Zakona pomjeren na 28. februar 2025. godine. Izmjene i dopune Zakona o VSTS-u kojima se rok pomjera na kraj februara usvojene su na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koja je održana u petak, 19. jula.

“Odjel ima obavezu da vrši formalne provjere, odnosno da li su izvještaji o imovini dostavljeni i u potpunosti popunjeni, zatim redovne provjere te dodatne provjere, kojima se provjerava tačnost podataka. Ovaj odjel je predviđen izmjenama i dopunama zakona, ali zbog nedostatka funkcija još uvijek nije oformljen”, rekao je Damjan Ožegović iz “Transparency Internationala”.

On kaže da je problem u tome što se imovinski kartoni i provjere ne odnose na članove porodica nosilaca pravosudnih funkcija koji ne žive sa njima u istom domaćinstvu, ali i obaveza da se ne prikupljaju podaci o računima iz banaka, već da su banke i druge institucije ove prirode u obavezi da samo potvrde da li stanje računa navedeno u izvještaju odgovara stvarnom stanju računa, ili da li lica obuhvaćena izjavom imaju neprijavljen račun ili drugi finansijski proizvod.

“Odjel za provođenje postupka po izvještajima VSTS-a prvo prikuplja informacije iz elektronskih evidencija, a tek ako to nije moguće sa zahtjevom se obraća pravnom ili fizičkom licu koje posjeduje te podatke”, rekao je Ožegović.

Inače, priča o imovini sudija i tužilaca i neophodnosti da se ona učini dostupnom javnosti počela je prije više od deset godina, međutim do danas na tom polju malo toga je urađeno. Još 2018. godine VSTS usvojio je Pravilnik o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca. Taj Pravilnik pred Agencijom za zaštitu ličnih podataka “oborilo” je Udruženje sudija. Kasnije VSTS je podnio tužbu protiv tog rješenja Agencije, ali je Sud tužbu odbio. U presudi je navedeno da VSTS “nema zakonski osnov za takvu obradu finansijskih izvještaja”. Sada, kao što je Ožegović rekao, problem je novac, tako da je pitanje da li će do kraja februara odjel koji bi bio nadležan za imovinu sudija i tužilaca profunkcionisati.

Inače, BiH je jedna od rijetkih zemalja u regionu i dobrom dijelu EU u kojoj se imovina sudija i tužilaca ne provjerava niti je dostupna javnosti. Nakon jednog istraživanja iz 2020. godine, Parlamentarna skupština BiH objavila je podatke o pojedinim zemljama, pa tako u Bugarskoj, recimo, sve sudije i tužioci dužni su prijaviti finansijsko stanje i svoju imovinu kao i imovinu supružnika, odnosno vanbračnog partnera i maloljetne djece. Provjera te imovine vrši se u roku od šest mjeseci, a propisane su i kazne za kašnjenje od 300 do 3.000 KM, odnosno 10.000 KM za ponovljeni prekršaj. Za nepodnošenje prijave kazna je od 3.000 do 6.000 KM, a ponovljeni prekršaj takođe 10.000 KM. U Bugarskoj imovina sudija i tužilaca dostupna je javnosti putem veb-stranice.

Takođe, sudije i tužioci i u Hrvatskoj u obavezi su da podnose izvještaje o svojoj imovini, imovini supružnika i životnog partnera kao i maloljetne djece, ali i važnije promjene, odnosno povećanje ili smanjenje imovine u iznosu većem od 25.000 KM. Podaci o imovini sudija i tužilaca su dostupni javnosti, ali je nedostavljanje izvještaja prekršaj, i sudije i tužioci često dobiju samo opomenu.

Obaveza dostavljanja izvještaja o imovini propisana je i u Italiji i Sloveniji, međutim u Italiji nedostavljanje prijava nije uključeno u popis disciplinskih prekršaja i nedostaje snažnija kontrola javnosti. U Sloveniji svi profesionalni zvaničnici, od lokalne zajednice do državnog parlamenta, dužni su prijaviti svoje imovinsko stanje, međutim imovina sudija i tužilaca, za razliku od parlamentaraca, načelnika gradova i opština i članova Vlade ili Ustavnog suda, nije od značajnijeg interesa javnosti, tako da se javno ne objavljuje.

U Njemačkoj ne postoje posebni zahtjevi, dužnosti ili propisi za sudije, odnosno tužioce i njihovu rodbinu da podnose prijave o imovini, međutim njemačke vlasti ističu da se imenovanje državnog službenika ili sudije, odnosno tužioca u pravilu može uzeti u obzir samo ako su finansije kandidata za tu dužnost uredne. Prije imenovanja kandidat za sudiju, odnosno tužioca mora pružiti informacije u tu svrhu, a opšte je pravilo da se sudije i tužioci mogu baviti plaćenom sporednom djelatnošću samo uz prethodnu dozvolu.

Related Topics:

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Aktuelno