Connect with us

Politika

“SANKCIJA ĆE BITI I U 2025.” Marfi poručio političarima u BiH da moraju raditi svoj posao i da će biti kažnjeni za ANTIDEJTONSKO PONAŠANJE

Ambasador SAD u BiH Majkl Marfi izjavio je da se američke sankcije za pojedince i preduzeća u BiH mogu očekivati i tokom ove godine, za one koji su odgovorni za antidejtonsko ponašanje i korupciju.

On se u intrvjuu za Glas Amerike osvrnuo na ključne političke izazove s kojima se BiH suočava.

U razgovoru je istakao zabrinjavajuće pokušaje podrivanja ustavnog poretka zemlje, naglasio značaj vladavine prava i sistemske borbe protiv korupcije, te se osvrnuo na važnost realizacije projekta Južne interkonekcije.

Ambasador je pozvao na odgovorno djelovanje svih političkih aktera kako bi se obezbjedila stabilnost i prosperitet BiH u skladu s evropskim vrijednostima.

Rekonstrukcija vlasti

Na pitanje o mogućnosti rejkonstrukciji vlasti na nivou BiH, Marfi je rekao da ne želi špekulisati u vezi rekonstrukcije Savjeta ministara BiH, jer mnogo posla treba uraditi u BiH ako želite otvoriti pregovore sa EU i napredovati i dalje u tom pravcu.

– Potrebne su fundamentalne reforme, jačanje demokratije i ekonomska politika koja će omogućiti ekonomski rast privatnom sektoru. To se ne može uraditi ako je rad Savjeta ministara BiH blokiran. Političari trebaju raditi svoj posao, a građani trpe posljedice kada političari ne dolaze na posao i ne rade ga. Što se tiče budućnosti ove zemlje, ona je izložena riziku ako ne dolaze na posao. Ne mislim da bi SNSD trebao blokirati Savjet ministara, to je pogrešno, ali nijedna stranka ne bi trebalo koristiti blokade kao sredstvo uskih političkih interesa. Političari trebaju razmišljati o zemlji u cjelini, fokusirati se na posao zbog kojeg su izabrani – rekao je Marfi.

Komentarišući podizanje optužnice protiv bivšeg direktora OBA Osmana Mehmedagića i hapšenje ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Nenada Nešića, Marfi je rekao da je korupcija veliki problem u BiH, na državnom nivou, u Republici Srpskoj, FBiH, kantonima, opštinama i predstavlja prijetnju budućnosti zemlje i njene demokratije.

– To je prijetnja ekonomskom prosperitetu, jer nijedan strani investitor koji imaj reputaciju neće uložiti novac u zemlju, osnovati firmu, otvoriti nova radna mjesta, ako misli da će korumpirani političar krasti od njega. Ne bih rekao da nema zakona protiv korupcije, ali tokom usvajanja, oni se razvodnjavaju od političara koji traže rupe u zakonu da bi mogli nastaviti s korupcijom i to je problem – naveo je on i dodao da nije dovoljno samo usvojiti zakon, već da se on mora provoditi, a institucije za provedbu zakona nisu funkcionisale na nivou na kojem bismo željeli da funkcionišu i to ima uticaja na građane.

Uvođenje sankcija

– Kada se usvoji zakon za borbu protiv korupcije ili jačanje vladavine zakona, moraju se zadovoljiti međunarodni standardi bez razvodnjavanja. Potrebni su sudije i tužioci, a mi radimo da te institucije budu jače kroz obuke, izgradnju kapaciteta, mentorstvo. Bili smo vrlo savjesni i brzo reagovali kada smo uvidjeli antidejtonsko, koruptivno ili neko drugo destabilizirajuće djelovanje u BiH. To je na prvom mjestu uvođenje sankcija – rekao je Marfi.

On je naveo u intervjuu da neće špekulirati u vezi sa budućim sankcijama, ali su SAD posvećene i predane u korištenju svih sredstava koje ima na raspolaganju, uključujući i sankcije protiv pojedinaca i preduzeća koji su odgovorni za antidejtonsko ponašanje i korupciju.

Na pitanje da li SAD imaju plan kako spriječiti neustavno djelovanje političara iz RS, on je rekao da Amerika želi vidjeti BiH integrisanu u EU institucije, a istovremeno da žele efikasnu i učinkovitu vlast na svim nivoima.

– Jasni smo bili kada smo rekli da ćemo glasno reći i oglasiti se kada vidimo da su naši interesi napadnuti i ugroženi. Prije tri godine kada sam se susreo sa svim političkim liderima u zemlji i rekao im da će nam se mimoilaziti mišljenja, ali ako napadnu teritorijalni integritet, suverenitet ili multietnički karakter BiH, SAD će koristiti sva sredstva da štite te interese. Upravo smo to radili posredstvom sankcija prethodne tri godine. I možete očekivati nastavak – jasan je Marfi.

Proslava Dana RS

Marfi je odgovarao i na pitanje Glasa Amerike ko je trebalo da spriječi proslavu Dana Republike Srpske, kao i zašto nisu saslušani organizatori proslave 9. januara. On je rekao da je Ustavni sud BiH dva puta donio presudu da je proslava dana RS, 9. januar neustavna.

– To nije moje mišljenje, to su činjenice i zakoni. Ustav BiH kaže da se entiteti moraju pridržavati i provoditi odluke institucija BiH, uključujući i konačne obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH. Ukoliko to ne čine, to je kršenje Krivičnog zakona BiH. Međunarodna zajednica je odgovorila na antidejtonska djelovanja, ljudi su sankcionirani od SAD zbog njihove podrške ili uloge u organizovanju dana RS – rekao je on i naveo da će SAD nastaviti koristiti to sredstvo kao odgovor na antidejtonske postupke.

– Domaći akteri bi trebalo da reaguju na antiustavne postupke i državni tužilac bi trebao agresivno i brzo djelovati, otvoriti istrage protiv osoba koje su prekršile ustav ili odbile da provedu odluke Ustavnog suda BiH. Nije riječ samo o Danu RS, već i o imovini na nivou BiH i drugim pitanjima. Ako imaju dokaze, trebaju te pojedince pozvati na sud, dokazati i kazniti ih. SAD bi željele vidjeti da institucije koje se bave vladavinom prava, više rade posao. To do sada nije bio slučaj. Odluke Ustavnog suda ne mogu ostati neprimjenjene ili da se one krše sa bilo kog nivoa vlasti u BiH – rekao je ambasador SAD u BiH.

Komentarišući rad Ustavnog suda BiH, Marfi je rekao da SAD podržavaju nezavisne i snažne pravosudne institucije koje rade za korist i u ime građana ove zemlje.

– Nekoliko tužilaca je na listi sankcionisanih jer su bili uključeni u korupciju. Da li ja ili SAD smatramo da je ovdje bilo dovoljno napretka kada je riječ o borbi protiv korupcije od institucija za provedbu zakona – nije. Došlo je do određenog napretka, vidjeli smo nekoliko presuda, ali je potrebno više. Kada putujem po BiH, građani mi uvijek kažu isto – korupcija i vladavina prava su problem. Oni žele vidjeti da se svi nivoi vlasti više bave ovim problemima – rekao je on.

Zakona o Južnoj interkonekciji

Na pitanje da li je Ambasada SAD vršila pritisak na političare za usvajanje Zakona o Južnoj interkonekciji i koji su interesi od usvajanja zakona, Marfi je naveo da SAD podržavaju projekat Južne interkonekcije od 2017. godine i prve Trampove administracije, jer je to bio jedan od njegovih prioriteta.

– Ambasada SAD u BiH ima energetske eksperte koji su pomagali u nacrtu zakona kada su SDA i HDZ BiH bili u koaliciji i radili na tome da zakon u 2021. godini dođe u parlament prije nego je počeo problem sa opstrukcijama. Kada Rusija ima monopol nad snabdijevanjem energijom, nastojaće ga zloupotrijebiti političkim ili ekonomskim ucjenama. Ne želimo da BiH kao naš partner bude izložena tome. Nije to jedinstveno za BiH, to se dešava i u drugih dijelovima Evrope. U ovom geopolitičkom momentu, mislim da je imperativ da se to promjeni i da političari to prepoznaju – rekao je Marfi. On je istakao da zakon donosi i ekonomske benefite u BiH.

– Veliki infrastrukturni projekti su bitni za nova radna mjesta, jer pristup sigurnim pouzdanim izorima energije pomaže kompanijama da se razvijaju dugoročno. Mislim da je posljednjih sedmica postignut napredak sa Južnom interkonekcijom, a Predstavnički dom Parlamenta FBiH zaslužuje pohvale za usvajanje zakona čiji je nacrt urađen prije nekoliko godina. Tu je i set zaključaka koji zahtjevaju reforme BH-Gasa kako bi se obezbjedilo da kompanija bude u najboljem položaju i provodi projekat te da su zastupljeni svi narodi u FBiH. Sada smo na novoj prekretnici. Dom naroda FBiH sutra treba glasati o ovom zakonu. To je od vitalne važnosti za BiH i njene bezbjedne interese, jer ne želimo da BiH bude izložena ruskoj političkoj ili ekonomskoj ucjeni rekao je Marfi.

O političkoj klimi u BiH, ambasador SAD u BiH, rekao je da ona nije dobra. Kaže da je previše političara koji su angažovani u podjeli društva, umjesto da ga spajaju i koji su fokusirani na sopstvene interese, umjesto da grade bolje uslove za građane.

– Korupcija je veliki problem i zato ljudi odlaze iz zemlje, njih 50.000 godišnje. Ako me pitate da li građani misle da se situacije dobro odvija na makro nivou, odgovor je ne. BiH ima mnogo posla pred sobom i političari su odgovorni da se to uradi, a prvenstveno treba jačati demokratiju u zemlji. Treba se fokusirati na izborni integritet. Mora se pojačati biometrijska identifikacija glasača skenerima te da to bude u cijeloj zemlji za Opšte izbore 2026. godine. Društvena preduzeća nisu budućnost, već privatna. Treba jačati državne institucije koje vode zemlju prema EU i NATO. Građani s kojima razgovaram su frustrirani jer misle da se ne radi dovoljno ni na jednom nivou vlasti i mi dijelimo njihovo mišljenje. Treba insistirati na promjeni mišljenja kod političara – rekao je on za Glas Amerike.

Related Topics:

Politika

SNSD blokita izgradnju spomenika, STANIVUKOVIĆ IM PORUČIO “Da li je moguće da i sada lešinarite!”

Umjesto za stolom o Centralnom spomen obilježju u Banjaluci, Odbor za praćenje realizacije projekta izgradnje spomenika i Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, razgovarali su u hodniku.

Naime, između dvije konferencije za novinare, prve koju je zakazao Odbor imenovan od strane Skupštine grada Banjaluke, i druge zakazane od strane Gradske uprave i gradonačelnika Stanivukovića, došlo je do rasprave između članova odbora i Stanivukovića.

Kako je istakao Stanivuković, ovaj odbor se više neće moći sastajati u Gradskoj upravi Banjaluka, a njihov rad je nazvao lešinarenjem.

Medijima se obratio i Darko Matijašević, bivši oficir Vojske Srpske, koji je istakao da je važno da ovaj spomenik bude nacionalni spomenik.

“Moramo reći da to nije bilo u skladu sa zakonskim procedurama, već da je na manipulativan način od strane gradonačelnika dovedena skupštinska većina u zabludu, kao i institucije Republike Srpske su dovedene u zabludu da se radi o gradskom spomen obilježju, ne o republičkom. Zakon je jasan. Imamo izbor. Da to vratimo tamo gdje pripada, a to je u nadležnost Republike”, rekao je on.

Dodao je da je Stanivuković ranije podnio inicijativu u kojoj je tražio od Vlade RS podizanje spomenika borcima odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske.

“Mi smo podržali da zajedno sa Vladom RS ovo nacionalno pitanje riješimo”, rekao je Matijašević.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, istakao je da nije imun više na priče o lešinarenju o izgradnji Centralnog spomen obilježja.

“Nemam više strpljenja da slušam neznalice koje viču da gradimo spomenik palim borcima. Niko nije pao, pa će opet ustati. Oni su stradali i živote dali”, rekao je Stanivuković.

Kako je dodao, očekivao je da neće na današnji dan kada CIK ukida instituciju predsjednika Republike Srpske, lešinariti po temi spomenika.

“Imate čitavu jednu ekipu neodgovornih, radikalnih ljudi, doslovno Hamas politički, koja ide i priča o Centralnom spomen obilježju, ovakvu temu pokreće na današnji dan i u ovakvoj političkoj i nacionalnoj krizi”, rekao je on.

Stanivuković je im je postavio pitanje da li je mnogo osam miliona za spomenik na koji će biti upisane 24.000 imena zlatnim slovima.

“Za takav monument puno osam miliona, a onda lobiranje 50 miliona, onda hotel u Brčkom 35 miliona… I onda kažete ovo vam je puno…”, rekao je Stanivuković.

On je upitao i zašto nije bio pozvan na sastanak.

“Ovakvi sastanci, što se mene tiče, više neće moći biti ovdje organizovani. Neka prave negdje drugo, a ne ovdje u Gradskoj upravi”, istakao je on.

On je dodao da Centralno spomen obilježje treba da bude tačka jedinstva.

Stanivuković je dodao da će oni spomenik završiti bez bilo čije podrške, ali je dodao da se nada da će Vlada Srpske da se predomisli i podrži.

Nastavi čitati

Politika

ČOVIĆ VIŠE NE ZNA ŠTA BI! “Dodikova presuda naizgled ima sva obilježja političkog procesa!”

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da iako sudski proces protiv Milorada Dodika “naizgled ima sva obilježja političkog procesa koja su se pokušala uklopiti u okvir Kaznenog zakona”, poštivanje presuda sudova je ključno za funkcioniranje našega društva.

Kada je u pitanju najavljeni referendum u Republici Srpskoj o presudi Dodiku, Čović smatra da, uopšteno govoreći, referendum predstavlja duboko ukorijenjenu praksu širom zemalja Evrope te, kao prepoznat demokratski mehanizam, nosi važnu ulogu u kolektivnom izražavanju stavova.

“U ovom konkretnom slučaju ne mislim da će pomoći da provođenje republičkog referenduma bilo što promijeni kada je u pitanju presuda Suda Bosne i Hercegovine. Međutim, iako nam rezultati potencijalnog referenduma mogu pobliže pokazati razinu osobnog povjerenja određenog dijela javnosti prema našim institucijama, smatram da ovo pitanje treba dalje prepustiti nadležnim autoritetima”, kazao je Čović u intervjuu Večernjem listu BiH, prenosi Fena.

On je podsjetio da je OHR nebrojeno puta izravno uticao na izborni proces, odnosno na provođenje izbornih rezultata, izmjene Ustava i zakona, ali i vršio sankcionisanje pojedinaca.

“Taj proces međunarodnog djelovanja još nije završio”, smatra Čović, te izravno šteti evropskom putu BiH.

“Sve dosadašnje odluke međunarodnih institucija 30 godina nakon Dejtona nisu uspjele harmonizirati naše društvo, čemu najbolje svjedoči kriza u kojoj se trenutačno nalazimo. Uvjeren sam da bilo koji novi politički, ustavni ili kadrovski – osobni ‘pothvat’ međunarodnih čimbenika neće ništa dobro donijeti ni Bosni i Hercegovini ni njezinoj stabilnosti, a osobito ne našem međunarodnom ugledu”, ističe Čović.

Uloga međunarodne zajednice u BiH, kaže on, mora se u najskorijem roku transformirati u partnersku ulogu kako bismo, time ohrabreni, sami donosili odluke o svojoj budućnosti.

“Potezi međunarodne zajednice, koji su sve češće razjedinjeni, ne smiju stvarati nove probleme u funkcioniranju institucija BiH. Izborni procesi postoje s razlogom, a taj razlog je da demokratski izabrani predstavnici preuzmu vlast, autoritet i odgovornost nad oblikovanjem i upravljanjem Bosnom i Hercegovinom. Tako da nam je jasno da sve dok i dalje posežemo za alibi-politikom, narušavamo suverenitet vlastite države i umanjujemo vrijednost njezinih unutarnjih, demokratskih izbornih procesa”, poručio je Čović.

Govoreći o pozivima da “okrene leđa Dodiku” nakon presude kako bi se spriječio daljnji politički konflikt, Čović je kazao da vlast ne funkcioniše na “okretanju leđa”, već primarno na jasno izraženom i vjernom partnerstvu.

“Bosni i Hercegovini potrebni su mir, dijalog i suradnja, a nikako kratkovidno korištenje zapaljive retorike za vlastitu, iako kratkotrajnu, političku dobit. Znajući da se Bosna i Hercegovina iz brojnih razloga često naziva “buretom baruta”, jasno nam je da je krajnje neodgovorno služiti daljnjem podizanju napetosti i nestabilnosti. To nikada nije bila i neće biti politika HDZ-a BiH. Mi ćemo nastaviti predvoditi procese koji izgrađuju bolje prilike za naše žitelje, a s kim ćemo to činiti, ovisi o onima koji moraju biti spremni provoditi svoju riječ, graditi europsku budućnost i s nama štititi Ustav i njegovo natkrovljujuće načelo, koje je upravo bilo poticaj za neovisnost naše domovine”, kazao je Čović.

On smatra da će kraj krize svakako biti vidljiv do opštih izbora 2026. godine, ali “na nama je da do tada iskoristimo vještine upravljanja ovim oblikom kriza, a tijekom povijesti smo ih izgradili, te u miru i stabilnosti pripremimo institucije da osiguraju ekonomsku i socijalnu stabilnost, čime će se okončati ovo neuspješno partnerstvo uspostavljeno 2022. godine”.

Dodaje da međunarodna zajednica, tražeći rješenje za Dodika, želi ujedno riješiti i problem konačne uključenosti OHR-a u sistem odlučivanja. Odnosno, želi konačno riješiti pitanje jednakopravnosti triju konstitutivna naroda.

“Izmjena ustavne arhitekture kojom bi se kroz više federalnih jedinica, od čega bi najlogičnije rješenje zahtijevalo tri, trajno decentralizirala vlast u BiH model je na kojemu se radi kao trajnom i održivom rješenju za Bosnu i Hercegovinu nakon 30 godina raznih neuspjelih preinaka i nametanja. Vidno je da sve veći broj međunarodnih aktera uviđa ove naše temeljne probleme i izazove te da dijalozi na najvišim razinama sve češće zazivaju poštivanje ustavnog poretka. Međutim, Ustav, kao najviši pravni akt države, nije i ne može se tretirati kao a la carte dokument. Ustav BiH sadrži brojne i nedvosmislene odredbe o ravnopravnosti hrvatskoga naroda, koji je integralni element ne samo osnivanja već i funkcioniranja suvremene BiH. Upravo najveće svjetske administracije danas svojim uplivom žele pomoći nositeljima vlasti uime triju konstitutivnih naroda da zajedno ponude ovu ustavnu izmjenu. Ono što svima, i unutarnjim i međunarodnim dionicima, treba postati jasno jest da Hrvati nikada neće dopustiti ispunjavanje cilja dekonstituiranja hrvatskoga naroda. Hrvatski su branitelji ginuli za ovu državu, hrvatska će je politika u miru sačuvati i hrvatski će narod, u konačnici, uživati sva svoja ustavna prava”, poručio je Čović.

Nastavi čitati

Politika

DA LI NEKO PROFITIRA? Kome najviše odgovara velika politička kriza u BiH?

Koalicija na nivou BiH je već mjesecima u krizi, u toj mjeri da se ne zna ni ko su koalicioni partneri, ali, uprkos tome, niko iz stranaka koje čine većinu ne spominje dijalog kojim bi bila riješena sadašnja trakavica, što, prema riječima analitičara, nije iznenađujuće, jer domaćim političarima ovakva situacija i odgovara.

Pokušaj dvije “trojke”, jedne iz FBiH i jedne iz Srpske, da naprave novu većinu, osuđen je na propast, a SNSD je još u vlasti. Međutim, sadašnje stanje je takvo da problemi isplivavaju na površinu iz dana u dan, kako u Savjetu ministara BiH, tako i u oba doma parlamenta BiH.

Novinar Zoran Krešić kaže da, zapravo, gotovo nikome nije stalo do dogovora, jer se dogovor u BiH predstavlja kao izdaja nacionalnih, partijskih, državnih interesa.

“Jer ako netko iz Sarajeva postigne dogovor s ‘partnerima’ iz RS, razapet će ga politički protivnici. A nerijetko i tzv. NVO i medijski čuvari revolucije. Sa druge pak strane, bilo kakav dogovor iz Banjaluke se tumači izdajom interesa entiteta. Možda je najlakša pozicija HDZ-u, koji nema ozbiljnije oporbe”, rekao je Krešić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, dodatnom zaoštravanju krize doprinijela je presuda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, te ponašanje međunarodne administracije, koja se postavlja kao jedna od strana problema.

“Procjenjujem da se stvari neće mijenjati do izbora 2026. i da su zapravo zastoj i blokade naša sudbina”, istakao je Krešić.

Politikolog Mirko Matić naglašava da situacija na političkoj sceni BiH nikada nije izgledala neizvesnije, a danas se događaju stvari koje su bile nezamislive do prije samo nekoliko godina.

“Stanje u zemlji prati geopolitičke promene na globalnom nivou i lokalni akteri će radije ostati nemi nego delovati samostalno u ovakvo nesigurnom vremenu. Do deblokade ne dolazi i jer nema realnih pritisaka niti signala od strane međunarodne zajednice, koja je u ovom trenutku podeljena i čiji je fokus sada usmeren ka Ukrajini”, rekao je Matić.

On pritom naglašava da ovakva situacija akterima domaće političke scene zapravo i odgovara.

“Našim političarima je status kvo, odnosno kriza, oduvek najviše odgovaralo, jer u takvoj postavci stvari se ne rešavaju realni problemi sa kojima se susreću građani, već se stvaraju novi”, naglasio je Matić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Vlast na nivou BiH već mjesecima nije postigla nijedan dogovor i, nakon što je Evropska unija otvorila pristupne pregovore sa BiH u martu ove godine, koalicija je praktično prestala da funkcioniše. Iako smo u osmom mjesecu, BiH još nije dobila ni budžet za ovu godinu.

Glavni akteri na političkoj sceni na nivou BiH koaliciju skoro više i ne spominju. Izuzetak je, istina, lider HDZ-a Dragan Čović, koji je prije nekoliko sedmica izjavio da nema mogućnosti da pravi političke promjene na nivou BiH.

Prema njegovim riječima, “ne postoji više politička ‘trojka'” u Republici Srpskoj, sa kojom su koalicioni partneri iz FBiH pregovarali posljednjih nekoliko mjeseci o ulasku u vlast na nivou BiH.

“Shvatili smo da to što dogovaramo danas za stolom, svi oni koji su dio tog procesa misle malo drugačije. Partnerstvo je odgovornost. Svako ima svoje pravo na svoju političku lepršavost, ali nemojte blizu nas. Što se tiče sarajevske ‘trojke’, mi sa njima radimo primarno na nivou Federacije BiH. Što se tiče te komunikacije na nivou BiH, komunikacija je skoro nikakva”, priznao je Čović.

Stanje u kojem se BiH trenutno nalazi, najmanje odgovara građanima. U kakvom smo ćorsokaku, svjedoči podatak da BiH od 24. januara ove godine nema ministra bezbjednosti, jer se Nenad Nešić, tada iz pritvora, povukao sa te funkcije.

Nedostatak političke odgovornosti nas je nedavno koštao 108,5 miliona evra, a uskoro bismo mogli izgubiti još toliko. Naime, iako su manje od dva mjeseca ostala do 30. septembra, kada bi BiH mogla ostati bez dodatnih 108,5 miliona evra koji su joj namijenjeni u okviru Plana rasta za zapadni Balkan, o ovoj opasnosti se u javnom prostoru gotovo i ne priča.

Nastavi čitati

Aktuelno