Connect with us

Politika

MIR, MIR, MIR, MARFI JE KRIV: Kako su Čović i Nikšić raskrinkali bivšeg američkog ambasadora

“Dragane, izvini”. Ove dvije riječi, koje je predsjednik SPD Nermin Nikšić uputio lideru HDZ Draganu Čoviću, pokazale su kako BiH (ne) funkcioniše.

Naime, Niškić se izvinio Čoviću, jer su ih, pod pritiskom bivšeg američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija, preglasali prilikom usvajanja Zakona o južnoj interkonekciji.

Ovim je Niškić, jasno i glasno, priznao da se SAD direktno miješaju u unutrašnja pitanja BiH i da im to, zahvaljujući poltronstvu pojedinih domaćih aktera, i te kako ide od ruke.

Marfi je, podsjetimo, za južnu gasnu interkonekciju javno lobirao, pa se i linkom obraćao poslanicima na sjednici federalnog parlamenta, kada je to pitanje došlo na dnevni red.

FOTO: AMBASADA SAD U BIH
FOTO: AMBASADA SAD U BIH

U narednih 15 dana će se, kako su najavili Nikšić i Čović, pokušati doći do dogovora, kako “izvini, Dragane”, ne bi ostalo samo na riječima.

Valja podsjetiti da ovo nije prvo priznanje koje je palo nakon odlaska Marfija iz BiH. Bivši američki ambasador je, kako je to onomad rekao Čović, umiješao prste i prilikom formiranja vlasti na nivou BiH.

-Marfi nas je jako motivisao da pravimo vlast s Trojkom, kao što je motivisao Bošnjake da glasaju za Južnu interkonekciju. Na to više nikad neću pristati – rekao je tada Čović.

Sjetimo se da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, u više navrata upozoravao da Marfi krši sve dogovore u BiH i da se miješa u sve i svašta, pa mu je, simbolično, dodijelio i nadimak – vegeta.

Bojan Šolaja iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije, kaže da ovdje nije riječ samo o Majklu Marfiju i SAD, nego i o mnogim drugim prethodnim ambasadorima, čije su zemlje imale jak uticaj u BiH.

-Vidjeli smo ta dva priznanja Dragana Čovića i Nermina Nikšića, što nas vraća na sam početak ovog mandata, kada su partneri na nivou BiH u pitanju. Ako se sjećate, od samog početka se govorilo o ubrzanom putu ka EU, pri čemu treba provesti određene reforme, pa je to, u jednom trenutku, dovelo do jako pozitivnog dogovora u Laktašima, za koji se ispostavilo, po tvrdnjama koje su došle iz Republike Srpske, da je mijenjan bukvalno na putu ka Sarajevu. Naravno, to je demantovano, da bismo dvije godine kasnije imali potvrdu tog načina djelovanja – kaže Šolaja.

Farsa

Kaže da je, sve vrijeme, postojala očigledna saradnja između Kristijana Šmita, koga Republika Srpske ne priznaje za visokog predstavnika, i američke ambasade.

FOTO: RTRS VIJESTI/YOUTUBE/SCREENSHOT
FOTO: RTRS VIJESTI/YOUTUBE/SCREENSHOT

Ovo je, dodaje, poražavajuće za BiH i za one koji su pristali da funkcionišu na taj način.

-Evo, gospodin Niškić je imao izliv iskrenosti prema partneru u vlasti, i to u javnom prostoru. Jako zanimljivo! Kako onda da govorimo o povjerenju u političkom smislu, kako će se neko u budućnosti dogovarati? Na šta da računamo? Meni je sada jasno zašto u Sarajevu izbjegavaju dijalog. Oni su, izgleda, navikli da im se rješenja nameću, a ne da putem dijaloga postižu dogovore. Tragično je za ovu zemlju što imamo dokaz da njom 30 godina upravljaju oni izvana. BiH je protektorat, koji ima jednog neokolonijalnog upravnika, koji ima svoje sponzore. Mi, koji živimo ovdje, nismo bitni. Mi živimo u društvu u kojem drugi diktiraju pravila i odlučuju o našim sudbinama – kategoričan je Šolaja.

Krivična djela

O ovome se oglasio i pravnik Milko Grmuša, koji je naglasio da je Nikšić javno priznao da se zakoni u FBiH i BiH ne donose na osnovu suverene političke volje, već na osnovu pritiska stranaca, čime je, kako kaže, priznao postojanje više krivičnih djela, uključujući i ona protiv ustavnog poretka FBiH i BiH.

-Obzirom da je evidentno da su FBiH i BiH planski, namjerno, umišljajno i organizovano dovedene u položaj potčinjenosti prema drugim zemljama i imajući u vidu činjenicu da je predsjednik jedne vlade javno naveo da se u FBiH i BiH zakoni usvajaju pod pritiskom neizabranih pojedinaca i(li) organizovanih grupa, nadležna tužilaštva moraju odmah preduzeti zakonom predviđene radnje ili protiv Nikšića ili protiv Marfija, koji je optužen da je stajao iza tog pritiska pod kojim se u FBiH usvajaju zakoni. Treće nema. Odnosno ima – nema, onda, BiH – kategoričan je Grmuša.

O kakvoj vladavini prava, ustavnom poretku i političkoj nezavisnosti i suverenosti BiH, pita Grmuša, možemo da pričamo nakon ovoga.

-Predsjednik Vlade, čovjek čiji je osnovni posao da štiti i sprovodi ustav i zakone ove zemlje, javno priznaje da njegova vlada predlaže zakone u koje, ne da ne vjeruje, već ih sama smatra štetnim, ali da mora da to radi usred pritiska. Da li će na ovo da reaguje Delegacija EU u BiH? Da li će na ovo da reaguju ambasade Kvinte? Da li će na ovo da reaguje nevladin sektor? Da li će na ovo da reaguju mediji? Da li će na ovo da reaguje pravosuđe? Ne, neće niko. Nijedan politički faktor u BiH na ovo takođe neće reagovati, jer je riječ o kukavicama. Čak ni vlasti u Srpskoj nemaju kredibilitet da o ovome pričaju jer su svjesno i namjerno prihvatili čin agresije i okupacije Šmita koji je, suspenzijom Ustava FBiH na jedan dan, omogućio da stranke Trojke dođu na vlast  – kaže Grmuša.

BiH, zaključuje, ne postoji kao organizovana država. I za to krivi strance.

– I sve što bude slijedilo, kakve god štete da nastanu, mora se locirati prava adresa – stranci – rekao je on.

Srpskainfo

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno