Parlament u Njemačkoj usvojio je zakonske promjene kojima se zaustavlja spajanje porodica za osobe s privremenim statusom međunarodne zaštite, što predstavlja ključnu mjeru nove migracijske politike vlade kancelara Fridriha Merca.
Za prijedlog je glasalo 444 zastupnika, dok je 135 bilo protiv.

Promjene su dio šire reforme koja ima za cilj ograničiti dolaske u zemlju.

Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrin (CSU) izjavio je da se radi o “brojnim mjerama koje je potrebno poduzeti kako bi se postigao migracijski preokret”, naglasivši da sadašnja pravila dopuštaju dolazak hiljada rođaka migranata putem prava na spajanje porodica.

Ostali dijelovi prethodno usvojenog “zakona o državljanstvu” – poput mogućnosti sticanja državljanstva nakon pet godina boravka, odnosno tri godine uz izuzetna integracijska dostignuća – ostaju na snazi.

Međutim, vladajuća koalicija najavila je ukidanje opcije za državljanstvo nakon tri godine.

Reforme su naišle na široku političku podršku desnice. Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) podržala je promjene, navodeći da su mnoge njihove ideje uvrštene u zakon. S druge strane, njemačka ljevica i Zeleni oštro kritikuju ovaj potez.

“Ovo nije promjena smjera, već frontalni napad na naš narod “, poručio je Ferat Kocak iz stranke Die Linke, dok su Zeleni upozorili da će se integracija migranata dodatno otežati bez emocionalne podrške članova porodice.

Organizacija Pro Asyl najavila je pravnu borbu protiv zakonskih izmjena, navodeći da su one nepravedne i nehumane. Njemački list Zeit navodi da će ove promjene najviše pogoditi sirijske građane.

Njemačka već sprovodi tzv. “odbijanja na granici“, a od 7. maja do danas odbila je ulazak oko 5.000 migranata, uključujući 246 tražilaca azila.

Vlada ističe da ovim mjerama želi uvesti red u migracijski sistem i razlikovati legalne od ilegalnih ulazaka, prenosi Avaz.

Zapad nikada nije uspeo i nikada neće uspjeti da nanese strateški poraz Rusiji, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov na sastanku sa ministrom spoljnih poslova Kirgistana Dženbekom Kulubajevim.
– Svjedoci smo neviđene konfrontacije između naše zemlje i kolektivnog Zapada, koji je ponovo odlučio da krene u rat protiv nas i nanese strateški poraz Rusiji, u suštini koristeći nacistički režim u Kijevu kao udarnog ovna. Zapad u tome nikada nije uspio, a neće uspjeti ni ovog puta – rekao je ruski ministar, prenosi “Izvestija”.

On je istakao poseban značaj bliskih veza sa Kirgistanom u svim oblastima.

Šef ruske diplomatije je napomenuo da “uprkos sankcijama i nelegitimnom pritisku” postoji povećanje međusobne trgovine između Rusije i Kirgistana, te da se saradnja u humanitarnoj, obrazovnoj i drugim sferama širi, uključujući i na međunarodnim platformama.

Mađarski premijer Viktor Orban izrazio je zabrinutost povodom ideje da Ukrajina postane članica NATO saveza, ocijenivši da bi to značilo rat s Rusijom i potencijalni početak trećeg svjetskog rata.

Orban je na mreži Iks istakao da bi nepromišljena i brza odluka Evropske unije o prijemu Ukrajine povukla liniju fronta direktno „u srce Evrope“.

„Ovo nije diplomatija, ovo je ludilo – ne bacaju se šibice na bure baruta“, poručio je mađarski premijer.

On je istakao da „neće biti dozvoljeno da se Evropa pretvori u bojno polje“.