Mali domaći uzgajivači sve brže nestaju.

Dok je BiH za devet mjeseci ove godine uvezla meso u vrijednosti od 419,02 miliona KM, prvenstveno iz zemalja Evropske unije, domaći stočari zbog strogih veterinarskih rampi i nelojalne konkurencije gube tržišnu utakmicu, što dovodi do alarmantnog nestanka malih uzgajivača.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za devet mjeseci ove godine uvezeno je 53,99 miliona kilograma mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 419,02 miliona KM, što je za 16,21 milion KM ili 3,73 odsto manje nego u istom periodu lani, kada je uvoz iznosio 435,24 miliona KM.

Ubjedljivo najviše uvezeno je svježeg, rashlađenog ili smrznutog goveđeg mesa, i to 21,58 miliona kilograma, vrijednog 251,62 miliona KM. Na drugom mjestu je svinjsko meso, kojeg je uvezeno 16,97 miliona kilograma, u vrijednosti od 76,20 miliona KM. Najviše mesa na domaće tržište stiglo je iz Italije, Holandije, Njemačke, Poljske i Austrije.

Istovremeno, izvoz mesa i mesnih prerađevina iz BiH u prvih devet mjeseci iznosio je 34,16 miliona KM, odnosno 6,29 miliona kilograma, što je manje nego u istom periodu prošle godine, kada je izvezeno mesa u vrijednosti od 38,56 miliona KM. Najveći dio domaćeg mesa i klaoničkih proizvoda plasiran je u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.

Predsjednik Udruženja proizvođača tovne junadi u Republici Srpskoj Goran Mitrović kazao je za “Glas” da pad uvoza ne znači da su problemi domaćih proizvođača riješeni, jer proizvodnja junećeg mesa zahtijeva dugoročno planiranje i sigurnije tržište.

– Junetina je dugoročan posao. Da bi se povećala proizvodnja i proizvelo dovoljno, sve mora da se planira na vrijeme. Kod nas trenutno nije takav slučaj, pa se nedostajuće količine nadoknađuju uvozom. Imamo resurse koje možemo iskoristiti, zapuštene površine, planine i prostor za razvoj stočarstva. Treba podići proizvodnju na viši nivo, a za to je potrebna podrška po svim osnovama i dugoročna politika – rekao je Mitrović.

On smatra da je jedan od najvećih problema za proizvođače junećeg mesa uvoz, posebno kada je cijena uvoznog proizvoda niža od domaćeg.

– Dopušta se meso iz Južne Amerike, automatski imamo i uvoz iz Evropske unije i drugih zemalja. To meso trošimo umjesto domaćeg, jer predstavlja nelojalnu konkurenciju. Kada je uvozno meso jeftinije, teško je očekivati da će kupac uzeti domaće – naveo je Mitrović, dodajući da je kriza učinila svoje i da je opala i potražnja za mesom.

Prema njegovim riječima, domaćim proizvođačima dodatni problem predstavlja ograničen prostor za izvoz.

– Naše crveno meso ne može u Evropsku uniju, kao ni živa stoka i prerađevine. Ostaje nam CEFTA i eventualno nešto tržišta Bliskog istoka. I rat je napravio svoje, pa je izvoza tamo manje. Sad će nešto ići za Tursku, ali pitanje je kolike su to količine, kakva je cijena i potreba tog tržišta – rekao je Mitrović.

On je upozorio i na smanjenje broja uzgajivača, navodeći da sa tržišta najbrže nestaju manji proizvođači.

– Broj uzgajivača se smanjio, dok se veći još proširuju, ali sitni brzo nestaju. Ne smanjuju se, nego nestaju. Najveći problem je što ne možemo da nadoknadimo na tržištu manjak ovih malih koji odlaze – istakao je Mitrović.

Unija studenata Republike Srpske i Studentski parlament Univerziteta u Istočnom Sarajevu danas održavaju hitnu zajedničku sjednicu zbog transparenata koji su osvanuli na studentskim domovima širom Republike Srpske, ali i poruka i parola koje su posljednjih sedmica iznošene na studentskim okupljanjima u Srbiji.

Sjednica će biti održana u prostorijama Rektorata Univerziteta u Istočnom Sarajevu, sa početkom u 12 časova, dok je za 14 časova najavljena konferencija za novinare na kojoj bi trebalo da budu predstavljeni zaključci, zvanični stavovi i naredne aktivnosti studentskih organizacija.

Povod za hitno okupljanje jesu poruke koje se odnose na Republiku Srpsku, njen identitet i odnos prema srpskom narodu, a studentski predstavnici navode da žele razgovarati i o tome kako su posljednja dešavanja uticala na povjerenje i saradnju studentskih organizacija iz Srpske i Srbije.

„Naši generali nisu zločinci“ – odgovor stigao sa domova u Srpskoj

Na studentskim domovima u Palama, Istočnom Novom Sarajevu, Banjoj Luci i drugim mjestima pojavili su se transparenti sa porukama „Naši generali nisu zločinci“ i „Republika Srpska nije genocidna, izdali ste nas“.

Prema navodima studentskih predstavnika, riječ je o odgovoru na poruke koje su se prethodno mogle čuti na pojedinim studentskim okupljanjima u Srbiji.

RTRS je objavio da su među povodima za reakciju bile i parole sa skupa u Novom Pazaru, na kojem je, prema navodima tog medija, dio učesnika nosio poruku „Srebrenica je genocid, Mladić je ratni zločinac“.

Studenti iz Republike Srpske ranije su poručili da su reagovali na ono što su opisali kao poruke pojedinaca i političkih stranaka u Srbiji kojima se Republika Srpska naziva „genocidnom“, a srpski generali „zločincima“.

Studentske organizacije traže institucionalni odgovor

Iz Unije studenata Republike Srpske i Studentskog parlamenta UIS poručuju da pitanja koja su izazvala reakcije zahtijevaju ozbiljan razgovor i jasan institucionalni odgovor.

„Naša je obaveza da čujemo studente koje predstavljamo, razmotrimo njihove stavove i zabrinutosti i zajednički utvrdimo pravce daljeg djelovanja“, naveli su u saopštenju.

Istovremeno su naglasili da studentska saradnja treba da počiva na uzajamnom poštovanju, solidarnosti i odgovornosti, uz spremnost da se o otvorenim pitanjima razgovara jasno i argumentovano.

Današnja sjednica trebalo bi da pokaže kakav će zvaničan stav zauzeti studentske organizacije u Republici Srpskoj i da li će najnovije tenzije uticati na dosadašnju saradnju sa studentskim organizacijama u Srbiji.

Šta će studenti odlučiti?

Nakon sjednice, predstavnici Unije studenata Republike Srpske i Studentskog parlamenta Univerziteta u Istočnom Sarajevu trebalo bi da na konferenciji za medije predstave usvojene zaključke i najave naredne aktivnosti.

Za sada je jasno da su studentske poruke sa obje strane Drine otvorile pitanje koje nadilazi uobičajenu studentsku saradnju i ušlo u širi javni prostor, posebno zbog različitih stavova o Republici Srpskoj, ratu u BiH i ulozi pojedinih političkih i vojnih aktera.

Ishod današnje sjednice pokazaće da li će studentski predstavnici pokušati smiriti tenzije i otvoriti dijalog sa kolegama iz Srbije ili će zauzeti čvršći institucionalni stav prema porukama koje su izazvale njihove reakcije.

Vijest da je izlaznost na ovim izborima na redovnim biračkim mjestima bila 41,48 posto zaista može privući veliku pažnju.Kada se tome pridodaju glasovi pošte i mobilnih timova, ta brojka eventualno može rasti za još jedan posto. Iako se izlaznost u prošlosti mogla pratiti kroz određene trendove, ova je ipak alarm.

Od prvih posleratnih izbora kada je glasalo 2.509.915 birača od tada upisanih 3.033.921 birača, odnosno 83 posto, izlaznost se do danas procentualno prepolovila, piše Avaz

U odnosu samo na izbore prije četiri godine izlaznost je pala za nevjerovatnih 6,12 posto. Možda su izborne tehnologije onemogućile prevare na način da “mrtvi glasaju”, da neko popuni po 50 izbornih listića, ali takve mahinacije su mogle utjecati na maksimalno 1 do 2 posto ukupne izlaznosti.

Ono što je činjenica i što pokazuju trendovi od 2012. godine, izlaznost na izborima je u evidentnom padu, što pokazuje trend odlaska stanovništva. Inače, izbori 2012. godine su bili prvi nakon što je Evropska unija uvela bezvizni režim za državljane BiH i tako olakšala procedure odlaska iz države.

Tako je 2012. godine na izbore izašlo 56,51 posto, dvije godine kasnije je iznosila 54,47 posto. Samo 2016. godine bio je blagi rast od 0,25 posto, a onda je 2018. godine bio novi pad za 0,7 posto.

Izlaznost je 2020. godine iznosila 50,25 posto, a onda je dvije godine kasnije bio blagi rast od 0,16 posto, no onda se pad nastavlja. Prije dvije godine je na izbore izašlo 48,14 posto birača, da bi se onda doživio pad od skoro sedam posto.

Ako pratimo ranije trendove, sasvim logično prvih postratnih godina je bila nevjerovatna izlaznost, zbog optimizma nakon završetka rata, a onda je počeo pad, što zbog razočarenja, što zbog komplikovanih procedura gdje su se građani sami morali prijavljivati da će koristiti biračko pravo, što je bilo na snazi sve do 2006. godine.

Upravo te 2006. godine izlaznost je porasla za 9 posto i iznosila je 55,31 posto, što je bio i standard za narednih nekoliko izbornih ciklusa, sve do stromglavog pada koji kreće nakon 2012. godine.

Ono što zabrinjava je teško da će se ona popraviti, osim ako politički subjekti uspiju mobilizirati dijasporu u većem procentu da glasaju. Broj birača od 1.414.007 jasno pokazuje i da je BiH daleko od 3,3 miliona ljudi koji su živjeli u ovoj državi dok je bio popis 2013. godine.

Da stvar bude apsurdnija, na ovim izborima je u birački spisak bilo upisano 3,4 miliona ljudi, što i ne čudi jer su u biračkom spisku svi oni koji žive po bijelom svijetu, a nisu se odrekli državljanstva BiH, a na izborima 1996. je bio riječ o brojki od 400.000 ljudi manje.

(BN/Avaz)