Connect with us

Politika

ŠAROVIĆ: Dodik je postigao šta je htio, uskoro će to uvidjeti i “trojka”

U bliskoj budućnosti Savjet ministara će imati velike probleme zbog toga što ignorišu ključne probleme, smatra bivši predsjednik SDS-a Mirko Šarović. Kada je riječ o “trojki”, Šarović dodaje da oni uopšte nisu svjesni Dodika.

HDZ, SNSD i “trojka” su potpisali načelni sporazum o državnoj vlasti i formirali Savjet ministara, a od tada u fokus stavljaju to da se partneri u vlasti trude kretati ka pozitivnom okruženju i onome što mogu dogovoriti. Šarović vjeruje da će im takav pristup brzo doći na naplatu.

– U suštini ključni problemi se ne čačkaju. Oni su svi negdje u vazduhu. Ti problemi će da dođu kasnije. Jednom broju partnera ili najmanje jednom odgovara ova varijanta. Ovakav način koncipiran gdje su partneri skoro nezamjenjivi naredne četiri godine onda će taj partner ili neki drugi da vode onu svoju politiku na način kako oni to znaju. To je jedan od velikih problema, što je bilo ključno za neke od partnera da se formira Vijeće ministara na ovakav način, bez detaljnog programa. To znači neminovnu, permanentnu krizu – rekao je za Federalnu televiziju.

Od tri partnera koji su formirali vlast na državnom nivou, Šarović smatra da se najviše SNSD-u žurilo da imenuje Savjet ministara.

– Imao je nekoliko velikih izazova kada je priželjkivao da neki događaji ne dođu tako rano, koji bi mu možda mogli pokvariti aranžman sa Savjetom ministara i zbog toga je priželjkivao da se uđe što prije. Onaj ko ima batinu u ruci sa četiri delegata on diktira sve u zemlji u naredne četiri godine i nezamjenjiv je. On je to priželjkivao i ostvario je. Mislim da je nadmudrio sve, da je postigao ono što je priželjkivao – kaže bivši lider SDS.

Predstavnici “trojke” uporno uvjeravaju javnost kako vjeruju u Dodikovu promjenu i da će biti konstruktivan partner, ali Šarović im poručuje da su u zabludi, koju će uvidjeti ubrzo.

– Postoji više razloga, a mislim da neke lekcije nismo do sada naučili. Mislim da je on isti. Kakav god je, možemo da ga slavimo, volimo, ne volimo, ta priča da će se on popraviti je zabluda. On je uvijek isti i igra onako kako on misli da treba i zbog toga i pobjeđuje. Uvijek je na granici crvenih linija. Problem je što nismo naučili osnovne lekcije.

Bez konkurencije i bez mogućnosti smjenjivosti u ovoj zemlji mi ćemo prizivati tu permanentu krizu. Možda mu za početak vjeruju, ali mislim da će se to zaista brzo osjetiti na Savjetu ministara. Dolazi jedan vrlo težak period – dodao je Šarović.

On sumnja u to i da će projekti biti odblokirani. Umjesto toga vjeruje da će se trgovati u Savjetu i nasuprot tome, da će jedni drugima namjerno blokirati projekte.

– Mislim da će se oni nadmudrivati u tome ja tebi jedno, ti ćeš meni nešto drugo. Mislim da će na sceni biti pogodbeno Savjet ministara i da će te varnice već da krenu. Očekujem probleme i krizu po tom pitanju. Ako se zapne odmah po pitanju tih projekata onda slijedi niz drugih koji će da budu na čekanju i onda ćemo imati sličnu situaciju kao i dosadašnji Savjet ministara. Ne priželjkujem to, ali ne vidim preveliki prostor za neki zamah ovog Savjeta ministara – rekao je.

U SNSD-u su se nedavno pobunili zbog imenovanja Nenada Nešića, međutim nezadovoljni članovi iz Istočnog Sarajeva ubrzo su smireni, a navodno im je obećana pozicija u Ministarstvu finansija BiH s obzirom na to da Dodik planira Zorana Tegeltiju preusmjeriti u UIO BiH.

Šarović vjeruje da je to sa UIO BiH, koja je do sada “pripadala” Hrvatima, interni dogovor SNSD-a i HDZ-a. Kaže da je Čović vjerovatno tražio Centralnu banku u zamjenu jer je to najlogičnije.

– Nema jasnog glasa ni HDZ-a ni SNSD-a da su to oni nešto dogovarali. Niko ne ustupa određenu poziciju koja je vrlo važna, UIO može da se mjeri sa Centralnom bankom. Do sada je na toj poziciji je bio predsjednik hrvatskog ili srpskog naroda, da bi to ustupio onda morate da dobijete nešto slično tome, nešto vrlo važno. Ne vidim u tome ništa sporno jer svako nastoji da bira ono što misli da je važno. Ako bih ja mijenjao Upravu, ja bih tražio Centralnu banku. Ja ne pripadam onima koji prave neke teorije. Ako mi neko dozvoli da ako mijenjam UIO, a tražim nešto drugo, ja bih tražio najviše. Ne želim da govorim u tuđe ime, ali ja nikada ne bih tražio neku perifernu agenciju ili tijelo, tražio bih najviše jer bi to bilo korisno za one što predstavljam – naveo je.

Federalna/banjaluka.net

Politika

ODLAZE KADROVI SNSD: Poslanici u parlamentu BiH IZGLASALI SMJENU zamjenika ministara u Savjetu ministara

Smijenjeni su zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, Aleksandar Goganović, zamjenik ministra odbrane Ognjen Janjić, zamjenik ministra komunikacija i prometa i Marijana Mojić, zamjenica ministarke civilnih poslova.

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja je održana danas imala je samo jednu tačkom dnevnog reda, a to je Inicijativa za glasanje o rekonstrukciji Savjeta ministara BiH.

Predlagači inicijative za smjenu kadrova SNSD u Savjetu ministara BiH su: predsjedavajući Klubova poslanika SDP BiH Saša Magazinović, NiP Nihad Omerović, NS – BHI KF Sabina Ćudić, te poslanici Jasmin Imamović, Albin Muslić, Rejhana Dervišević, Ermina Salkičević-Dizdarević, Denis Zvizdić, Mia Karamehić-Abazović, Predrag Kojović i Aida Baručija.

U obrazloženju inicijative su naveli da im posljednja politička dešavanja daju za pravo tvrdnju da „koalicija okupljena oko SNSD, na čelu sa Miloradom Dodikom, neustavnim djelovanjem narušava mir i sigurnost BiH i region.”

Naredna sjednica bit će održana 15. aprila, piše Bosnainfo.

Nastavi čitati

Politika

SAMO 1 TAČKA DNEVNOG REDA: Predstavnički dom PSBiH danas o inicijativi ZA SMJENU KADROVA SNSD

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazana je za danas, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, a to je Inicijativa za glasanje o rekonstrukciji Savjeta ministara BiH.

Riječ je o inicijativi za smjene zamjenika ministara u Savjetu ministara BiH Aleksandra Goganovića, zamjenika ministra odbrane, Ognjena Janjića, zamjenika ministra komunikacija i prometa i Marijane Mojić, zamjenice ministra civilnih poslova.

Predlagači inicijative za smjenu kadrova SNSD u Savjetu ministara BiH su: predsjedavajući Klubova poslanika SDP BiH Saša Magazinović, NiP Nihad Omerović, NS – BHI KF Sabina Ćudić, te poslanici Jasmin Imamović, Albin Muslić, Rejhana Dervišević, Ermina Salkičević-Dizdarević, Denis Zvizdić, Mia Karamehić-Abazović, Predrag Kojović i Aida Baručija.

U obrazloženju inicijative su naveli da im posljednja politička dešavanja daju za pravo tvrdnju da „koalicija okupljena oko SNSD, na čelu sa Miloradom Dodikom, neustavnim djelovanjem narušava mir i sigurnost Bosne i Hercegovine i regiona“.

Dodaju da “su i prije posljednjih događaja svjedočili pokušajima blokade evropskog puta od predstavnika SNSD i njihovih koalicionih partnera, čime je prekršen dogovor koji je podrazumijevao usvajanje evropskih zakona i niza odluka Savjeta ministara BiH koji osiguravaju krupan iskorak na evropskom putu, a u interesu svih građana države”.

Savjet ministara BiH informiralo je Predstavnički dom da se na sjednici polovinom marta upoznalo sa Zahtjevom za iniciranje glasanja o rekonstrukciji Savjeta ministara BiH.

Klub poslanika SNSD obavijestio je Kolegijum Predstavničkog doma da nije u mogućnosti da se odazove hitnoj sjednici zakazanoj za petak, 4. aprila, kada se, kako su naveli, obilježava Dan policije Republike Srpske.

Naveli su da je neshvatljivo da srpski član Kolegijuma nije imao u vidu da se 4. april obilježava kao Dan policije Republike Srpske.

Na inicijativu grupe poslanika koji su predložili smjenu zamjenika ministara iz SNSD u Savjetu ministara BiH, Predstavnički dom državnog parlamenta je 25. februara donio odluku o smjeni ministara iz te stranke u Savjetu ministara BiH – Staše Košarca sa pozicije ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Srđana Amidžića sa pozicije ministra finansija i trezora BiH.

Prijedlog odluke o smjeni ministara Košarca i Amidžića bio je na dnevnom redu hitne sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH održane u srijedu, ali je prije razmatranja te tačke sjednica prekinuta jer su je napustila tri delegata iz Kluba srpskog naroda, iz SNSD, i time ‘srušili’ kvorum za rad.

U Sarajevu je u srijedu održan sastanak predstavnika HDZ BiH, Trojke (SDPBiH, Naša stranka i Narod i pravda) i opozicije iz Srpske (PDP, SDS i Lista za pravdu i red) na kojem je bilo riječi o formiranju nove koalicije na državnom nivou iz koje bi bio isključen SNSD.

Kako je rečeno nakon sastanka, razgovori će biti nastavljeni 10. aprila u Banjaluci, gdje će domaćin biti predsjednik PDP Draško Stanivuković, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Politika

VRIJEME TAKTIZIRANJA ISTEKLO: Izborni zakon prvi test, hoće li NOVA VEĆINA opstati do sastanka u Banjaluci?

Nova koalicija koja se u srijedu okupila u Sarajevu, a koju čine HDZ, stranke “trojke” (SDP, NiP i Naša stranka) te SDS, PDP i Lista za pravdu i red, nije postigla nikakav konkretan dogovor, a sudeći po izjavama, njena budućnost zavisiće od današnje sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj će se razmatrati izmjene Izbornog zakona BiH koje je predložio HDZ.

“Vrijeme taktiziranja je isteklo, i to se odnosi na Izborni zakon i na sve druge ključne reforme”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ističući da je došlo vrijeme za izmjene Izbornog zakona.

Ovu Čovićevu izjavu mnogi su protumačili kao ultimatum, međutim Elmedin Konaković, lider NiP-a, kaže da nije bilo uslovljavanja oko Izbornog zakona te da je spreman na razgovore o tom zakonu, ali prvo treba riješiti ostala pitanja sprovođenja presuda međunarodnih sudova.

I u SDP-u već su nagovijestili da neće podržati izmjene Izbornog zakona koje je predložio HDZ, a ako uzmemo u obzir da to neće učiniti ni SDA ni DF gotovo je izvjesno da od konačnog usvajanja neće biti ništa, što bi svakako moglo zakomplikovati odnose među novim “potencijalnim partnerima” u BiH.

“Imate li osjećaj da je Dragan Čović iskren kada kaže da bi izbacio Dodika i ubacio opoziciju iz Republike Srpske? Ili samo igra igru da kasnije kaže: ‘Ja sam htio, ali niste vi htjeli podržati Izborni zakon’, rekao je Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red, dodajući da više neće učestvovati u daljim razgovorima te ako žele dogovor može se potpisati sporazum, a ako ne – neka snose odgovornost.

Inače, i uoči sastanka nove većine na nivou BiH bilo je dogovora da će se potpisati novi koalicioni sporazum, međutim na kraju je dogovoreno da se o tome još razgovara, a novi sastanak je zakazan za 10. april u Banjaluci, mada već danas u nezvaničnim razgovorima se postavlja pitanje da li će ga uopšte i biti.

Kako nezvanično saznajemo, a što je djelimično potvrdio i Vukanović, na sastanku koji je održan u srijedu u Sarajevu svi su insistirali na tome da se krene u formiranje novog Savjeta ministara BiH, međutim HDZ je bio protiv toga, a mimo dogovora sa bilo kim u međuvremenu je preko Marine Pendeš, delegata HDZ-a, u proceduru uputio izmjene Izbornog zakona BiH.

Kako stvari sada stoje, iako je na prethodnom sastanku HDZ-a i opozicionih partija iz Republike Srpske, koji je održan na Kupresu, bilo dogovoreno da Vukanović bude imenovan za ministra bezbjednosti – ni od toga još neće biti ništa.

I Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da Vukanović neće biti izabran za ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH.

“Znam, neće biti izabran, džaba se znoji”, rekao je Dodik.

Kada je riječ o samom Izbornom zakonu, od čijeg usvajanja ili neusvajanja će zavisiti dosta toga, posebno u odnosima u “novoj koaliciji”, suština izmjena koje predlaže HDZ je da se njime osigura da Hrvati sebi izaberu člana Predsjedništva BiH, a ne kao što je to sada slučaj da Bošnjaci biraju hrvatskog člana.

Kako bi to sproveli u djelo, HDZ predlaže da sa liste hrvatskih kandidata za člana Predsjedništva BiH bude izabran kandidat koji osvoji najveći broj glasova, s tim što u tim glasovima mora biti i većina glasova u tri od pet kantona i to Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Hercegbosanskom i Posavskom.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, piše u HDZ-ovom Prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH.

Dalje, ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu sa gore navedenom odredbom, onda izabrani kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH da bi bio izabran mora osvojiti najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet kantona.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, piše u predloženim izmjenama Izbornog zakona.

Ukoliko na kraju ni na gore navedene načine ne bude izabran član Predsjedništva iz reda Hrvata, neophodno je da hrvatski kandidat ispuni uslov da je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednom od pet kantona (Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, Hercegbosanski i Posavski).

Kada je riječ o Republici Srpskoj, prijedlog HDZ-a je da člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske biraju birači upisani u centralni birački spisak u Republici Srpskoj, a izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova. U suštini, kod izbora člana Predsjedništva iz Republike Srpske ne bi se mijenjalo ništa, a kada je riječ o bošnjačkom članu Predsjedništva BiH pobijedio je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Osim toga, HDZ-ov prijedlog podrazumijeva i promjene kada je riječ o izboru članova Centralne izborne komisije BiH. Ukoliko izmjene i dopune Izbornog zakona dobiju podršku, članove CIK-a birala bi komisija koja bi bila sastavljena od šest članova Kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ukoliko kojim slučajem prijedlog HDZ-a o izmjeni Izbornog zakona i dobije podršku sutra u Domu naroda, što je malo vjerovatno, te izmjene moraju proći i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno