Connect with us

Politika

ŠAROVIĆ ŠOKIRAO IZJAVOM “Zatvor me učinio boljim čovjekom”

Mirko Šarović, bivši predsjednik Srpske demokratske stranke govorio je o svom trenutnom političkom angažmanu, stanju u stranci, mogućem povratku u politiku te o aktuelnim političkim pitanjima u BiH.

Na pitanje o trenutnim aktivnostima, Šarović je istakao kako nije politički neaktivan, ali da se više posvetio privatnim projektima.

“Nisam bez angažmana, ali je to sada više na privatnom nivou. Politiku pratim, ali smatram da je važno pružiti priliku novim ljudima u SDS-u”, rekao je u današnjem izdanju Kliks studija.

Govoreći o mogućem povratku u politiku, Šarović je naveo da nije donio konačnu odluku.

“Vidjećemo kako će se okolnosti razvijati, ali nisam stavio tačku na svoju političku karijeru. Sve zavisi od situacije i potrebe”, kazao je.

Šarović je oštro komentarisao rad trenutne vlasti na državnom nivou, naglasivši podjele koje karakterišu njen rad.

“Ovaj saziv vlasti obilježavaju klasične podjele bez jasne vizije i zajedničkog djelovanja. Stiče se utisak da je primarni cilj bio ulazak u vlast radi raspodjele pozicija, a ne postizanje suštinskih dogovora o ključnim pitanjima”, rekao je Šarović.

Na pitanje o pregovorima prilikom formiranja vlasti, Šarović je potvrdio da je bilo razgovora s predstavnicima opozicije i vladajućih stranaka, ali da je SDS tada bio fokusiran na unutrašnje probleme.

“Naš loš rezultat na izborima i unutrašnje turbulencije otežali su pregovore. Smatrao sam da opozicija ne treba dozvoliti da jedna stranka dobije preveliku kontrolu, posebno u Domu naroda, jer to vodi ka političkoj dominaciji i blokadama”, dodao je.

O razlikama između opozicije i aktuelne vlasti u Republici Srpskoj, Šarović je istakao:

“Opozicija nikada ne bi izdala Bosnu i Hercegovinu. Smatram da se trebamo fokusirati na razvoj unutar postojećeg okvira, umjesto otvaranja velikih pitanja koja mogu dodatno podijeliti zemlju”.

Šarović je zaključio da Bosna i Hercegovina ima kapacitet za uspjeh unutar dejtonskog okvira, ali da je za to potrebna bolja koordinacija i fokus na zajedničke prioritete.

Šarović je istakao da Evropski put BiH vidi kao ključnu tačku oko koje bi svi politički akteri mogli pronaći zajednički jezik, naglašavajući da, iako se ovaj proces može činiti teškim, on ipak ima prohodne puteve i nudi priliku za napredak.

Kada je riječ o borbi protiv korupcije, Šarović je kazao da BiH nažalost prednjači u Evropi po nivou javne korupcije, koja, prema njegovim riječima, predstavlja glavni teret za napredak zemlje.

“Borba protiv korupcije i ekonomski razvoj su dva najvažnija pitanja za BiH, a ja trećeg pitanja koje je toliko značajno ne vidim,” izjavio je Šarović, dodajući da su javni resursi često zloupotrebljavani od strane vlasti.

Govoreći o nedavnim hapšenjima, uključujući pritvor Nenada Nešića, Šarović je rekao da ne bi sve posmatrao kroz prizmu političkih obračuna.

“Iako se često tvrdi da su procesi politički motivisani, vjerujem da se u nekim slučajevima radi o borbi protiv kriminala,” kazao je on.

Na pitanje o korupciji u različitim dijelovima BiH, Šarović je naglasio da je kriminal prisutan svugdje gdje postoje javni resursi, odbacujući ideju da u određenim dijelovima zemlje stvari funkcionišu besprekorno.

Osvrnuvši se na političku scenu, Šarović je komentarisao ulogu Dragana Čovića i njegovu saradnju s Miloradom Dodikom, te potencijalne promjene u političkim odnosima. Takođe, osudio je Dodikovu dugogodišnju retoriku o secesiji, ističući da ta ideja više nije realna niti atraktivna.

Šarović je zaključio da BiH treba ozbiljnije političke promjene i odlučniju borbu protiv korupcije kako bi se omogućio napredak.

“Vjerujem da će pritisak na vlasti da djeluju u ovom smjeru biti sve jači,” kazao je.

Šarović je istakao da su pojedine političke odluke unaprijed osuđene na neuspjeh jer ne odražavaju stvarnost na terenu. Prema njegovim riječima, ideje o nezavisnosti Republike Srpske su “potpuno nerealne” i predstavljaju potencijalni izvor haosa i novih žrtava.

“U ovoj zemlji se za jednu među izbija rat, a ne da se neka nezavisnost proglasi bez posljedica. Trebamo se okrenuti prijateljima i raditi na stvarima koje su od koristi za građane. Republika Srpska je ostvarila mnogo toga što treba čuvati i razvijati, umjesto da se ulazi u opasne političke avanture,” naglasio je Šarović.

Govoreći o sankcijama, Šarović je istakao da one, iako formalno pogađaju pojedince, imaju razoran uticaj na Republiku Srpsku i njenu ekonomiju.

“Sankcije komplikuju život svakom čovjeku, a posebno otežavaju međunarodnu saradnju i ekonomski napredak. Pojedinci koji ih dobiju možda to pokušavaju prikazati nevažnim, ali stvarnost je sasvim drugačija. One stvaraju izolaciju i dodatno usložnjavaju situaciju u zemlji,” rekao je.

Šarović se osvrnuo i na svoje iskustvo sa sankcijama i boravak u zatvoru, kazavši da ga je to učinilo boljim čovjekom.

“Godina provedena u zatvoru nije bila laka, ali iz tog iskustva izašao sam jači i sa osjećajem da mogu raditi za dobrobit ovog društva. To iskustvo me naučilo strpljenju i otpornosti,” istakao je.

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno