Connect with us

Politika

SASTANAK SA ČLANICAMA PIC-a BEZ REZULTATA: Sve dublji jaz između vlasti i opozicije

Sastanak lidera stranaka dvije “trojke” (SDP, NiP, Naša stranka, SDS, PDP i Lista Za pravdu i red), HDZ-a i HDZ 1990 sa članicama PIC-a i Kristijanom Šmitom nije dao očekivane rezultate u pogledu razrješenja političke krize u BiH i samo je još više napravio jaz među političarima, posebno između vlasti i opozicije u Republici Srpskoj.

I prije, a posebno nakon sastanka i izjava za medije, predstavnici vlasti u Republici Srpskoj optužili su lidere opozicionih partija iz Srpske da su “izdajnici i da zajedno sa Šmitom rade na rušenju institucija Republike Srpske”. Opoziciji se i spočitavalo da nema kapacitet da pregovara sa bilo kim jer su izborni gubitnici, te da su odlaskom kod Šmita i na sastanak sa ambasadorima PIC-a pokazali svoje pravo lice.

S druge strane, u opoziciji su istakli da su branili interese Republike Srpske jer se njen glas mora čuti, a ne da bude izolovana od svih dešavanja kao što je sada slučaj, i za šta krivicu najviše snosi aktuelna vlast.

“Dobro je da ih je Šmit okupio da narod u Republici Srpskoj vidi i čuje ko su, šta su i šta stvarno misle. Nesrećnici su pomislili da niko neće saznati šta pričaju. A ono što su pričali izaziva samo gađenje kod svakog Srbina i nije dostojno komentara”, napisao je odmah nakon sastanka Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

I nakon samog sastanka, učesnici su rekli da nije bilo ništa što bi dovelo do razrješenja političke situacije i ništa “istorijski”, a zajednički stav svih učesnika je da se radi na “evropskom putu” i da je potrebno doći do dogovora kako dalje. Nakon sastanka većina lidera političkih partija optužila je Dodika za trenutnu blokadu i političku situaciju u BiH, a i među samim učesnicima bilo je “teških riječi”.

Nebojša Vukanović, lider Liste Za pravdu i red, optužio je Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a, da čuva Dodika i SNSD u vlasti, ističući da je to jasno rekao na samom sastanku i da je to i sam Čović jasno čuo.

Čović je na sastanku govorio o neravnopravnom položaju Hrvata, insistirajući na tome da se usvoji Izborni zakon BiH koji će omogućiti Hrvatima da biraju svog člana Predsjedništva BiH, međutim od toga neće biti ništa, ako je suditi po izjavama Nermina Nikšića, predsjednika SDP-a, i Elmedina Konakovića, predsjednika NiP-a.

“Nije fer da se gura vruć krompir opoziciji iz Republike Srpske da isporuči Izborni zakon BiH. Naravno, spremni smo razgovarati i o Izbornom zakonu i tražiti kompromis, ali kompromis nije sigurno da se odreknemo onih principa za koje se borimo”, rekao je Nikšić, dodajući da ne misli da su nakon sastanka bliže rješavanju situacije, već su samo potvrdili svoje stavove.

Slično kaže i Konaković, navodeći da je sastanak bio dobar, ali da ne očekuje nikakve “istorijske odluke”, te da su članice PIC-a imale priliku iz prve ruke čuti kako političari koji su prisustvovali vide situaciju u BiH.

“Dijagnoza problema je bila u 95 posto izlaganja ista, da je problem u Miloradu Dodiku”, rekao je juče Konaković, dodajući da razumije Čovića i da nije fer da Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva BiH, ali da “pored njega sjedi Forto (Edin Forto, predsjednik Naše stranke) koji se ne može kandidovati za tu poziciju”.

Ipak, nakon sastanka Čović je jasno ponovio da neće prihvatiti ni minimalnu mogućnost da bošnjački narod ponovo bira dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH.

Pojedini učesnici sastanka rekli su i da nisu osjetili mogućnost da Šmit djeluje, što je na kraju potvrdio i on sam, ističući da se očekuje da domaći lideri naprave kompromis.

Za mnoge, posebno iznenađenje bilo je to što na sastanku predstavnici Ambasade SAD se uopšte nisu javljali za riječ niti bilo šta diskutovali na temu situacije u Bosni i Hercegovini.

Kada je riječ o opozicionim partijama iz Republike Srpske i liderima tih partija koji su bili na sastanku, Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a, rekao je da je njegova dužnost bila da se čuje stav Republike Srpske.

“Srpski interes je da se institucije deblokiraju, interes je da se zakoni usvajaju, da se usvoji Plan rasta, RS ne smije da bude izolovana i odbačena”, rekao je Stanivuković.

I Milan Miličević, predsjednik SDS-a, rekao je da je sastanak bio prilika da se na visokom nivou iznese drugi stav i mišljenje iz Republike Srpske te da stanovnici Republike Srpske ne smiju biti taoci sankcija.

“SDS pokazuje da nismo opstrukcija, već napredak koji želimo i RS i FBiH”, rekao je Miličević.

Šmit: Osigurati sredstva za izbore
Kristijan Šmit, nakon sastanka političkih partija dvije trojke i HDZ-a sa članicama PIC-a, rekao je da je BiH suverena država i da se moraju osigurati sredstva za izbore.

“Dejtonski sporazum potvrđuje da BiH postoji kao nezavisna država i da je njena upravna struktura modifikovana kako bi se BiH sastojala od dva entiteta. BiH je suverena država, a entiteti postoje u okviru države”, rekao je juče Šmit nakon sastanka koji je održan dan ranije.

On je rekao da su osuđeni postupci vlasti u Republici Srpsku kojima se dovodi u pitanje ustavni okvir BiH, navodeći da, ukoliko je došlo do prenosa nadležnosti, to znači da nadležnosti ostaju na državnom nivou i da država odlučuje da li će se te nadležnosti vratiti.

On je rekao da su se političke partije koje su bile prisutne iz Republike Srpske i članice PIC-a složile da pitanje sankcionisanja nije usmjereno protiv građana Republike Srpske.

Šmit je naglasio da država mora osigurati sredstva za izbore za sva biračka mjesta i međunarodna zajednica i dalje ima bojazni u tom pogledu jer izbori treba da se održe u skladu sa preporukama OEBS-a.

Related Topics:

Politika

“MAKAR TO BIO I RADOVAN KARADŽIĆ”: Bodiroga poručio da su Petrović “i njemu slični” ZAVRŠILI SA SDS

Ko prekrši član 13. Statuta Srpske demokratske stranke, automatski prestaje da bude član SDS. O tome nema rasprave.

Poručio je ovo član Predsjedništva SDS Ognjen Bodiroga.

– Zamislite koliko neko mora biti politički neodgovoran da javno podržava kandidata druge političke stranke za inokosnu funkciju, a zatim pokušava da opravda takav postupak. Zamislite koliko neko mora biti politički neodgovoran da na lokalnim izborima 2024. godine u Loparama podrži protivkandidata Rade Savića, kandidata SDS, i time stane na stranu političkog protivnika sopstvene stranke. Upravo to je učinio Ljubiša Petrović, a sada pokušava da opravda takav postupak – kaže Bodiroga.

Takvo ponašanje bi, dodaje on, možda moglo proći negdje drugdje, ali u SDS ne bi smjelo.

– Dakle, ko god prekrši član 13. Statuta, nije više član Srpske demokratske stranke pa makar to bio i Radovan Karadžić. Najgore od svega jeste to što takvo ponašanje brane ljudi koji su išli na feštu kod Nenada Nešića nakon njegovog izlaska iz zatvora. I to dovoljno govori o njihovim političkim principima i dosljednosti – rekao je on.

Bodiroga kaže da je proces pročišćavanja SDS počeo i da se neće zaustaviti.

– To vam garantujem. Sva ostala piskaranja preko lažnih profila ili od ljudi koji to iz nekog razloga moraju da rade predstavljaju samo trošenje energije. Ljubiša i njemu slični završili su sa Srpskom demokratskom strankom, i to ne kažem ja nego Statut Srpske demokratske stranke – zaključio je Bodiroga.

Nastavi čitati

Politika

CIK BROJI POSLJEDNJE DANE MANDATA, smjene i izbor novih članova već u martu?

Nakon konstituisanja Parlamentarne skupštine BiH i formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, jedno od prvih ozbiljnijih pitanja koje bi se moglo pokrenuti je izbor novih članova Centralne izborne komisije BiH.

“Ima puno stvari koje nismo realizirali iz proteklog dogovora od prije četiri godine. U dvanaestom mjesecu 2022. smo dogovorili da ćemo riješiti pitanje Središnjeg izbornog povjerenstva, pa evo prođoše još jedni izbori sa istom tom strukturom, mimo zakona”, rekao je nedavno Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Inače, HDZ i SNSD već godinama tvrde da postojeći sastav Centralne izborne komisije BiH nije legalan i legitiman, odnosno da su izabrani mimo zakona. HDZ i SNSD su odmah nakon izbora četvoro, od ukupno sedam članova CIK-a, izašli sa stavom da je sve urađeno mimo zakona i da su kao članovi komisije imenovani stranački kadrovi.

Tih četvoro članova CIK-a Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabrao je u martu 2020. godine, a to su Ahmet Šantić, Suad Arnautović, Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Prethodno, Predstavnički dom je donio odluku da Šantiću i Arnautoviću mandat prestaje zbog isteka. Nekoliko mjeseci kasnije, kao član CIK-a izabran je Željko Bakalar, na prijedlog DF-ovog poslanika. Svi oni imenovani su na mandat od sedam godina.

Tri od pet članova ispunjava uslove za penziju
Kasnije, u aprilu 2021. godine kao član CIK-a izabran je i Vlado Rogić, dok je Irena Hadžiabdić i dalje član CIK-a, iako joj je formalno pravno mandat istekao još 2023. godine s obzirom na to da je njeno posljednje imenovanje bilo 2016. godine.

Zanimljivo je i da su Arnautović, Kalaba i Hadžiabdićeva već ispunili uslove za penziju, međutim “smjene po sili zakona” spasao ih je Kristijan Šmit, koji je namećući izmjene Izbornog zakona BiH propisao da “postojeći članovi CIK-a ne podliježu uslovu za odlazak u starosnu penziju”. Hadžibadićeva je uslove za penziju ispunila prošle godine, a Arnautović i Kalaba još 2023. godine.

Dakle, u suštini, već u martu ove godine sedmogodišnji mandat ističe Šantiću, Arnautoviću, Kalabi i Bjelica Prutini, a u maju i Bakalaru. Hadžibadićevoj je istekao još 2023. godine, a Rogiću ističe u aprilu 2028. godine.

Iako formalno pravno članovi CIK-a ne mogu biti članovi partija i povezani sa njima, iz glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali i političkih rasprava na temu legalnosti članova CIK-a, evidentno je da svi postojeći članovi CIK-a imaju podršku određenih političkih partija.

Ono što je izvjesno, a što se već najavljuje je da će HDZ i SNSD insistirati da se biraju novi članovi CIK-a, a to i sam Izborni zakon BiH nalaže s obzirom na to da će se u martu stvoriti preduslovi da zbog isteka mandata bude razriješeno dužnosti pet od ukupno sedam članova CIK-a.

Kako se bira Centralna izborna komisa BiH
Prema postojećem Izbornom zakonu BiH, za izbor članova CIK-a formira se komisija koju čine sedam članova, i to dva koje imenuje predsjednik VSTS-a iz redova članova VSTS-a, zatim tri imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove iz redova Predstavničkog doma, dok dva člana imenuje predsjednik CIK-a iz reda članova Centralne izborne komisije BiH. Posao ove komisije je da Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predloži članove komisije za imenovanje.

Kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, u njemu je navedeno i da CIK najkasnije 180 dana prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije BiH obavještava Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da članovima ističe mandat. To znači da je CIK to već trebalo i da uradi. Dalje, najkasnije 150 dana prije isteka mandata članova CIK-a komisija treba da raspiše javni konkurs za popunjavanje jedne ili više navedenih pozicija.

S obzirom na to da su izbori tek provedeni, ovaj posao sasvim sigurno sačekaće novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zanimljivo je i da je HDZ svojim predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH koje se nalaze u proceduri želio promijeniti proceduru izbora članova Centralne izborne komisije BiH. Njihov prijedlog je da konkurs sprovode i članove predlažu članovi Kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, međutim taj prijedlog još je daleko od usvajanja.

Nastavi čitati

Politika

ALEKSANDRA PANDUREVIĆ: Imamo visokog predstavnika na čelu SDS-a

Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva SDS-a, oštro je kritikovala rukovodstvo stranke i njenog predsjednika Branka Blanušu, optužujući ga za kršenje Statuta i loš izborni rezultat, upozorivši da bi naredna sjednica Glavnog odbora mogla biti posljednja u sadašnjem sastavu.

Pandurevićeva kaže da se nakon izbora trebalo krenuti u pravcu konsolidacije i dobre analize grešaka i propusta, ali da se umjesto toga krenulo u nestatutarno djelovanje i dalje razvaljivanje Srpske demokratske stranke “po pitanju podvala koje vuče Blanuša u Bijeljini”.

Na pitanje da li ona ostaje u SDS-u, odgovorila je da je iz stranke niko ne može istjerati, ali da ne mora biti aktivna.

“Moje ljudsko dostojanstvo mi ne dozvoljava da budem dio stalnih kršenja Statuta. Statut je u slučaju Bijeljine prekršen i kod isključenja gospodina Petrovića i kod formiranja povjerenika i povjereništva”, kazala je za Klix.

Kazala je da ne želi da učestvuje u organima u kojima se sprovodi diktatura.

“Nažalost, imamo diktaturu”

“U ovom momentu, nažalost, imamo diktaturu. Bolje rečeno, imamo visokog predstavnika na čelu SDS-a”, rekla je Pandurevićeva, dodajući da su nestatutarni bili i izbor kandidata za člana Predsjedništva BiH i formiranje lista.

Kao izlaz iz krize predlaže poništavanje svih nestatutarnih odluka, prije svega onih o Bijeljini, ostavke cijelog Predsjedništva stranke i to da privremeni organ provede nove izbore u stranci.

Blanuša, kaže, to ne može voditi.

Pandurevićeva je iznijela i sumnju da je isključenje Ljubiše Petrovića dio dogovora sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom.

“Ja se nakon svega pitam da li je glava Ljubiše Petrovića odsječena da bismo pravili kombinatorike s Miloradom Dodikom. Ja zaista imam sumnje da je ovo dio dogovora s Miloradom Dodikom, da mu se isporuči Bijeljina za nešto drugo”, rekla je za Klix.

Dodala je da ne pristaje da se stranka “prodaje i razvaljuje radi nekih fotelja koje u izmaglici nudi Milorad Dodik”.

Pandurevićeva kaže da je poraz bio predvidiv.

“Ako imate kandidata za predsjednika kojeg dva mjeseca nema u medijima, koji ne otvara nijednu temu… Nije u predizbornoj kampanji samo plaćeno, ako vi otvorite neku kvalitetnu temu, sami vas mediji zovu. Naš kandidat od 1. jula do 5. oktobra nije postojao u javnosti”, rekla je ona.

O odnosima sa Blanušom

Tvrdi da je Blanušu više puta upozoravala da će izgubiti izbore, i lično i u dva pisma.

Kaže da su ga članovi Gradskog odbora u Bijeljini još 23. juna upozorili da loše stoji među biračima i predložili da kandidaturu prepusti Milanu Miličeviću ili Ljubiši Petroviću.

“Gospodin Blanuša nam je tada rekao da će se ta trakavica zaboraviti za tri mjeseca”, rekla je, misleći na dugo nagađanje o kandidaturi lidera PSS-a Draška Stanivukovića.

Kampanju je ocijenila kao nevidljivu i bez jasnih poruka biračima. Kao najveću grešku navodi Blanušin odlazak kod Dodika tokom kampanje.

“Sa režimom se ne sarađuje. Kad su u pitanju neke politike, može se podržati, ali nema razloga da se zbog toga grlimo i ljubimo s Miloradom Dodikom. Milorad Dodik koga god zagrli, i uguši ga”, rekla je.

Taj potez pripisuje Blanušinom političkom neiskustvu i naivnosti, ali i tome što odluke donosi sam.

“Da je bilo koga pitao od članova Predsjedništva za taj odlazak kod Dodika, ja vam garantujem da bi mu svi rekli da to ne radi”, kazala je, dodajući da je, ako stranci nisu davana sredstva iz budžeta, trebalo zakazati sastanak u Vladi, otići kod ministrice Vidović i održati pres-konferenciju o tome da režim onemogućava kampanju. “I budete još žrtva”, kazala je.

Prema njenim riječima, prioritet SDS-a mora biti konsolidacija, kadrovska obnova i otvaranje stranke novim ljudima.

“Milorad Dodik nije pobijedio zato što je jak i što ima povjerenje, nego je pobijedio što je alternativa bila nikakva, nekvalitetna”, zaključila je Pandurevićeva.

Dodala je da sa Blanušom nema nikakvu komunikaciju od 1. jula.

Nastavi čitati

Aktuelno