Politika
ŠMIT OTIŠAO, iza sebe ostavio haos i DUBOKO PODIJELJENE narode i zemlju
Nakon skoro pet godina, Kristijan Šmit otišao je sa funkcije visokog predstavnika u BiH. Iza sebe je ostavio pustoš i duboko podijeljenu zemlju kojoj će trebati godine, pa i decenije da se stabilizuje, ako je to uopšte i moguće.
Za vrijeme njegove “vladavine” BiH je od koliko toliko funkcionalnog protektorata došla u stanje institucionalnog rasula i potpunog nepovjerenja među narodima. Obesmislio je demokratiju, a odlukama i dekretima kojima je vladao, možda i trajno je zapečatio unutrašnje podjele, kojih je uvijek bilo, ali nikada kao sada. Svojim histeričnim ispadima, kakav je bio onaj u Goraždu 2022. godine, Šmit je u potpunosti srušio iluziju da je BiH suverena država i pokazao da je ona “feud” ili poligon za iživljavanje stranih birokrata.
Šmit na poziciju visokog predstavnika došao 1. avgusta 2021
Šmit je na poziciju visokog predstavnika došao 1. avgusta 2021. godine naslijedivši Valentina Incka, koji je, ako se sa ove distance pogleda, možda i najviše uradio za BiH, i to isključivo iz razloga što nije nametao zakone kao njegovi prethodnici.
U vrijeme Incka, političari su koliko-toliko sarađivali, a institucije, iako slabe, bile su bar prividno funkcionalne. Posljednjeg dana svog mandata Incko je nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranio negiranje genocida, i ta njegova odluka izazvala je oštre reakcije, najviše iz razloga što se smatralo da je era nametanja zakona prošla.
Ostavka Šmita
Ostavku na mjesto visokog predstavnika, Šmit je podnio u maju, i to pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država, što je i sam priznao.
“Mogu samo reći da je došlo do ogromnog i neočekivanog pritiska iz SAD”, rekao je jednom prilikom Šmit.
Njegovo imenovanje na poziciju visokog predstavnika nije prošlo Savjet bezbjednosti i zbog toga ga Republika Srpska nikada nije priznala.
Kristijana Šmita na funkciji visokog predstavnika zamijenio je američki diplomata Luis Krišok, koji će na toj funkciji biti kao vršilac dužnosti, što je prvi put u istoriji.
U nastavku teksta donosimo vam sve odluke koje je nametnuo Šmit
1. Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine.
Propisao je da “državnom imovinom” može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina i jasno naveo da se tom imovinom smatraju poljoprivredno zemljište, rijeke i šume. Cilj ove odluke bio je da se spriječe entiteti, u prvom redu Republika Srpska, da prodaju tu imovinu.
2. Nalog o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Ovaj nalog donesen je istog dana (12. aprila 2022. godine) kada i izmjene Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Suština ovog naloga je da se blokira zakon koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a kojim se nepokretna imovina proglašava vlasništvom entiteta.
3. Odluka kojom se donosi odluka o odobravanju raspodjele sredstava na ime pokrića rashoda vezanih za opšte izbore u Bosni i Hercegovini 2022. godine.
4. Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
5. Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine.
Ovim odlukama iz juna 2022. godine Šmit je obezbijedio novac za opšte izbore zakazane za 2. oktobar 2022. godine i odobrio isplatu 12,5 miliona KM Centralnoj izbornoj komisiji. Izmjenama i dopunama Izbornog zakona Šmit je propisao da se CIK-u mora obezbijediti novac za izbore u roku od 15 dana od dana kada CIK donese odluku. Kako bi spriječio ministra finansija da blokira isplatu sredstava, Šmit je izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH propisao da zahtjev CIK-a može izvršiti zamjenik ministra finansija.
Posljedica njegove odluke je da je umjesto Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora BiH, odluke o odobravanju novca CIK-u u nekoliko navrata potpisivao Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora.
6. Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
U julu 2022. godine Šmit je opet nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH kojim je uveo stroža pravila protiv zloupotrebe javnih resursa od strane funkcionera tokom kampanje. Povećane su i kazne za prekršaje i govor mržnje na 30.000 KM, a posljedica ovoga je drastično kažnjavanje političkih partija koje su platile stotine hiljada KM kazni.
7. Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Na sam dan održavanja izbora 2. oktobra 2022. godine Šmit je promijenio pravila za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, kao i raspodjelu mjesta u Domu naroda. Suština ove odluke je da se uvode rokovi za imenovanje predsjednika i potpredsjednika FBiH te da to može uraditi i manji broj delegata od ranije propisanog. Cilj je bio osigurati da se vlast u FBiH formira brzo nakon izbora, a kasnije odluke i nametanja potvrdiće tadašnje sumnje da se sve radi kako bi se mimo rezultata izbora formirala vlast u FBiH bez SDA.
8. Odluka kojom se donose amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
Osim izmjena Izbornog zakona BiH na dan izbora, Šmit je nametnuo određene amandmane na Ustav Federacije BiH koji se odnose na sastav Doma naroda u Federaciji BIH, ali i izbor sudija Vrhovnog suda FBiH. Ovo nametanja amandmana dio je paketa sa Izbornim zakonom BiH, a cilj je da se u FBiH što prije formira vlast. Ipak, kasnije, Šmit je suspendovao i Ustav FBiH na 24 sata kako bi omogućio da “trojka”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, formiraju vlast. (Pogledaj odluku br. 11)
9. Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine.
Ovom odlukom iz februara 2023. godine izmijenjeno je pravilo korištena donatorskih sredstava Memorijanog centra. Suština odluke je da je izmijenjeno pravo o korištenju donatorskih sredstava i, umjesto isključivo za ukop žrtava i podizanje nišana, uz saglasnost donatora ostatak se može koristiti i za druge svrhe.
10. Obavijest o primjeni naloga visokog predstavnika od 12. aprila 2022. godine na Zakon Republike Srpske o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Ova odluka Šmita iz februara 2023. godine uslijedila je nakon što je Ustavni sud BiH u septembru 2022. godine donio odluku čija je suština da Republika Srpska ne može samostalno da reguliše državnu imovinu. Iste te godine Republika Srpska je praktično usvojila isti zakon kao onaj koji je Šmit u aprilu 2022. godine stavio van snage. Šmit je svojom odlukom u principu rekao da ni novi zakon koji je u usvojila Srpska ne može stupiti na snagu.
11. Odluka kojom se deblokira imenovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovom odlukom Šmit je praktično suspendovao Ustav Federacije BiH i omogućio da nova vlada bude izabrana, iako nju nije predložio jedan od potpredsjednika Federacije BiH (Refik Lendo, potpredsjednik FBiH koji dolazi iz SDA). Praktično, ovom odlukom Šmit je nametnuo novu Vladu Federacije BiH.
12. Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
13. Odluka kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
14. Odluka kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske.
Odlukama o izmjenama ova tri zakona Šmit je praktično uveo novo krivično djelo u sva tri krivična zakona koje se odnose na podmićivanje izabranih i javnih funkcionera. Za ova krivična djela predviđene su kazne do deset godina zatvora, oduzimanje stečene imovine kao i zabrana obavljanja javne funkcije.
15. Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.
Ovom odlukom iz jula 2023. godine Šmit je izazvao najveću krizu u zemlji. Nametnutim izmjenama Krivičnog zakona BiH Šmit je nametnuo da onaj koji ne poštuje odluke visokog predstavnika može biti kažnjen zatvorom do pet godina i biće mu zabranjeno obavljanje funkcije. Ova odluka Šmita uslijedila je nakon što je Republika Srpska donijela zakone o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, ali i odluka Šmita. Kasnije, zbog kršenja ovog nametnutog člana Krivičnog zakona BiH podignuta je optužnica protiv Milorada Dodika, u to vrijeme predsjednika Republike Srpske, i Miloša Lukića, v.d. direktora “Službenog glasnika BiH”. Dodik je po tom zakonu i osuđen i ostao je bez funkcije predsjednika Republike Srpske, dok je Lukić oslobođen. Posljedice ove Šmitove odluke osjećaju se i danas. U tom postupku, proisteklom iz Šmitovog nametanja pokazali su se svi apsurdi BiH kao države. Recimo, Šmit koji je sve nametnuo nije mogao biti saslušan kao svjedok, a za Sud BiH prihvatljivo je da nametnuta odluka Šmita vrijedi od dana objavljivanja na veb stranici OHR-a, a ne od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”.
16. Odluka kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske.
17. Odluka kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH
18. Obavijest o Zaključku u vezi sa Zakonom o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 27. juna 2023. godine.
Ovim odlukama Šmit je poništio ono što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila, međutim vlast je i dalje tvrdila da su ti zakoni na snazi. U jednom periodu vlast je tvrdila jedno, ali su sudovi i dalje u Republici Srpskoj poštovali ono što je rekao Šmit. Kasnije, sama vlast “kapitulirala” je pred Šmitom i povukla je sve sporne zakone, iako je mjesecima tvrdila suprotno. Obaviješću o zaključku koji je donio Šmit praktično je optužena Republika Srpska da krši Ustav BiH, ali su i pozvane institucije BiH da reaguju i da primjenjuju njegove izmjene Krivičnog zakona, što se na kraju i desilo.
19. Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o memorijalnom centru Srebrenica – Potočari spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine
Ovim izmjenama Šmit je proširio nadležnosti ove institucije na polje istraživanja i edukacije mladih. Glavni cilj Šmitovog nametanja bila je borba protiv negiranja genocida kao i lakše prikupljanje istorijskih dokumenata.
20. Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Ovom odlukom iz marta 2024. godine Šmit je ozbiljno intervenisao u Izborni zakon BiH na način da je uveo nove tehnologije u izborni proces. Osim toga, zaštitio je članove Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine na način da ostaju na svojim funkcijama bez obzira na istek mandata. Dao je i značajno veća ovlaštenja CIK-u, posebno kada je riječ o biračkim odborima.
21. Ispravak odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.
Ova odluka praktično je dio njegove prethodne odluke s tim da je u ispravljenoj odluci samo dodat član da članovi Centralne izborne komisije BiH ostaju na funkciji i kada steknu uslove za penziju. Danas, od sedam članova CIK-a tri su stekla uslove za penzionisanje, ali i dalje obavljaju funkcije, što je suprotno svim zakonima o radu.
22. Nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.
Ovim nametanjem Šmit je pokušao da odblokira rad sedam institucija kulture na nivou BiH, međutim njegov nalog da se uredi ovo pitanje i obezbijede sredstva za funkcionisanje ovih institucija do danas nije sproveden.
23. Nalog kojim se proglašava da se Zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske br. 02/1-021-1562/24, 02/1-021-1563/24 i 02/1-021-1564/24, donesenim na njenoj 16. posebnoj sjednici održanoj 24. i 25. decembra 2024. godine, krše obaveze i odgovornosti Republike Srpske prema Aneksu 4 i Aneksu 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, i kojim se zabranjuje sprovođenje navedenih zaključaka.
Ovi zaključci Narodne skupštine Republike Srpske odnosili su se na to da “neizabrani stranac”, u ovom slučaju Šmit, nema prava da nameće zakone, zatim da se zloupotrebljavaju Sud i Tužilaštvo BiH zbog sudskog postupka protiv Dodika. Narodna skupština Republike Srpske zaključkom je “obavezala” Vladu da u roku od 30 dana uputi u proceduru zakon kojim će urediti proceduru da se o pitanjima o kojima odlučuje Parlamentarna skupština BiH prethodno izjasni Narodna skupština Republike Srpske.
24. Odluka kojom se obustavljaju sve isplate budžetskih sredstava u svrhu finansiranja političkih stranaka za Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjenu Srpsku.
Ovom odlukom Šmita iz aprila 2025. godine praktično je zabranjeno finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske iz budžeta. Razlog za to je to što nisu podržavali “politike utemeljene na Dejtonskom mirovnom sporazumu”.
25. Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH.
Ovom odlukom propisano je da u slučaju kada BiH izgubi neki spor sa stranim investitorom, štetu treba da namiri organ koji je prouzrokovao tu štetu, a ne budžet BiH. Takođe, u okviru ovoga nametnuo je odluke da se iz dobiti Centralne banke BiH obezbijedi novac za nabavku novih tehnologija za izbore te da se iz prikupljenih sredstava od putarina namiri dug od 120 miliona KM koji je po osnovu međunarodne arbitraže Republika Srpska imala prema “Vijaduktu”.
Politika
NAROD PONOVO ZAVIJEN U CRNO ZBOG LIČNIH INTERESA! Drinić o prelasku Snježane Gvozden u SNSD i pozadini izbacivanja Nikole Dronjka!
Narodni poslanik Pokreta Sigurna Srpska (PSS) u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) Nebojša Drinić gostovao je u programu BHRT-a, gdje je iznio niz oštrih ocjena na račun političkih dešavanja nakon konstituisanja novog saziva parlamenta, prelaska poslanika iz opozicije u vladajuće redove, kao i aktuelne ekonomske i političke situacije u Republici Srpskoj.
O prelasku Snježane Gvozden u SNSD: „Klasična zloupotreba povjerenja“
Komentarišući prelazak narodne poslanice Snježane Gvozden sa liste PSS-a u redove SNSD-a, Drinić je taj potez nazvao „klasičnom zloupotrebom povjerenja“ kako pokreta koji joj je na listi dao težinu i snagu, tako i građana koji su joj dali glas. Istakao je da se u praksi često pokazuje da pojedinci, kada pomisle da su sami po sebi značajni i važni, na izborima kao samostalni ili nezavisni kandidati ne ostvare rezultat kakav imaju uz organizaciju.
Prema njegovim riječima, Gvozden je iznevjerila povjerenje predsjednika, Predsjedništva i organa PSS-a, ali je još teže to što su iznevjereni ljudi koji su je birali. Ocijenio je da je time „narod još jednom zavijen u crno“ jer je riječ o još jednom primjeru prekrajanja izborne volje i borbe za lične interese, umjesto za kvalitet života i bolji položaj stanovništva u Republici Srpskoj.
Govoreći o navodima da je nagrada za ovaj prelazak bila pozicija potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, Drinić je upitao kako drugačije tumačiti situaciju u kojoj neko godinu dana u kontinuitetu kritikuje aktuelnu vlast, nudi nova rješenja i predstavlja se kao nosilac promjena, a zatim nakon izbora, za svega desetak dana, zaključi da je ta vlast ipak dobra i da sve što radi odgovara njenim uvjerenjima, te već na prvoj konstitutivnoj sjednici postane potpredsjednik parlamenta. Dodao je da je sasvim jasno i logično da je upravo ta funkcija jedini razlog njenog prelaska u vladajuće redove.
O krivičnim prijavama: „Sve ima svoj početak i svoj kraj“
Osvrćući se na krivične prijave koje je predsjednik PSS-a Draško Stanivuković podnio protiv lidera stranaka vladajuće koalicije zbog političke trgovine i trgovine uticajem, Drinić je poručio da je zadatak opozicije da ukazuje na anomalije u društvu, uradi sve što je u njenoj moći i ostavi pisani trag.
Izrazio je uvjerenje da će doći vrijeme kada će se određene strukture i garniture ljudi, koji se danas čine nedodirljivim, promijeniti, te da će tada biti važno izvaditi te predmete iz ladica i pokazati narodu da istrajavanje na onome što je ispravno na kraju dobija epilog. Iako je naveo da razumije sumnjičavost građana s obzirom na to kako državni organi funkcionišu i činjenicu da su postavljeni po stranačkoj osnovi, poručio je da „sve ima svoj početak i svoj kraj“, pa će tako i aktuelna vlast u određenom trenutku doživjeti svoj kraj.
Dodao je da osim ovog slučaja postoji mnogo krivičnih prijava – ne samo zbog, kako je rekao, „prelijetanja, uzlijetanja i papaka“, već i protiv onih koji su uništili institucije i privredu, degradirali sistem, zataškavali afere i doveli do odlaska stotina hiljada ljudi iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, zaključivši da nijedan trud nije uzaludan i da će doći vrijeme polaganja računa.
O isključenju Nikole Dronjka i izboru delegata u Dom naroda PSBiH
Na pitanje da li je bliskost sa SNSD-om razlog zbog kojeg Nikola Dronjak više nije član Pokreta „Sigurna Srpska“, Drinić je odgovorio da to „očito jeste“ slučaj. Naveo je da se ime Nikole Dronjka kao mogućeg kandidata za delegata u Domu naroda pojavilo u javnosti prije odluke organa PSS-a, i to upravo preko lidera SNSD-a koji je o tome otvoreno i javno govorio u medijima bez ikakve zadrške. Demantovao je bilo kakve tvrdnje da je postojao dogovor o tome, naglasivši da odluka organa PSS-a nije postojala i da je logičan slijed bio da član koji ne poštuje organe organizacije bude isključen.
Govoreći o predstojećem izboru delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH – gdje je kandidat PSS-a uz podršku SDS-a Miloš Stanišić iz Bijeljine, dok je poslanik SDS-a Milan Petrović samostalno predao kandidaturu Milana Aleksića – Drinić je priznao da nesloga i iskakanje pojedinaca koji narušavaju dogovor nažalost prate opoziciju. Ipak, istakao je da ima dovoljno vremena do glasanja, da će ovaj put biti mnogo mudriji i pametniji, te da je gotovo siguran da će kandidat opozicije dobiti podršku i da će odluke organa i SDS-a i PSS-a biti ispoštovane.
Podsjetio je da su brojke na strani Miloša Stanišića jer klub poslanika PSS-a ima 11 poslanika, te izrazio uvjerenje da će kolege iz SDS-a zarad jedinstva, sloge i buduće saradnje poštovati odluke svojih stranačkih organa. Naglasio je da je PSS ranije činio brojne ustupke SDS-u dok je ta stranka bila najsnažnija opoziciona partija, te da je sada kolegijalno i logično da PSS kao najjača opoziciona stranka dobije šansu da ima svog delegata i predvodi opozicione politike.
O suzdržanosti na konstitutivnoj sjednici i odbijanju poziva za „vladu nacionalnog jedinstva“
Objašnjavajući zbog čega je bio suzdržan prilikom glasanja za izbor Nenada Stevandića za predsjednika Narodne skupštine RS, Drinić je rekao da je konstitutivna sjednica svečanog karaktera i da treba proteći u dostojanstvenom tonu, dodajući da ako nije za neki prijedlog, ne mora nužno biti ni protiv njega. Takođe je podsjetio na pravo PSS-a kao najbrojnijeg opozicionog kluba da predloži jednog od potpredsjednika parlamenta i naglasio da je važno birati riječi kako bi se građanima u Republici Srpskoj i regionu vratila vjera da će ovaj saziv raditi konstruktivnije i nuditi konkretna rješenja.
Komentarišući poziv lidera SNSD-a upućen PSS-u i SDS-u za formiranje vlade nacionalnog jedinstva, Drinić je poručio da to nije prvi put da se baca takav „mamac“, ali da opozicija danas mnogo mudrije sagledava te pozive. Naveo je da je opozicija vlastima jasno iznijela određene uslove koje nije ispunjeno, te ocijenio da se u takvim pozivima na opoziciju ne gleda kao na ravnopravnog partnera i saradnika, već se ona od samog početka stavlja u potčinjen položaj.
O mogućem mandataru Igoru Dodiku i tvrdnjama o dvotrećinskoj većini
Povodom sve glasnijih najava da bi Igor Dodik mogao biti mandatar za sastav nove Vlade Republike Srpske, Drinić je ocijenio da to „nije dobro“ i da bi takva odluka u mnogome razočarala građane. Prema njegovim riječima, imajući u vidu rezultate dugogodišnje vladavine SNSD-a na čijem je čelu njegov otac Milorad Dodik, to bi bila samo još jedna vlada u kontinuitetu odluka koje nisu donijele ništa dobro i koje su dovele do toga da izlaznost na izborima bude oko 40 i nešto procenata, jer je vlast umrtvila i razočarala ljude.
Kritikovao je dvadesetogodišnju politiku vođenu po principu „država – to smo ja“, navodeći da je ona dovela do drastičnog odlaska mladih iz Republike Srpske, dubioze u javnim preduzećima i iskorištavanja prirodnih i javnih resursa za bogaćenje pojedinaca. Zaključio je da Igor Dodik kao predsjednik Vlade ne bi bio samostalan u odlučivanju i sprovođenju mjera, već bi bio „klasična produžena ruka svoga oca“.
Drinić je odbacio i tvrdnje da se dvotrećinska većina okuplja radi izmjena Ustava Republike Srpske, ističući da se iz poruka lidera SNSD-a jasno vidi da je jedini cilj „ukrotiti Draška Stanivukovića“, političara sa najvećim povjerenjem građana i najboljim rejtingom u Republici Srpskoj, koji je dva puta zaredom ubjedljivo pobijedio u Banjaluci i pretvorio je u moderan, reprezentativan i proevropski grad. Poručio je da su nacionalna pitanja i zaštita interesa Republike Srpske uvijek imali podršku svih poslanika, te da je za donošenje modernog i čvršćeg Ustava važnije poštovati proceduru i organizovati javnu raspravu nego samo sabirati ruke, dok je pravi cilj vlasti da razbije opoziciju i građanima dodatno zgadi politiku.
O poskupljenju goriva: „Novac planiraju za sopstveni luksuz i limuzine“
Na kraju gostovanja, govoreći o rastu cijena goriva i izostanku mjera vlasti za pomoć građanima uprkos većim prihodima od PDV-a u budžetima, Drinić je upozorio da se čim se pojavi vijest o poskupljenju barela nafte cijene na benzinskim pumpama mijenjaju već ujutro u roku od nekoliko sati, iako se prodaje gorivo iz starih zaliha, dok se na pojeftinjenja čeka mjesecima.
Prema njegovim riječima, vlast taj višak budžetskog novca ne planira da vrati građanima, već ga ulaže u sopstveni luksuz, kupovinu novih limuzina, reprezentacije i krpljenje ogromnih budžetskih rupa. Zaključio je da gotovo nema dana ni sedmice bez kolapsa u nekom javnom preduzeću, radničkih protesta ili nezadovoljstva penzionera i boraca, ali da to vlast ne brine sve dok se budžeti maksimalno pune i dok tim sredstvima može slobodno da raspolaže
Banjaluka24
Politika
OD SLUPANOG AUDIJA DO VIJEĆA NARODA! Majkićeva, Šulić i Anja Ljubojević ulaze u Vijeće naroda RS?
Vijeće naroda Republike Srpske bi moglo biti utočište otpisanih, s obzirom da će u tu instituciju Denis Šulić i Anja Ljubojević iz SNSD-a.
Nakon brojnih kontroverzi oko smjene Nedeljka Eleka sa čela Nadzornog odbora OC “Jahorina”, koji je trebao aminovati Denis Šulić, sve je mirisalo na njegovo potpuno uklanjanje iz SNSD-a.
Ali je za Milorada Dodika Šulić ostao vjeran partiji sa dovoljno kredita da dobije mjesto u Vijeću naroda RS.
Nakon toga morala je podnijeti ostavku.
Ona će u Vijeće naroda ući iz reda hrvatskog naroda, dok će Šulić iz reda bošnjačkog.
Pored njih dvoje u Vijeće naroda RS iz SNSD-a će Nada Tešanović, Irena Joldžić, Igor Bošnjak, Aida Prešić, Nebojša Radmanović i Dušanka Majkić.
Iz Socijalističke partije u ovu instituciju će Mijo Perkunić i Zdenka Gojković.
Pored Šulića u Vijeće naroda RS će i Armin Hamzić (SDP) iz Gradiške, koji je već četiri godine bio delegat u ovom tijelu.
Biće interesantno ispratiti ko će iz opozicije dobiti mjesto delegata Vijeću naroda RS, a zanimljivo je napomenuti da je ova pozicija nuđena Nemanji Paniću, u zamjenu da se povuče sa mjesta nosioca liste u PSS-u Gradiška, što je on odbio.
Vijeće naroda Republike Srpske ima 28 delegata, po osam iz reda srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda, te četiri iz reda ostalih, a njegova osnovna funkcija je zaštita vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda prilikom razmatranja zakona i drugih akata koje usvaja Narodna skupština Republike Srpske.
Plate za one koji su zaposleni kao profesionalni delegati u ovom tijelu iznose negdje oko 3.000 KM mjesečno.
Politika
“AJMO JOVO NANOVO”! Od ponoći RiTE Ugljevik van pogona, NEMA NI RUFIJEVOG UGLJA
– Termoelektrana Ugljevik od ponoći planski izlazi sa mreže, rekao je Srni direktor Rudnika i termoelektrane /RiTE/ Žarko Novaković dodavši da je Matičnom preduzeću najavljeno da neće biti na mreži. “Razlog je što ne možemo da obezbijedimo dovoljne količine uglja za sagorijevanje, odnosno ne možemo da dostavimo dovoljne količine iz rudnika”, rekao je Novaković.
On je dodao da u rudniku imaju svoju proizvodnju uglja “Istok jedan” i oko 40-50 hiljada tona iz Bukove kose, ali taj ugalj ne može da se transportuje, jer se lijepi.
“Problem je transport, a kiša danima pada u Ugljeviku tako da su ograničeni kapaciteti i mogućnosti iz našeg rudnika”, kaže Novaković.
On je izrazio nadu da će problem prevazići pristizanjem uglja iz drugih rudnika, a danas bi trebalo da krene ugalj iz Kamengrada, iz Maslovara.
“On je kompatibilan sa našim ugljem, sličnih je karakteristika i nadam se da će, zahvaljujući i našem uglju, i ovaj moći da se miješa i dostavlja na naš depo. U tom slučaju, narednih dana bi mogli da se vratimo na mrežu”, rekao je Novaković.
(Srna)
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ IZBACIO NIKOLU DRONJKA IZ PSS-a: „Više nije dio Pokreta Sigurna Srpska. Hvala mu“!
-
Politika2 dana agoOD NEKADAŠNJEG REVOLUCIONARA DO DODIKOVOG IGRAČA! Punica u SNSD-u i rukovodstvu Skupštine, zet u Domu naroda PSBiH
-
Banjaluka2 dana agoRADNO VRIJEME OD SEDAM UJUTRU ZA GRADSKU UPRAVU? Stanivuković najavio radikalne mjere protiv saobraćajnih gužvi u Banjaluci i milionski projekat za Crkvenu!
-
Banjaluka2 dana agoBEOGRAD BEZ VISOKIH ZVANIČNIKA NA SJEDNICI NSRS! Nije došao ni ambasador Srbije u BiH
-
Svijet3 dana agoETIAS MIJENJA PUTOVANJA U EU: Građani BiH moraće plaćati 20 evra za elektronsko odobrenje
-
Politika3 dana ago„KO ULOVI VIŠE POSLANIKA, IMAĆE VEĆU FUNKCIJU“!! Vukomanović poručila da PSS neće podržati reizbor Stevandića
-
Politika2 dana ago“SKROJEN PO NJEGOVOJ MJERI”: Šeranić raspisao konkurs za direktora Zavoda za dijalizu i transplantaciju RS
-
Politika3 dana ago“NEĆEMO PODRŽATI OVAJ PRIJEDLOG”: Opozicija se usprotivila izboru Stevandića za predsjednika NSRS
