Connect with us

Svijet

SASTANAK TRAMP-PUTIN! “Ostvaren odličan napredak” (FOTO, VIDEO)

Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država i Rusije Donald Tramp i Vladimir Putin saopštili su nakon razgovora na Aljasci da je ostvaren veliki napredak, da je postignut dogovor koji će otvoriti put ka miru u Ukrajini, ali da se još nije došlo do primirja.

Ovaj sastanak Trampa i Putina je prvi put da su se njih dvojica sreli lice u lice nakon sedam godina.

Slijede razgovori Trampa sa Zelenskim i liderima članica NATO. Vjerovatan je novi susret dvojice predsjednika, moguće u Moskvi.

Sastanak je  okončan je najavama budućeg sporazuma, ali bez naznaka oko čega su se lideri dvije države dogovorili.

Ostaje nejasno i šta će američki predsjednik reći Ukrajincima i liderima članica NATO u najavljenom brifingu o rezultatima razgovora u Enkoridžu.

Iz prilično neodređenih izjava dvojice predsjednika može se, međutim, protumačiti da je Rusija i dalje zabrinuta jer nisu uklonjeni ključni razlozi ruske zabrinutosti u vezi Ukrajine, piše RTS.

I Tramp je potvrdio da posao ni izbliza nije okončan, rekavši ”da dogovor nije postignut dok se dvije strane ne dogovore”.

Putin je rekao da je “iskreno zainteresovan” da se okonča sukob, koji je opisao kao “tragediju”.

Naveo je da je potrebno otkloniti “primarne uzroke” sukoba i upozorio je da Ukrajina i Evropa ne smeju da “sabotiraju” pregovore.

Sastanak je opisao kao “početnu tačku ka rejšenju” konflikta.

Saglasan je sa tvrdnjom američkog predsjednika da sukob  ne bi ni počeo da je Tramp ostao na vlasti poslije američkih predsjedničkih izbora 2020. godine.

Putin je izjavio noćas da je razgovor sa Trampom bio temeljan i konstruktivan i uz međusobno poštovanje.

 

Putin je na konferenciji za medije  nakon sastanka u užem formatu koji je trajao dva sata i 45 minuta,izjavio je da je razgovor sa predsjednikom SAD bio temeljan i konstruktivan i da je vođen uz međusobno poštovanje.

Istakao je rekao da su strane postigle dogovor za koji očekuje da će otvoriti put ka miru u Ukrajini.

Ruski lider je rekao da je sve što se dešava u ukrajinskom sukobu velika tragedija za Rusiju i nazvao ukrajinski narod bratskim. Iz tog razloga, kako je naveo, Moskva je veoma zainteresovana za brzo uspostavljanje mira.

Rekao je da bezbjednost Ukrajine treba da bude osigurana, da je spreman da radi na tome, kao i da se nada da će sporazum koji su zajedno postigli pomoći da se približimo tom cilju i da će otvoriti put ka miru u Ukrajini.

– Očekujemo da će Kijev i evropske prestonice to konstruktivno shvatiti i da neće ometati stvari. Da neće pokušavati da koriste neke zakulisne dogovore za provokacije kako bi odbacili početni napredak – rekao je Putin.

Rekao je i da ima mnogo dimenzija za zajednički rad, kao i da američka i ruska investiciona i poslovna saradnja imaju ogroman potencijal.

– Rusija i SAD mogu jedna drugoj toliko toga da ponude u trgovini, digitalnom svijetu, visokoj tehnologiji i istraživanju svemira. Vidimo da je i saradnja na Arktiku veoma moguća. U našem međunarodnom kontekstu, na primjer, između Dalekog istoka Rusije i zapadne obale SAD. Generalno, veoma je važno da naše zemlje okrenu novi list, da se vrate saradnji. Simbolično je da nedaleko odavde, na granici između Rusije i SAD, postoji takozvana međunarodna datumska linija – rekao je Putin.

On je rekao i da je Trampu, po izlasku iz aviona u Enkoridžu rekao “Dobar dan, dragi komšija, veoma mi je drago da vas vidim u dobrom zdravlju i živog”.

– Mislim da je to veoma susjedski. I mislim da su to lijepe riječi koje možemo da kažemo jedni drugima. Razdvaja nas Beringov moreuz, iako postoje samo dva ostrva između ruskog i američkog tla. Udaljena su samo četiri kilometra. Bliski smo susjedi i to je činjenica. Takođe je važno da Aljaska ima veze sa našim zajedničkim nasleđem, istorija između Rusije i SAD, i mnogi pozitivni događaji imaju veze sa tom teritorijom. Ipak, postoji ogromno kulturno nasljeđe iz ruske Amerike, na primjer, pravoslavne crkve i više od 700 geografskih imena ruskog porijekla – rekao je Putin.

Prema njegovim riječima poznato je da četiri godine nije bilo samita između Rusije i SAD što je dugo vrijeme i što je bilo veoma teško za bilateralne odnose koji su, kako kaže na najnižem nivou od Hladnog rata.

– Mislim da to ne koristi našim zemljama i svijetu u cjelini. Očigledno je da prije ili kasnije moramo da ispravimo situaciju kako bismo prešli sa konfrontacije na dijalog. I u ovom slučaju, lični sastanak između šefova država je odavno trebalo da se održi -rekao je on i dodao da je važno da su obe strane orijentisane na rezultate.

Dodao je da se vidi da Tramp ima veoma jasnu ideju o tome šta želi da postigne.

-On iskreno brine o prosperitetu svoje nacije. Ipak, on razumije da Rusija ima svoje nacionalne interese. Očekujem da će današnji sporazumi biti polazna tačka, ne samo za rješavanje ukrajinskog pitanja, već će nam pomoći i da vratimo poslovne i pragmatične odnose između Rusije i SAD – rekao je Putin.

Naglasio je da su on i Tramp izgradili veoma dobar, poslovni i pouzdan kontakt, i ima sve razloge da vjeruje da tim putem može da se dođe do kraja sukoba u Ukrajini.

Donald Tramp izjavio je da je na sastanku sa Putinom postignut veliki napredak i da je razvio fantastičan odnos sa ruskim liderom.

Tramp je istakao da i dalje postoje tačke neslaganja i da “nema dogovora dok se on zaista ne postigne”, naglašavajući da “još nisu došli do cilja”, uprkos ostvarenom “velikom napretku”.

Naglasio je da je “postignuto mnogo dogovora”, ali da je “nekoliko” pitanja ostalo otvoreno, pri čemu je “jedno najznačajnije”, ali bez konkretnih informacija i detalja o kom pitanju je riječ.

Istakao je da će pozvati ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, NATO i evropske lidere, naglašavajući da “na kraju sve zavisi od njih”.

On je na konferenciji za medije, nakon sastanka koji je trajao oko dva sata i 45 minuta, rekao da postoje dobre šanse kada se sukob u Ukrajini završi.

– Imali smo izuzetno produktivan sastanak i oko mnogih stvari smo se dogovorili. Ostalo je nekoliko, koje i nisu toliko značajne, ali smo postigli izvjestan napredak – rekao je on.

Dodao je i da će imati razgovore sa predstavnikom NATO-a i ljudima koje smatra prikladnim.

– Naravno, pozvaću predsjednika (Volodimira) Zelenskog i ispričati mu o današnjem sastanku – rekao je on.

Završio je sa porukom da će “vjerovatno” uskoro ponovo vidjeti ruskog lidera, na šta je Putin odgovorio: “Sledeći put u Moskvi”.

Na opasku Putina  Tramp je rekao da je to zanimljiva ideja.

Na konferenciji nisu bila dozvoljena pitanja novinara.

Obojica lidera su se nakon konferencije za novinare ukrcala u avione i napustila Enkoridž.

Intervju

Donald Tramp je nakon sastanka sa ruskim predsjednikom  rekao da je sada na ukrajinskom predsednku Volodimiru Zelenskom  “da postigne dogovor” za rješavanje sukoba u Ukrajini.

Tramp je naglasio da je njegova poruka Zelenskom „Napravite dogovor.“

On je u intervjuu za Foks njuz snimljenom na Aljasci nakon sastanka sa Putinom dodao i da “evropske države moraju malo da se uključe”.

Takođe je potvrdio spremnost i da učestvuje na tom sledećem sastanku.

Tramp je rekao da se on i Putin slažu oko većine stvari, ali da i dalje postoje jedno ili dva pitanja oko kojih se ne slažu, ali nije želio da ih precizira konkretnije .

Tramp je rekao i da vjeruje da Putin želi da se rat završi, uprkos dokazima koji govore suprotno.

On je dodao i da nakon pregovora na Aljasci za sada,  „ne mora da  razmišlja“ o oštrijim sankcijama za Rusiju.

– Zbog onoga što se danas dogodilo, mislim da ne moram o tome da razmišljam . Možda ću morati da razmišljam o tome za dvije ili tri nedjelje ili tako nešto. Ali danas ne moramo o tome da razmišljamo. Mislim da je sastanak prošao veoma dobro – saopštio je Tramp.

Američki predsjednik je izjavio da daje ocenu 10 na skali od jedan do 10, sastanku sa ruskim predsjednikom Putinom, za koji je rekao da je bio „izuzetno produktivan“ sa „mnogo dogovorenih tačaka“.

Glas

Svijet

OFAC ODOBRIO: Lukoilove kompanije u Bugarskoj dobile licencu za rad do aprila 2026. godine

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se omogućava nastavak transakcija vezanih za prodaju međunarodnih aktiva kompanije Lukoil do 13. decembra.

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se dozvoljava da se transakcije vezane za prodaju međunarodne imovine kompanije Lukoil nastave do 13. decembra. Četiri Lukoilove kompanije koje posluju u Bugarskoj dobile su licencu do 29. aprila 2026. godine.

Takođe, transakcije vezane za prodaju, održavanje i rad benzinskih stanica kompanije u inostranstvu su dozvoljene do 13. decembra.

Ministarstvo je do 29. aprila 2026. odobrilo operacije u kojima učestvuju neke kompanije Lukoila u Bugarskoj: Lukoil Neftohim Burgas, Lukoil Bugarska, Lukoil Avijacija Bugarska, Lukoil Bulgaria Bunker, kao i strukture u kojima ove kompanije posjeduju 50 odsto ili više akcija.

Licenca se odnosi i na operacije sa Rosnjeftom za projekat polja Karačaganak u Kazahstanu. Ranije su SAD dozvoljavale samo Kaspijskom konzorcijumu cjevovoda i Tengizševroilu da obavljaju operacije sa Lukoilom i Rosnjeftom. Ruska naftna kompanija Lukoil saopštila je da pregovara sa više kupaca o prodaji svojih međunarodnih aktiva.

“Lukoil obavještava da su u toku pregovori o prodaji njegovih međunarodnih aktiva sa nekoliko potencijalnih kupaca. Konkretni dogovor biće objavljen nakon postizanja konačnih sporazuma i dobijanja potrebnih regulatornih odobrenja”, saopšteno je.

Kompanija naglašava da preduzima sve mjere kako bi osigurala neprekidan rad preduzeća tokom procesa prodaje i prenosa imovine, spriječila poremećaje u snabdijevanju energijom i sačuvala radna mjesta. Kompanija “Gunvor“ saopštila je u petak da povlači ponudu za kupovinu međunarodnih aktiva ruske nafte kompanije “Lukoil”.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN UPOZORAVA NA MOGUĆ RAT U EVROPI “Njihov jedini motiv je moć”

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da postoji opasnost od rata u Evropi, govoreći na prvom antiratnom skupu Digitalnih građanskih krugova u Đeru.

“Dvije opasnosti prijete samom postojanju Evrope danas: rat i migracije. Moramo ostati izvan rata i moramo se braniti od migracija na našim granicama” rekao je Orban u izjavi koju je portparol njegove kancelarije oltan Kovač objavio na društvenim mrežama.

Obaveza Mađarske
U razgovoru s mađarskim novinarima, Orban je naglasio da je po njegovom mišljenju, obaveza Mađarske da se drži podalje od međunarodnih sukoba i zaštiti nacionalni suverenitet.

Tvrdi da današnja situacija podsjeća na historijske trenutke koji su prethodili velikim ratovima te je odbacio optužbe da vlada monopolizuje pojam mira.

Govoreći o pomoći Evropske unije Ukrajini, poručio je da Mađarska vodi računa isključivo o interesima svojih građana. Ukrajinsku korupciju nazvao je sporednom temom, naglasivši da je ključno pitanje kako rat utiče na Mađare.

“Možemo doprinositi izgradnji mira, ali sami ga ne možemo stvoriti” rekao je.

Orban je otkrio da je ranije postojao ruski prijedlog prema kojem bi Moskva uzela dvije ukrajinske oblasti uz odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u, ali da je, kako tvrdi, taj prijedlog odbijen zbog pritiska anglosaksonskih zemalja.

“Danas Rusija traži četiri oblasti i neće ih se odreći. Vrijeme radi za njih” rekao je.

Pohvalio je Vatikan zbog dosljedne politike mira i dodao da se i drugi zapadni lideri još mogu uvjeriti u takav pristup.
“Egzistencijalna prijetnja”

O migracijama je govorio kao o egzistencijalnoj prijetnji.

“Rat nas ubija. Migracije nas mijenjaju. Možda ćemo se i dalje zvati Mađarima, ali to više neće značiti isto” rekao je.

Orban je pozvao na otvoren razgovor s mladima i istakao da ga u političkim odlukama vode porodica i šest unučadi. Politiku je opisao kao jedan od najboljih poslova, jer pruža mogućnost da se učini dobro, te je pozvao građane da se uključe u javni život.

Osvrnuvši se na skup opozicije održan isti dan u Đeru, rekao je da je teško biti ljevičar u Mađarskoj jer je, prema njegovim riječima, desnica ostvarila većinu ciljeva koje je nekada zagovarala ljevica.

“Njihov jedini motiv danas je moć” zaključio je Orban, a prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Svijet

MEDVJEDI USMRTILI 13 OSOBA: Japan traži pomoć bivših policajaca i vojnika

Vlada Japana pozvala je penzionisane policajce i bivše vojnike da pomognu u zaštiti stanovništva od sve češćih napada medvjeda, prenose lokalni mediji.

Vlada je uputila poziv pošto je suočena sa nedostatkom iskusnih lovaca, piše list “Asahi šimbun”.

Japan je prethodno ublažio stroge zakone o vatrenom oružju da bi policajcima dozvolio da koriste puške protiv medvjeda.

Prema podacima Ministarstva za zaštitu životne sredine, medvjedi su od aprila širom zemlje usmrtili 13 ljudi, što je do sada najveći broj žrtava u jednoj godini.

Broj susreta medvjeda i ljudi u porastu je iz godine u godinu.

Stručnjaci kažu da se to dešava zbog smanjenja broja stanovnika u ruralnim područjima, napuštanja poljoprivrednog zemljišta i zato što gladni medvjedi sve češće ulaze u stambena područja, prenosi Srna.

Većina napada dogodila se u sjevernim prefekturama Ivate i Akita.

Nastavi čitati

Aktuelno