Connect with us

Politika

SASTANAK U MINISTARSTVU O HAKERSKOM NAPADU: “IZIS zaštićen najboljim rješenjima koja se mogu naći na tržištu”

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite održan je sastanak na kojem se razgovaralo o problemima koji su nastali hakovanjem Integrisanog zdravstvenog informaciong sistema – IZIS, Fonda zdravstvenog osiguranja RS.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić i direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske Dejan Kusturić održali su danas u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite sastanak sa predstavnicima nadležnih institucija iz oblasti bezbjednosti IKT (informaciono-komunikacionog) sistema i predsjednicima aktiva direktora zdravstvenih ustanova, u cilju predstavljanja trenutnog stanja funkcionalnosti Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS) i preduzetih aktivnosti nakon međunarodnog hakerskog napada na jedan njegov dio.

Tim Fonda zdravstvenog osiguranja je izložio genezu problema, preduzete mjere zaštite i plan oporavka sistema.

“Kako su izložili, drugi informacioni sistemi koji se nalaze u Fondu zdravstvenog osiguranja nisu bili meta napada, kao ni ostali sistemi koji su u upotrebi u zdravstvenom sektoru. Zaključeno je da nisu ugrožene funkcije od značaja za kontinuitet rada sistema, kao i da je izvršena efektna prevencija negativnog uticaja na druge sisteme u FZO. Ocjena stručnjaka iz oblasti sajber bezbjednosti je da je IZIS zaštićen najboljim tehnološkim rješenjima koja se mogu naći na tržištu”, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

S obzirom na to da je IZIS implementiran u sve nivoe zdravstvene zaštite, predložena je dinamika funkcionalnog puštanja u rad po institucijama zdravstvenog sistema, a u skladu sa propisanim procedurama za reagovanje u vanrednim situacijama i obezbjeđenje kontinuiteta poslovanja. Iz Fonda zdravstvenog osiguranja je istaknuto da je baza podataka IZIS-a sačuvana, ali će Fond zajedno sa održavaocima sistema postepeno „podizati“ dijelove sistema, kako bi bili sigurni da neće doći do dodatnih problema. Iz Fonda očekuju da će u narednih 15-ak dana biti završene sve preporučene dodatne provjere i sistem potpuno pušten u funkciju.

“Tokom sastanka je konstatovano i da je najvažnije da pacijenti što manje trpe zbog posljedica ovog napada i da su zajednički preduzeti svi koraci da se u skladu sa instrukcijama Fonda u zdravstvenim ustanovama u kontinuitetu pruža zdravstvena zaštita. Kako je istaknuto, zdravstveni radnici i zdravstvene ustanove osposobljeni su da prevazilaze trenutne probleme i odgovorno obavljaju svoj posao u svim izazovnim situacijama, uključujući i ovu”

Tokom sastanaka, a na osnovu informacija stručnjaka iz oblasti informacione bezbjednosti, istaknuto je da sajber napadi predstavljaju svakodnevnicu sa kojom se suočavaju mnoge zemlje u svijetu.

“Napadi kriminalnih grupa, odnosno pokušaji probijanja zaštite korištenjem tehnika hakovanja veb aplikacija, upotrebe malicioznih softvera, uključujući tzv. ransomvere i iskorištavanjem ranjivosti predstavljaju jedan od najvećih izazova digitalizacije. Po zvaničnim izvještajima iz oblasti sajber bezbjednosti, primarne mete napada ransomvera predstavljaju, između ostalih, zdravstvene institucije, a slijede ih institucije finansijskog i energetskog sektora.”

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske još jednom ističu i da izlaženje u javnost sa bilo kakvim nepotpunim i neprovjerenim informacijama u vezi sa posljedicama ovog napada može samo doprinijeti konfuziji i eventualnom nerazumijevanjeu između pacijenata i zdravstvenih profesionalaca i nepotrebno im dodatno otežati rad.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno