Connect with us

Svijet

SATELITSKI SNIMCI POKAZALI: Iran se priprema za rat

Dok Amerika gomila vojsku na Bliskom istoku, Iran preduzima korake kojima signalizira spremnost na rat, uključujući utvrđivanje svojih nuklearnih postrojenja i obnovu fabrika za proizvodnju projektila.

Iranski i američki pregovarači u utorak su u Ženevi održali indirektne razgovore koji su trajali tri i po sata, ali su završili bez jasnog rješenja.

Uprkos pregovorima, Bijela kuća je obaviještena da bi američka vojska mogla biti spremna za napad već ovog vikenda, nakon gomilanja vazdušnih i pomorskih snaga posljednjih dana, rekli su upućeni izvori.

Tramp je juče izjavio da razmatra ograničeni vojni udar kako bi izvršio pritisak na Iran da postigne sporazum, ne otkrivajući više detalja.

Usred prijetnje ratom, Iran je posljednjih mjeseci popravljao ključna raketna postrojenja, dodatno prikrivao svoj nuklearni program, imenovao ratne veterane na važne bezbjednosne funkcije, proveo pomorske vojne vježbe u Perzijskom zaljevu i pokrenuo intenzivno gušenje unutarnjeg neslaganja, piše CNN.

Obnova vojnih postrojenja
U junu prošle godine Izrael je izveo vanredni napad na Iran koji je uništio dijelove njegovog nuklearnog programa, teško oštetio pogone za proizvodnju projektila i usmrtio ključne vojne zapovjednike. Tokom sukoba koji je uslijedio, a trajao je 12 dana, Iran je uzvratio lansiranjem stotina projektila i dronova na izraelske gradove, dok su SAD napale tri iranske nuklearne lokacije, za koje je američki predsjednik Donald Tramp tvrdio da su “potpuno uništene”.

Analiza satelitskih snimaka otkriva da je Iran, uprkos teškim gubicima u ratu s Izraelom, obnovio oštećena raketna postrojenja. Satelitski snimci raketne baze Imam Ali u Horamabadu, snimljene 5. januara, pokazuju da su od desetak uništenih struktura tri obnovljene, jedna popravljena, a tri su trenutno u izgradnji. U postrojenju se nalaze silosi ključni za ispaljivanje balističkih projektila.

Opsežne poprave provedene su i u dvije druge vojne baze. Na aerodromu Tabriz na sjeverozapadu zemlje, povezanoj s iranskim balističkim projektilima srednjeg dometa, obnovljene su staze za vožnju i uzletno-sletne staze. U drugoj raketnoj bazi sjeverno od grada, svi ulazi, koji su bili zatrpani nakon bombardovanja, ponovno su otvoreni, potporno područje je uglavnom obnovljeno, a neki tuneli su sada prohodni, prema analizi CNN-a i Sama Laira, istraživača iz Centra James Martin za studije neproliferacije (CNS).

Na aerodromu Hamadan u zapadnom Iranu popunjeni su krateri od bombi na pisti i popravljena su skloništa za avione. Iran je takođe brzo obnovio svoje najveće i najnovije postrojenje za proizvodnju projektila na kruto gorivo u Šahrudu, tehnologiju koja omogućuje brzo korištenje projektila većeg dometa.

“Mislim da je najvažnija lokacija Šahrud. Šteta je ondje vrlo brzo sanirana”, rekao je Lair. “Tokom rata se ondje gradila i nova proizvodna linija koja nije oštećena i sada je vjerojatno u funkciji. To, suprotno očekivanjima, znači da bi proizvodnja raketnih motora na kruto gorivo sada mogla biti veća nego prije rata, barem na toj lokaciji.”

Utvrđivanje nuklearnih lokacija
Uprkos tome što izražava fleksibilnost u ograničavanju svog nuklearnog programa, Iran ubrzano utvrđuje nekoliko svojih nuklearnih postrojenja, koristeći beton i velike količine zemlje kako bi ukopao ključne lokacije, pokazuju novi satelitski snimci i analiza Instituta za znanost i međunarodnu bezbjednost (ISIS).

Satelitski snimci visoke rezolucije od 10. februara 2026. pokazuju da Iran nastavlja ojačavati ulaze u tunele u podzemnom kompleksu uklesanom u planinu blizu Natanza. Na ulazima je vidljiv svježi beton, što povećava zaštitu od mogućih vazdušnih napada. Na lokaciji su primijećeni i kamioni te druga građevinska oprema.

U nuklearnom postrojenju poznatom kao ‘Taleghan 2’ u vojnom kompleksu Parčin jugoistočno od Teherana, satelitski snimci objavljene ove sedmice pokazuju da je Iran dovršio betonski sarkofag oko lokacije i sada ga prekriva zemljom, navodi institut sa sjedištem u Vašingtonu.

“Postrojenje bi uskoro moglo postati potpuno neprepoznatljiv bunker, što mu pruža znatnu zaštitu od vazdušnih napada”, upozorio je predsjednik ISIS-a David Albright u objavi na X-u.

“Mislim da Iran obnavlja svoje nuklearne i raketne programe, vjerovatno brže nego što je Izrael tvrdio da je moguće tokom operacije ‘Lav u usponu’”, rekao je za CNN Jeffrey Lewis, istaknuti naučnik za globalnu bezbjednost na koledžu Middlebury, referišući se na izraelske napade u junu. “Obnova zgrada, kao i neke druge informacije, upućuju na to da je Iran uspio zamijeniti tu opremu ili je premjestiti na sigurne podzemne lokacije prije napada”, dodao je.

Promjene u vrhu vlasti
Prošlogodišnji sukob s Izraelom razotkrio je slabosti u iranskim zapovjednim strukturama, pri čemu je vrhovni vođa Ali Hamenei navodno postajao sve teže dostupan, a ovlaštenja su se prenosile na pokrajinske guvernere. Teheran je od tada ojačao Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost na čelu s Hameneijevim pouzdanikom Alijem Larijanijem i osnovao novo tijelo – Savjet za odbranu – za upravljanje u ratnim uslovima.

Ratni veteran i bivši zapovjednik Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC) Ali Šamkani, koji je preživio izraelski pokušaj atentata tokom prošlogodišnjeg rata, ovog je mjeseca imenovan sekretarom Savjeta za odbranu. Cilj je “sveobuhvatno jačanje odbrambenih priprema” i razvoj “mehanizama za suzbijanje nadolazećih prijetnji”, objavio je Nour News, medij povezan s iranskim bezbjednosnim aparatom.

Hamidreza Azizi, gostujući suradnik na Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove, rekao je da Šamkanijevo imenovanje signalizira da se Iran priprema za mogućnost američkog udara s ciljem obezglavljivanja vodstva, potencijalno ciljajući i samog vrhovnog vođu.

“Pitanje nasljeđivanja nakon Hameneija postaje sve neposrednije i oni se za to pripremaju… Hoće li do toga doći ili ne, zavisi o mnogim faktorima, poput razmjera potencijalnog američkog napada. Ali to je, barem koliko ja vidim, ono što se događa unutar sistema”, rekao je za CNN.

Obračun s neistomišljenicima
Izraelskim napadima u junu prethodila je sofisticirana infiltracija izraelske špijunske agencije Mossad, taktika koja je pojačala već postojeću paranoju iranskog režima. Iran je pojačao gušenje neslaganja usred zabrinutosti da bi rat mogao potaknuti promjenu režima.

Prošlog mjeseca bezbjednosne snage brutalno su ugušile proteste širom zemlje, ubivši hiljade i uhapsivši još mnogo više ljudi u najsmrtonosnijem obračunu s demonstrantima u istoriji Islamske Republike.

Režim je optužio prosvjednike da su izraelski špijuni i angažirao paravojne snage Basidž kako bi ugušio demonstracije podstaknute lošim privrednim uslovima, koje su prerasle u pozive na promjenu režima.

Produbljivanje paranoje režima okrenulo se i prema unutra. Prošle sedmice iranske bezbjednosne snage privele su četvoricu istaknutih reformista koji su vodili kampanju za predsjednika Masuda Pezeškiana, optuživši ih za podsticanje protiv “unutrašnje atmosfere” i rad “na uništavanju nacionalnog jedinstva… širenjem neistinitih stavova protiv zemlje”.

Vojne vježbe
Dok su iranski pregovarači razgovarali s američkim predstavnicima u Ženevi, Iran je pokrenuo pomorske vježbe u Perzijskom zaljevu kako bi demonstrirao svoje sposobnosti regionalnim saveznicima Vašingtona.

IRGC je po prvi put zatvorio dijelove Hormuškog tjesnaca na nekoliko sati dok je provodio vježbe, izvijestili su iranski mediji. Kroz ovaj ključni tjesnac, smješten između Perzijskog i Omanskog zaljeva, prolazi petina globalne dnevne proizvodnje nafte.

Iranska mornarica takođe je održala zajedničku vježbu s Rusijom u Omanskom zaljevu i sjevernom Indijskom okeanu, gdje su dvije strane izvele vježbu “ponovnog zauzimanja simuliranog otetog broda”.

Ovog mjeseca SAD je u regiju poslao dva nosača aviona, od kojih je jedan oborio iranski dron koji mu se agresivno približio u Arapskom moru. Ranije su se dvije topovnjače IRGC-a približile tankeru pod američkom zastavom u Hormuškom tjesnacu i prijetile da će se ukrcati i zaplijeniti brod, prema portparolu američke vojske.

Usred američkog vojnog jačanja i iranskih ratnih priprema, stručnjaci kažu da iranski zvaničnici pokušavaju poslati poruku SAD-u. “Iranska je taktika uvjeriti Sjedinjene Države da će rat biti skup”, rekao je Vali Nasr, profesor na Univerzitetu Johns Hopkins. “Ovo nije kao u junu. Neće biti kao u Venecueli. Sjedinjene Države moraće se suočiti s određenim troškovima i moraju ih izračunati prije nego što napadnu Iran”, kazao je.

Related Topics:

Svijet

STAVIO TAČKU! Rubio odbacio navode da će podnijeti ostavku kako bi se kandidovao za predsjednika

Američki državni sekretar Marko Rubio odbacio je danas navode da će napustiti tu funkciju kako bi se kandidovao na predstojećim predsjedničkim izborima u 2028. godine.

On je u intervjuu za Njujork tajms istakao da mu je plan “oduvijek” bio da do kraja mandata američkog predsjednika Donalda Trampa bude u administraciji.

– Јednostavno, više neću govoriti o 2028. – rekao je Rubio.

Republikanski predsjednik Donald Tramp ne može da se kandiduje na predstojećim predsjedničkim izborima, jer je trenutno obavlja predsjedničku funkciju po drugi put.

Rubio je član Republikanske stranke, a prije nego što je preuzeo funkciju državnog sekretara, bio je senator savezne države Floride.

Na međuizborima za američki Kongres održanim ranije ove sedmice, demokrate su osvojile većinu u oba doma – 241 mjesto u Predstavničkom domu, gdje je republikancima pripalo 162, a u Senatu su dobile 54 mjesta, naspram 44 za republikance.

Nastavi čitati

Svijet

PUCNJAVA U PREDGRAĐU DENVERA: Jedan policajac mrtav, trojica povrijeđena u razmjeni vatre

Jedan policajac je poginuo, a trojica su ranjena u razmjeni vatre sa muškarcem u predgrađu Denvera, u američkoj saveznoj državi Kolorado, nakon čega je osumnjičeni ubijen, saopštili su nadležni organi.

Policija je intervenisala nakon prijave o sumnjivoj osobi koja je pokušala da uđe u autobus, a koja je možda bila umiješana u saobraćajnu nesreću i bjekstvo nakon nesreće ranije tokom dana, preneo je AP.

Kada su policajci stigli do autobusa oko 18.30 časova, muškarac je otvorio vatru

Za sada nije poznato da li se pucnjava dogodila u autobusu ili u njegovoj blizini.

Trojica ranjenih policajaca nalaze se na bolničkom liječenju, dok je povrijeđena još jedna osoba čije stanje i okolnosti povređivanja nisu poznati.

Imena poginulog policajca, ranjenih i osumnjičenog nisu objavljena.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI TALAS POSKUPLJENJA U EVROZONI: Ove cijene skočile više od 30 odsto za godinu dana

Energetski troškovi ponovo snažno pritiskaju evropsku industriju, a proizvođačke cijene u evrozoni za godinu dana porasle su čak 11,1 odsto. Eurostat ukazuje na ubrzanje rasta cijena, dok Bugarska, Irska i Litvanija bilježe najveća godišnja povećanja među članicama EU.

Industrijske proizvođačke cijene u evrozoni porasle su u septembru 2026. godine za 2,5 odsto u odnosu na prethodni mjesec, dok je na nivou Evropske unije zabilježen rast od 2,6 odsto. Na godišnjem nivou poskupljenje je bilo znatno izraženije – 11,1 odsto u evrozoni i 10,9 odsto u cijeloj EU, pokazuju preliminarni podaci Eurostata objavljeni 5. novembra.

Septembarski rast predstavlja ubrzanje u odnosu na avgust, kada su proizvođačke cijene na mjesečnom nivou povećane za dva odsto u evrozoni i 1,9 odsto u Evropskoj uniji.

Najveći uticaj na rast cijena imala je energija. Proizvođačke cijene energenata u septembru su povećane za 7,8 odsto u evrozoni, odnosno 7,7 odsto u EU.

U ostalim industrijskim kategorijama promjene su bile znatno skromnije. Cijene intermedijarnih proizvoda porasle su za 0,2 odsto u oba područja, dok je kod kapitalnih dobara zabilježen rast od 0,1 odsto. Trajna potrošačka dobra poskupjela su za 0,3 odsto u evrozoni i 0,2 odsto u EU, dok je kod netrajnih potrošačkih proizvoda rast iznosio 0,2 odsto.

Koliko je energija uticala na ukupno povećanje proizvođačkih cijena pokazuje i podatak da je, kada se ona isključi iz obračuna, mjesečni rast iznosio svega 0,1 odsto u evrozoni i 0,2 odsto u Evropskoj uniji.

Bugarska i Litvanija prednjače po rastu cijena
Posmatrano po državama članicama, najveće mjesečno povećanje industrijskih proizvođačkih cijena registrovano je u Bugarskoj, gdje je iznosilo 4,6 odsto. Slijede Litvanija sa rastom od 4,2 odsto, kao i Grčka i Španija, u kojima su cijene povećane za po 3,9 odsto.

Za razliku od ovih zemalja, u Luksemburgu i na Malti proizvođačke cijene ostale su na nepromijenjenom nivou.

Energenti su bili glavni pokretač poskupljenja i kada se posmatra period od godinu dana. U poređenju sa septembrom 2025. godine, njihove proizvođačke cijene porasle su za čak 30,8 odsto u evrozoni i 30 odsto u EU.

Značajnije povećanje zabilježeno je i kod intermedijarnih proizvoda, čije su cijene na godišnjem nivou porasle za 7,1 odsto u evrozoni i 6,8 odsto u EU.

Kapitalna dobra poskupjela su za 2,7 odsto u evrozoni i 2,6 odsto u Uniji, dok je rast cijena trajnih potrošačkih dobara iznosio 3,4, odnosno 3,2 odsto.

Jedina kategorija u kojoj je zabilježen pad na godišnjem nivou bila su netrajna potrošačka dobra, čije su cijene smanjene za 0,6 odsto i u evrozoni i u EU.

Kada se izuzmu energenti, godišnji rast industrijskih proizvođačkih cijena iznosio je 3,5 odsto u oba područja.

U Bugarskoj godišnji rast gotovo 23 odsto
Podaci Eurostata pokazuju da je Bugarska zabilježila i najveći godišnji rast proizvođačkih cijena među članicama Evropske unije, od čak 22,9 odsto.

Na drugom mjestu našla se Irska sa povećanjem od 19,9 odsto, dok je u Litvaniji rast dostigao 19 odsto.

Luksemburg je bio jedina članica EU u kojoj su proizvođačke cijene na godišnjem nivou pale. Smanjenje je iznosilo 8,1 odsto.

Nastavi čitati

Aktuelno