Connect with us

Svijet

SATELITSKI SNIMCI POKAZALI: Iran se priprema za rat

Dok Amerika gomila vojsku na Bliskom istoku, Iran preduzima korake kojima signalizira spremnost na rat, uključujući utvrđivanje svojih nuklearnih postrojenja i obnovu fabrika za proizvodnju projektila.

Iranski i američki pregovarači u utorak su u Ženevi održali indirektne razgovore koji su trajali tri i po sata, ali su završili bez jasnog rješenja.

Uprkos pregovorima, Bijela kuća je obaviještena da bi američka vojska mogla biti spremna za napad već ovog vikenda, nakon gomilanja vazdušnih i pomorskih snaga posljednjih dana, rekli su upućeni izvori.

Tramp je juče izjavio da razmatra ograničeni vojni udar kako bi izvršio pritisak na Iran da postigne sporazum, ne otkrivajući više detalja.

Usred prijetnje ratom, Iran je posljednjih mjeseci popravljao ključna raketna postrojenja, dodatno prikrivao svoj nuklearni program, imenovao ratne veterane na važne bezbjednosne funkcije, proveo pomorske vojne vježbe u Perzijskom zaljevu i pokrenuo intenzivno gušenje unutarnjeg neslaganja, piše CNN.

Obnova vojnih postrojenja
U junu prošle godine Izrael je izveo vanredni napad na Iran koji je uništio dijelove njegovog nuklearnog programa, teško oštetio pogone za proizvodnju projektila i usmrtio ključne vojne zapovjednike. Tokom sukoba koji je uslijedio, a trajao je 12 dana, Iran je uzvratio lansiranjem stotina projektila i dronova na izraelske gradove, dok su SAD napale tri iranske nuklearne lokacije, za koje je američki predsjednik Donald Tramp tvrdio da su “potpuno uništene”.

Analiza satelitskih snimaka otkriva da je Iran, uprkos teškim gubicima u ratu s Izraelom, obnovio oštećena raketna postrojenja. Satelitski snimci raketne baze Imam Ali u Horamabadu, snimljene 5. januara, pokazuju da su od desetak uništenih struktura tri obnovljene, jedna popravljena, a tri su trenutno u izgradnji. U postrojenju se nalaze silosi ključni za ispaljivanje balističkih projektila.

Opsežne poprave provedene su i u dvije druge vojne baze. Na aerodromu Tabriz na sjeverozapadu zemlje, povezanoj s iranskim balističkim projektilima srednjeg dometa, obnovljene su staze za vožnju i uzletno-sletne staze. U drugoj raketnoj bazi sjeverno od grada, svi ulazi, koji su bili zatrpani nakon bombardovanja, ponovno su otvoreni, potporno područje je uglavnom obnovljeno, a neki tuneli su sada prohodni, prema analizi CNN-a i Sama Laira, istraživača iz Centra James Martin za studije neproliferacije (CNS).

Na aerodromu Hamadan u zapadnom Iranu popunjeni su krateri od bombi na pisti i popravljena su skloništa za avione. Iran je takođe brzo obnovio svoje najveće i najnovije postrojenje za proizvodnju projektila na kruto gorivo u Šahrudu, tehnologiju koja omogućuje brzo korištenje projektila većeg dometa.

“Mislim da je najvažnija lokacija Šahrud. Šteta je ondje vrlo brzo sanirana”, rekao je Lair. “Tokom rata se ondje gradila i nova proizvodna linija koja nije oštećena i sada je vjerojatno u funkciji. To, suprotno očekivanjima, znači da bi proizvodnja raketnih motora na kruto gorivo sada mogla biti veća nego prije rata, barem na toj lokaciji.”

Utvrđivanje nuklearnih lokacija
Uprkos tome što izražava fleksibilnost u ograničavanju svog nuklearnog programa, Iran ubrzano utvrđuje nekoliko svojih nuklearnih postrojenja, koristeći beton i velike količine zemlje kako bi ukopao ključne lokacije, pokazuju novi satelitski snimci i analiza Instituta za znanost i međunarodnu bezbjednost (ISIS).

Satelitski snimci visoke rezolucije od 10. februara 2026. pokazuju da Iran nastavlja ojačavati ulaze u tunele u podzemnom kompleksu uklesanom u planinu blizu Natanza. Na ulazima je vidljiv svježi beton, što povećava zaštitu od mogućih vazdušnih napada. Na lokaciji su primijećeni i kamioni te druga građevinska oprema.

U nuklearnom postrojenju poznatom kao ‘Taleghan 2’ u vojnom kompleksu Parčin jugoistočno od Teherana, satelitski snimci objavljene ove sedmice pokazuju da je Iran dovršio betonski sarkofag oko lokacije i sada ga prekriva zemljom, navodi institut sa sjedištem u Vašingtonu.

“Postrojenje bi uskoro moglo postati potpuno neprepoznatljiv bunker, što mu pruža znatnu zaštitu od vazdušnih napada”, upozorio je predsjednik ISIS-a David Albright u objavi na X-u.

“Mislim da Iran obnavlja svoje nuklearne i raketne programe, vjerovatno brže nego što je Izrael tvrdio da je moguće tokom operacije ‘Lav u usponu’”, rekao je za CNN Jeffrey Lewis, istaknuti naučnik za globalnu bezbjednost na koledžu Middlebury, referišući se na izraelske napade u junu. “Obnova zgrada, kao i neke druge informacije, upućuju na to da je Iran uspio zamijeniti tu opremu ili je premjestiti na sigurne podzemne lokacije prije napada”, dodao je.

Promjene u vrhu vlasti
Prošlogodišnji sukob s Izraelom razotkrio je slabosti u iranskim zapovjednim strukturama, pri čemu je vrhovni vođa Ali Hamenei navodno postajao sve teže dostupan, a ovlaštenja su se prenosile na pokrajinske guvernere. Teheran je od tada ojačao Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost na čelu s Hameneijevim pouzdanikom Alijem Larijanijem i osnovao novo tijelo – Savjet za odbranu – za upravljanje u ratnim uslovima.

Ratni veteran i bivši zapovjednik Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC) Ali Šamkani, koji je preživio izraelski pokušaj atentata tokom prošlogodišnjeg rata, ovog je mjeseca imenovan sekretarom Savjeta za odbranu. Cilj je “sveobuhvatno jačanje odbrambenih priprema” i razvoj “mehanizama za suzbijanje nadolazećih prijetnji”, objavio je Nour News, medij povezan s iranskim bezbjednosnim aparatom.

Hamidreza Azizi, gostujući suradnik na Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove, rekao je da Šamkanijevo imenovanje signalizira da se Iran priprema za mogućnost američkog udara s ciljem obezglavljivanja vodstva, potencijalno ciljajući i samog vrhovnog vođu.

“Pitanje nasljeđivanja nakon Hameneija postaje sve neposrednije i oni se za to pripremaju… Hoće li do toga doći ili ne, zavisi o mnogim faktorima, poput razmjera potencijalnog američkog napada. Ali to je, barem koliko ja vidim, ono što se događa unutar sistema”, rekao je za CNN.

Obračun s neistomišljenicima
Izraelskim napadima u junu prethodila je sofisticirana infiltracija izraelske špijunske agencije Mossad, taktika koja je pojačala već postojeću paranoju iranskog režima. Iran je pojačao gušenje neslaganja usred zabrinutosti da bi rat mogao potaknuti promjenu režima.

Prošlog mjeseca bezbjednosne snage brutalno su ugušile proteste širom zemlje, ubivši hiljade i uhapsivši još mnogo više ljudi u najsmrtonosnijem obračunu s demonstrantima u istoriji Islamske Republike.

Režim je optužio prosvjednike da su izraelski špijuni i angažirao paravojne snage Basidž kako bi ugušio demonstracije podstaknute lošim privrednim uslovima, koje su prerasle u pozive na promjenu režima.

Produbljivanje paranoje režima okrenulo se i prema unutra. Prošle sedmice iranske bezbjednosne snage privele su četvoricu istaknutih reformista koji su vodili kampanju za predsjednika Masuda Pezeškiana, optuživši ih za podsticanje protiv “unutrašnje atmosfere” i rad “na uništavanju nacionalnog jedinstva… širenjem neistinitih stavova protiv zemlje”.

Vojne vježbe
Dok su iranski pregovarači razgovarali s američkim predstavnicima u Ženevi, Iran je pokrenuo pomorske vježbe u Perzijskom zaljevu kako bi demonstrirao svoje sposobnosti regionalnim saveznicima Vašingtona.

IRGC je po prvi put zatvorio dijelove Hormuškog tjesnaca na nekoliko sati dok je provodio vježbe, izvijestili su iranski mediji. Kroz ovaj ključni tjesnac, smješten između Perzijskog i Omanskog zaljeva, prolazi petina globalne dnevne proizvodnje nafte.

Iranska mornarica takođe je održala zajedničku vježbu s Rusijom u Omanskom zaljevu i sjevernom Indijskom okeanu, gdje su dvije strane izvele vježbu “ponovnog zauzimanja simuliranog otetog broda”.

Ovog mjeseca SAD je u regiju poslao dva nosača aviona, od kojih je jedan oborio iranski dron koji mu se agresivno približio u Arapskom moru. Ranije su se dvije topovnjače IRGC-a približile tankeru pod američkom zastavom u Hormuškom tjesnacu i prijetile da će se ukrcati i zaplijeniti brod, prema portparolu američke vojske.

Usred američkog vojnog jačanja i iranskih ratnih priprema, stručnjaci kažu da iranski zvaničnici pokušavaju poslati poruku SAD-u. “Iranska je taktika uvjeriti Sjedinjene Države da će rat biti skup”, rekao je Vali Nasr, profesor na Univerzitetu Johns Hopkins. “Ovo nije kao u junu. Neće biti kao u Venecueli. Sjedinjene Države moraće se suočiti s određenim troškovima i moraju ih izračunati prije nego što napadnu Iran”, kazao je.

Related Topics:

Svijet

PONOVO SE RASPLAMSAO RAT NAKON TROMJESEČNOG MIRA: Pakistanci zasuli projektilima Avganistan

Raketiranjem porodične kuće u pokrajini Kunar prekinuto je tromjesečno primirje između dvije azijske države, a odgovor Islamačkih snaga uslijedio je ubrzo nakon krvavog napada na pakistansku policiju u kom je stradalo 16 ljudi.

Najmanje troje ljudi poginulo je u ponedjeljak u pakistanskim vazdušnim napadima na sjeveroistočni Avganistan, izjavili su avganistanski zvaničnici, što prijeti ponovnim rasplamsavanjem napetosti između susjednih zemalja nakon gotovo tri mjeseca relativnog mira.

Odnosi između bivših saveznika napeti su još od februara, kada su dvije strane ušle u najteže sukobe u posljednjih nekoliko godina.

Spor se odnosi na militantno djelovanje u Pakistanu, pri čemu Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište militantima koji iz Avganistana izvode prekogranične napade.

Talibanska vlada u Avganistanu odbacuje optužbe i tvrdi da je militantno djelovanje unutrašnji problem Pakistana.

Vazdušni napadi u ponedjeljak uslijedili su nekoliko dana nakon napada na policijski objekat na sjeverozapadu Pakistana, u kojem je poginulo najmanje 16 ljudi.

U napadima je pogođena najmanje jedna kuća u pokrajini Kunar, pri čemu su poginula tri člana iste porodice, a četiri osobe su povrijeđene, objavio je zamjenik portparola talibana Hamdulah Fitrat na platformi X. Pakistanska vojska nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, objavio je Rojters.

Nastavi čitati

Svijet

TRAGEDIJA SLAVNE MANEKENKE! Sin Sindi Kraford preminuo u 27. godini

Sin slavne manekenke Sindi Kraford, Presli Gerber, preminuo je u 27. godini, potvrdio je njen predstavnik za CNN.
Kancelarija medicinskog istražitelja okruga Los Anđeles saopštila je da je Gerber preminuo u nedjelju dok je boravio u rehabilitacionom centru. Uzrok smrti za sada nije objavljen.

Predstavnik Sindi Kraford potvrdio je vijest za CNN, navodeći da porodica traži privatnost tokom ovog „veoma teškog i bolnog perioda“.

Presli Gerber, brat manekenke i glumice Kaje Gerber, i sam se bavio manekenstvom. Sa 15 godina potpisao je ugovor sa agencijom IMG Models.

Tokom karijere nosio je revije na sedmicama mode za poznate brendove „Moschino“ i „Dolce & Gabbana“, a učestvovao je i u kampanji za „Calvin Klein“.

Gerber je ranije otvoreno govorio o problemima sa mentalnim zdravljem i zloupotrebom supstanci, kao i o liječenju. Godine 2019. bio je optužen za vožnju pod uticajem alkohola.

Više detalja o okolnostima i uzroku njegove smrti za sada nije poznato.

Nastavi čitati

Svijet

MERZ POD SVE VEĆIM PRITISKOM: Gotovo polovina Nijemaca očekuje da će do kraja godine napustiti funkciju kancelara

Gotovo polovina njemačkih birača očekuje da će kancelar Friedrich Merz do kraja godine napustiti funkciju, pokazalo je istraživanje YouGova, čime se dodatno povećava značaj predstojećih pokrajinskih izbora.

Reprezentativno istraživanje, objavljeno kasno u četvrtak, pokazalo je da 48 posto ispitanika ne očekuje da će Merz ostati kancelar do kraja godine. Oko 31 posto smatra da će ostati na funkciji, dok je 21 posto neodlučno.

Istraživanje je objavljeno uoči nedjeljnih izbora u istočnoj pokrajini Meklenburg-Zapadna Pomeranija i pokrajini Berlin, gdje ankete ukazuju na velike gubitke Merzove Kršćansko-demokratske unije (CDU).

Konzervativci su već pretrpjeli težak udarac ovog mjeseca u Saksoniji-Anhaltu, gdje je desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila 43,8 posto glasova, ispred CDU-a sa 17,2 posto. Bio je to veliki poraz za stranku koja je decenijama upravljala ovom pokrajinom, mijenjajući koalicione partnere.

Prema najnovijem istraživanju ZDF-a za Berlin, CDU ima podršku oko 20 posto birača, u odnosu na 28,2 posto koliko je osvojio na izborima 2023. godine, te postoji mogućnost da izgubi vlast u glavnom gradu. Vodi Socijalistička partija ljevice (Die Linke) sa 22 posto, što otvara mogućnost formiranja trostranačke vlade bez CDU-a.

U Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji CDU također bilježi pad, a prema najnovijim anketama ima podršku od šest posto, što je blizu izbornog praga od pet posto potrebnog za ulazak u pokrajinski parlament. Najnovije istraživanje ZDF-a pokazuje da socijaldemokratski SPD u ovoj istočnoj pokrajini ima 37 posto podrške, dok je AfD na 36 posto.

Iako lokalna pitanja i dalje oblikuju regionalne izbore, mnogi posmatrači smatraju da je pad podrške stranci na tri pokrajinska izbora ovog mjeseca dodatno pogoršan slabim učinkom Merza na funkciji, što povećava pritisak unutar CDU-a da odstupi.

Visoki zvaničnici CDU-a planiraju interni sastanak u ponedjeljak, dok bi se zastupnici CDU-a i njegove bavarske sestrinske stranke Kršćansko-socijalne unije (CSU) trebali sastati dva dana kasnije.

Eventualna promjena na čelu CDU-a ne bi automatski značila raspuštanje parlamenta ili raspisivanje saveznih izbora. Ukoliko pritisak unutar stranke primora Merza da odstupi, Bundestag bi mogao izabrati novog kancelara bez održavanja novih izbora na državnom nivou.

Nastavi čitati

Aktuelno