Connect with us

Politika

SATLER: Željeli smo domaće rješenje, žao mi je što je Šmit morao nametnuti odluku

Prošle sedmice je saopšteno kako je Evropska komisija za Bosnu i Hercegovinu uslovno preporučila status kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Tada je šef Delegacije EU u BiH čestitao građanima, dok je čestitka za političare izostala. Zašto, ali i zašto nije bilo ni pozdrava za Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, kao i o tome šta misli o ovakvim potezima u izbornom danu, odgovorio je za N1 Johan Satler (Johann Sattler), šef Delegacije EU.

Ovo je signal EU prema BiH koji dolazi u jako dobro vrijeme, podcrtao je na početku razgovora Satler, govoreći o preporuci za kandidatski status.

– To je prekrasan signal koji građanima govori da stojimo rame uz rame. EU je vrlo ozbiljna kada je riječ o članstvu, ipak zadnja riječ će biti na državama članicama, održat će se sastanak Vijeća EU vjerovatno u decembru ove godine – rekao je o daljnjim koracima.

No, zanimljivo je da je ova preporuka došla nakon prilično lošeg izvještaja EK, nije li to kontradiktorno, pitali su. Satler je, stoga, pojasnio šta je sve ušlo u obzir pri donošenju odluke.

Prvo se odnosi na ono što je zemlja učinila. Tu se cijenilo nekih pet, šest stvari, naveo je Satler, poput rješavanja pitanja izbora u Mostaru, Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, napredak kada je riječ o javnim nabavkama…

Drugo razmatranje koje je ušlo u odluku jeste geopolitička situacija nastala agresijom na Ukrajinu. Treći razlog jeste da je preporuka zapravo zadatak za sve one koji će tek preuzeti vlast nakon održanih općih izbora. Satler tvrdi da je odluka nastala kao mješavina sva tri pomenuta aspekta.

Sredina decembra bit će izuzetno važna, naglasio je, pozivajući sve ministre na intenzivan rad, napominjući da se na njihovom stolu nalaze dvije izuzetno važne stavke: EUROPOL i Zakon o sprječavanju sukoba interesa.

– Ono što je dobro kod ove preporuke jeste što se radi o preporuci bez ikakvih dodatnih uslova. 27 zemalja članica će razgovarati u decembru i ako bude pozitivna njihova odluka, dobit ćete kandidatski status – podsjetio je.

Ipak, podcrtao je, BiH od dobijanja kandidatskog statusa do otvaranja pregovora sa EU mora ispuniti onih 14 prioriteta Evropske komisije, za šta i Satler priznaje da će vjerovatno potrajati barem nekoliko godina.

Odgovor na Dodikovu reakciju

Satler je za N1 odgovorio i na reakciju Milorada Dodika (SNSD) na preporuku kandidatskog statusa, kada je, podsjetimo, napisao kako je ona povezana sa ukidanjem funkcije visokog predstavnika.

– Nema nikakve poveznice. Ovdje je na snazi dejtonska struktura, sa civilnim nadzorom visokog predstavnika. Nije ni tajna da EU želi da vidi manje supervizije, jer ako želite u EU morate imati potpuni suverenitet i donositi vlastite odluke – naglasio je Satler.

Sasvim logički se nametnulo i naredno pitanje za Satlera – da li podržava Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, ili to samo “prima k znanju”, kako je stajalo u njegovom saopštenju nakon Šmitova poteza.

– Pravila za održavanje izbora su izuzetno važna za svaku zemlju, naročito za BiH, gdje ljudi gube povjerenje i gdje je izborni zakon suprotan presudama Suda u Strazburu. Mi smo posljednju godinu sa američkim prijateljima radili na postizanju rješenja, željeli smo domaće rješenje, ali nije bilo hrabrosti među domaćim političarima. Žao mi je da je visoki predstavnik morao pribjeći sredstvu nametanja. Kada je u pitanju suština, većina nametnutih pitanja su bila predmet pregovora. Političari su itekako bili upoznati sa odredbama važnim za funkcionisanje Federacije BiH – rekao je.

Šta misli o momentu nametanja Šmitove odluke

Zanimalo ih je i šta misli o trenutku nametanja odluka – u izbornoj noći, iako bi, da je do toga došlo ranije, politički subjekti vjerovatno drugačije uredili izborne liste.

– Da li je fer od političara da ne mogu riješiti pitanja koja su stavljena pred njih. Momenat nije bio idealan, možda bi bilo bolje da je urađeno dan prije izbora, ali političari su ti koji nisu mogli postići sporazum kroz brojne runde pregovora – odgovorio je.

Pojedini zvaničnici iz susjedne Hrvatske su Šmitove odluke vidjeli kao uspjeh diplomatije premijera Andreja Plenkovića.

Satler podcrtava da nema dokaza da je Hrvatska i tamošnji HDZ uticao na Šmita, iako je, podsjetimo, Vlada Republike Hrvatske na Twitter nalogu napisala da su sa visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini dogovarali izmjene Izbornog zakona BiH.

– Bio bih iznenađen, a evo i zašto. Kada se priključite EU, desi se nešto prelijepo. Izgubite dio svog suvereniteta ali dobijete nešto drugo, udružite svoje resurse a političke odluke se donose zajednički. Iluzorno je da jedna zemlja može dominirati po bilo kojem pitanju. Ni velike zemlje članice ne mogu dominirati po pitanju vanjske politike. Tamo ima malih zemalja i onih koje još nisu shvatile da su male – tvrdi šef Delegacije EU u BiH.

Za kraj je upozorio kako države članice EU ne žele da gledaju kako se vlast u jednoj zemlji formira predugo, te da nema razloga za takvo što. Evropa sada gleda prema ovamo, poručio je, naglašavajući da bi vlade trebale biti formirane do kraja godine. Priznaje da Šmitove uredbe nisu stoposto efikasne u sprječavanju neformiranja federalne vlade, ali tvrdi da će spomenute mjere imati dugoročan učinak.

Politika

Čović VJEČITI OPTIMISTA “Uvjeren sam u pozitivan signal iz Brisela!”

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović sa zvaničnicima svih nivoa vlasti i članovima ove stranke prisustvuje dvodnevnoj klauzuri u Neumu, gdje su teme i aktuelna situacija u BiH i evropske integracije. Čović je prvi, uoči sjednice Savjeta ministara BiH, najavio usvajanje Reformske agende. Za “Dnevni avaz” kaže da je imao garancije da će dokument dobiti podršku.

– Napravili smo dobar i ozbiljan iskorak, ali trebaće detaljno analizirati zašto se dovodimo u ovakvu situaciju da nas bilo ko može ucjenjivati. U biti, ništa bitno nije promijenjeno od onoga što smo imali kao osnovu, da bi se s ovako bitnom temom spekulisalo danima i mjesecima, pa da nas neko optereti i s gubitkom od stotinjak miliona evra iz planiranih sredstava koji mogu značajno doprinijeti BiH – kazao nam je Čović.

Posjeta Fon der Lajen

Zadovoljan je i smatra da najviše zasluga ima predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

– Dodatno nam čini zadovoljstvo što iduće sedmice u BiH dolazi šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Ipak se može kazati da pravimo mali iskorak, izlazimo iz jedne krize i uvjeren sam da ćemo vrlo brzo krenuti i na dva preostala reformska zakona – o Sudu BiH i VSTV-u BiH, koji su i dalje visoki prioritet za HDZ BiH – dodaje Čović.

Uvjeren je da će iz Brisela stići pozitivan signal, ali upozorava da „više nismo vjerodostojni i dosljedni, jer davno smo obećali da ćemo završiti ove stvari“.

– Bojim se da smo tek malo otvorili vrata kod prijatelja u Briselu koji imaju vremena da se bave s BiH, jer se evidentno bave drugim temama, sigurnosnom i svakom drugom ugrozom kad je u pitanju Evropa – kaže Čović.

Naglašava da su dva zakona prioriteti na evropskom putu.

– Pregovarača usvaja samo Savjet ministara BiH, pa očekujem da taj dio neće biti problem. On nije striktna obaveza, jer su oni tražili neka prelazna rješenja što se tiče privremenog pregovarača. Bitno je u ovom trenutku usvojiti dva zakona i onda ne vidim prepreke da dobijemo i pregovarača, odnosno da Savjet ministara donese i tu odluku. Pokušaćemo do 15.-20. oktobra usvojiti i budžet i odmah pokrenuti proceduru za narednu godinu – naglašava Čović.

Sastanci sa svima

Ništa se pretjerano neće mijenjati kad je u pitanju struktura vlasti, ali bi se trebali promijeniti odnosi, kaže Čović, nakon razgovora s predstavnicima svih stranaka. Očekuje da prvi ciklus razgovora bude završen u narednih 15-ak dana, a ocjenjuje ih kao vrlo dobre.

– Konkretno razgovaramo i to daje šansu da možemo malo drugačije razumjeti vrijeme ispred sebe. U godini dana koju imamo do idućih izbora, ne smijemo izgubiti osnovni cilj, a to su mir i stabilnost. Mir smo očuvali, unutrašnja stabilnost, zbog nepovjerenja, takva je kakva jeste, ali ni evropski put ne smije nestati s našeg popisa prioriteta. Čini mi se da su sve stranke spremne to podržati, kako opozicijske, na razini BiH, tako i one koje formalno jesu vlast – ističe Čović.

Komentarišući stavove SNSD-a i Milorada Dodika, kada je o presudi Suda BiH ili prijevremenim izborima riječ, Čović kaže da smo nepotrebno izgubili godinu.

– Imali smo vrlo jasan stav u komunikaciji s kolegama iz Republike Srpske i gospodinom Dodikom, ali i u javnom nastupu – odluke sudova se moraju poštivati, bez obzira šta o njima mislili i šta mislili uopšte o nezavisnosti pravosuđa. Anarhije ne smije biti. Dobro je da su u konačnici prijatelji iz Republike Srpske razumjeli da taj proces treba ići dalje, da će se izbori morati održati, pa ćemo vidjeti šta stanovnici Srpske misle i kakva je popularnost pojedinaca koji izlaze na izbore – zaključuje predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Nastavi čitati

Politika

“BESMISLENO JE!” Bodiroga komentarisao održavanje referenduma i SNSD nove planove

Održavanje referenduma i referendumsko pitanje je besmisleno iz nekoliko razloga, naveo je šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS, Ognjen Bodiroga.

Prvi razlog je, smatra on, zato što je Milorad Dodik prihvatio presudu Suda BiH jer je kaznu od godinu dana zatvora zamijenio novčanom.

Dugi razlog je dodaje Bodiroga, što Sud BiH nije Dejtonska kategorija, ali SNSD je sa hrvatskim i bošnjačkim partijama osnovao Sud BiH tako što je u Parlamentarnoj skupštini BiH potvrdio nametnuti Zakon o Sudu BiH od strane visokog predstavnika.

– Krajem juna 2002. i početkom jula 2002. godine SNSD je glasao i u Domu naroda i u Predstavničkom domu za osnivanje Suda BiH. SDS ni u jednom od ova dva doma nije glasao za osnivanje Suda BiH.

Sviđalo se to nama ili ne, zahvaljujući SNSD-u, od tog momenta Sud BiH postao sastavni dio Ustava BiH i osudio je npr.pripadnike Vojske Republike Srpske na preko 2 000 godine zatvora”, istakao je Bodiroga i dodao:

– I na kraju, sam CIK je opet formirao SNSD 2001. godine sa bošnjačkim i hrvatskim političkim partijama, SDS nije u tome učestvovao.”

Bodiroga je naglasio i to da će sam referendum koštati građane Republike Srpske nekoliko miliona maraka.

Nastavi čitati

Politika

PESKOV UPOZORAVA! “Situacija u BiH NAPETA, ključno riješiti pitanje NJEMAČKOG DRŽAVLJANINA”

Rusija će iskoristiti svoje predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN da pokrene pitanje povratka slovu Dejtonskog sporazuma, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov i dodao da mora biti riješeno i pitanje njemačkog državljanina /Kristijana Šmita/.

“Smatramo da je situacija i dalje veoma napeta u BiH…Situacija sa Republikom Srpskom je veoma napeta… Pitanje tog državljanina NJemačke, mora biti riješeno. Da li je potreban? Jasno je da nije”, rekao je Peskov za RT Balkan.

On je istakao da je poterbno vratiti se slovu Dejtonskog sporazum. “Rusija će iskoristiti svoje predsjedavanje da se ovo osigura. Sa zapadnjacima je teško raditi, ali daćemo sve od sebe”, rekao je Peskov.

Nastavi čitati

Aktuelno