Politika
SATLER: Željeli smo domaće rješenje, žao mi je što je Šmit morao nametnuti odluku

Prošle sedmice je saopšteno kako je Evropska komisija za Bosnu i Hercegovinu uslovno preporučila status kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Tada je šef Delegacije EU u BiH čestitao građanima, dok je čestitka za političare izostala. Zašto, ali i zašto nije bilo ni pozdrava za Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, kao i o tome šta misli o ovakvim potezima u izbornom danu, odgovorio je za N1 Johan Satler (Johann Sattler), šef Delegacije EU.
Ovo je signal EU prema BiH koji dolazi u jako dobro vrijeme, podcrtao je na početku razgovora Satler, govoreći o preporuci za kandidatski status.
– To je prekrasan signal koji građanima govori da stojimo rame uz rame. EU je vrlo ozbiljna kada je riječ o članstvu, ipak zadnja riječ će biti na državama članicama, održat će se sastanak Vijeća EU vjerovatno u decembru ove godine – rekao je o daljnjim koracima.
No, zanimljivo je da je ova preporuka došla nakon prilično lošeg izvještaja EK, nije li to kontradiktorno, pitali su. Satler je, stoga, pojasnio šta je sve ušlo u obzir pri donošenju odluke.
Prvo se odnosi na ono što je zemlja učinila. Tu se cijenilo nekih pet, šest stvari, naveo je Satler, poput rješavanja pitanja izbora u Mostaru, Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, napredak kada je riječ o javnim nabavkama…
Drugo razmatranje koje je ušlo u odluku jeste geopolitička situacija nastala agresijom na Ukrajinu. Treći razlog jeste da je preporuka zapravo zadatak za sve one koji će tek preuzeti vlast nakon održanih općih izbora. Satler tvrdi da je odluka nastala kao mješavina sva tri pomenuta aspekta.
Sredina decembra bit će izuzetno važna, naglasio je, pozivajući sve ministre na intenzivan rad, napominjući da se na njihovom stolu nalaze dvije izuzetno važne stavke: EUROPOL i Zakon o sprječavanju sukoba interesa.
– Ono što je dobro kod ove preporuke jeste što se radi o preporuci bez ikakvih dodatnih uslova. 27 zemalja članica će razgovarati u decembru i ako bude pozitivna njihova odluka, dobit ćete kandidatski status – podsjetio je.
Ipak, podcrtao je, BiH od dobijanja kandidatskog statusa do otvaranja pregovora sa EU mora ispuniti onih 14 prioriteta Evropske komisije, za šta i Satler priznaje da će vjerovatno potrajati barem nekoliko godina.
Odgovor na Dodikovu reakciju
Satler je za N1 odgovorio i na reakciju Milorada Dodika (SNSD) na preporuku kandidatskog statusa, kada je, podsjetimo, napisao kako je ona povezana sa ukidanjem funkcije visokog predstavnika.
– Nema nikakve poveznice. Ovdje je na snazi dejtonska struktura, sa civilnim nadzorom visokog predstavnika. Nije ni tajna da EU želi da vidi manje supervizije, jer ako želite u EU morate imati potpuni suverenitet i donositi vlastite odluke – naglasio je Satler.
Sasvim logički se nametnulo i naredno pitanje za Satlera – da li podržava Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, ili to samo “prima k znanju”, kako je stajalo u njegovom saopštenju nakon Šmitova poteza.
– Pravila za održavanje izbora su izuzetno važna za svaku zemlju, naročito za BiH, gdje ljudi gube povjerenje i gdje je izborni zakon suprotan presudama Suda u Strazburu. Mi smo posljednju godinu sa američkim prijateljima radili na postizanju rješenja, željeli smo domaće rješenje, ali nije bilo hrabrosti među domaćim političarima. Žao mi je da je visoki predstavnik morao pribjeći sredstvu nametanja. Kada je u pitanju suština, većina nametnutih pitanja su bila predmet pregovora. Političari su itekako bili upoznati sa odredbama važnim za funkcionisanje Federacije BiH – rekao je.
Šta misli o momentu nametanja Šmitove odluke
Zanimalo ih je i šta misli o trenutku nametanja odluka – u izbornoj noći, iako bi, da je do toga došlo ranije, politički subjekti vjerovatno drugačije uredili izborne liste.
– Da li je fer od političara da ne mogu riješiti pitanja koja su stavljena pred njih. Momenat nije bio idealan, možda bi bilo bolje da je urađeno dan prije izbora, ali političari su ti koji nisu mogli postići sporazum kroz brojne runde pregovora – odgovorio je.
Pojedini zvaničnici iz susjedne Hrvatske su Šmitove odluke vidjeli kao uspjeh diplomatije premijera Andreja Plenkovića.
Satler podcrtava da nema dokaza da je Hrvatska i tamošnji HDZ uticao na Šmita, iako je, podsjetimo, Vlada Republike Hrvatske na Twitter nalogu napisala da su sa visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini dogovarali izmjene Izbornog zakona BiH.
– Bio bih iznenađen, a evo i zašto. Kada se priključite EU, desi se nešto prelijepo. Izgubite dio svog suvereniteta ali dobijete nešto drugo, udružite svoje resurse a političke odluke se donose zajednički. Iluzorno je da jedna zemlja može dominirati po bilo kojem pitanju. Ni velike zemlje članice ne mogu dominirati po pitanju vanjske politike. Tamo ima malih zemalja i onih koje još nisu shvatile da su male – tvrdi šef Delegacije EU u BiH.
Za kraj je upozorio kako države članice EU ne žele da gledaju kako se vlast u jednoj zemlji formira predugo, te da nema razloga za takvo što. Evropa sada gleda prema ovamo, poručio je, naglašavajući da bi vlade trebale biti formirane do kraja godine. Priznaje da Šmitove uredbe nisu stoposto efikasne u sprječavanju neformiranja federalne vlade, ali tvrdi da će spomenute mjere imati dugoročan učinak.
Politika
U SRPSKOJ SE MILIONERI PRAVE OD NARODNIH PARA “Za njih je pravna država – samo za običan narod!”

Republika Srpska je pravna država, ali samo za obične građane, dok se oni koji upropaštavaju javna preduzeća i optužuju za išemilionske pronevjere, “kažnjavaju” prebacivanjem na drugu funkciju, rekao je između ostalog, u rubrici “Bez uvijanja” jutarnjeg programa BN televizije, politički analitičar Velizar Antić.
Javna preduzeća, umjesto da budu motor razvoja Republike Srpske, služe za zapošljavanje patrijskih uhljeba, koji u dosta slučajeva čak i ne rade, a prmaju plate, dok se rukovodioci ne osjećaju odgovornim ma koliko to preduzeće, sa njima na čelu, išlo u dubiozu, kaže Antić.
“Sve se sliva u privatne džepove i mi imamo sve više milionera, koji dobijaju tendere, projekte, uhvatil su se kao pijavic na taj državni aparat, u ministarstva, u javna preduzeća i njima odgovara. Pa naravno da će takvi da optužuju i vas i mene i bilo koga da smo izdajnici, da smo bilo šta, dok se novac svih nas sliva u njihove džepove. Što se tiče odgovornosti, pa evo imali smo odgovornost političku. Gde je odgovornost Željke Cvijanović za kupovinu dva papka? -Mi smo to zaboravili”, podsjetioo je Antić.
U Republici Srpskoj oni koji protiv kojih se vode sudski procesi zbog malverzacija, dobijaju nove funkcije, a najnoviji slučaj je predsjednik DNS-a Nenad Nešić, koji je pravo iz pritvora uskočio u fotelju zamjenika direktora Republičke uprave civilne zaštite.
“Ova vlast upravo negde takve neke ljude, koji prave afere i voli. I nije samo Nešić- Mi imamo tu brdo njih koji naprave problem u jednom preduzeću, a oni ga samo prebace u drugo, iz drugog u treće, iz trećeg u ministarstvo. Zašto? -Takvi ljudi im odgovaraju jer ih imaju u šaci. Takav čovek će da radi šta god mu vi kažete. “Imam ja o tebi onu prijavu. Hoćeš da pustimo ili da potpišeš neki projekat za nekog Peru? -Ovaj će da potpiše, jer šta to njemu znači. To plaća ili ministarstvo u kome radi ili to javno preduzeće I onda neki ljudi postaju milioneri, tako da je to jako povezano”, kaže Antić.
Antić se dotakako i drugostepene presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, rekavši da će, ako bude oslobađajuća, doći do relaksacije političkih tenzija u BiH, ali ako prvostepena bude potvrđena, očekuje nas veoma turbulentan period, posebno kada su u pitanju izbori 2026. godine.
“CIK može i da raspiše te izbore, a Dodik se verovatno na njima neće ni pojaviti, jer “što ja da izlazim na te izbore, ja već imam mandat, ja sam predsednik i ja ovu poziciju nedam”. Sluša ga MUP, sluša ga pravosuđe, znači ima vlast na teritoriji Republike Srpske. -A šta ako opozicija izađe na izbore? -Pa imaćemo dva predsjednika. Ako opozicija izađe na te izbore i eventualno se izabere neki kandidat iz njihovih redova, on će takođe pretendovati da bude predsednik Republike Srpske, samo ne znam kako će uspeti da izbace Dodika iz te palate, jer on ima vlast i neće priznati te izbore”, pojasnio je Antić.
Zbog svega ovoga mladi odlaze iz naše zemlje, jer im država u kojoj žive ne pruža sigurnost i zbog toga što ne žele da žive u neuređenoom sistemu, zaključio je Antić, prenosi BN.
Politika
HRVATSKA PRIPREMA CENTAR za radioaktivni otpad na Trgovskoj Gori blizu BiH

Na lokaciji bivše kasarne Čerkezovac u opštini Dvor počelo je uklanjanje objekata radi uspostavljanja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane “Krško”, koji Hrvatska planira da skladišti na lokaciji Trgovska gora, na samoj granici sa BiH.
Hrvatski Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane “Krško” objavio je danas da je uklanjanje objekata počelo 16. juna.
Objekte uklanja firma EURKO, za građevinarstvo, inženjering i zaštitu okoline iz Vinkovaca, a planirano je da radovi traju 12 mjeseci, navode iz Fonda.
Na prostoru, koji će biti oslobođen uklanjanjem osam objekata, planirana je izgradnja upravne zgrade centra i dugoročno skladište za hrvatsku polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane “Krško.
– Do izgradnje navedenih objekata može doći ukoliko studija uticaja na okolinu potvrdi da je lokacija Čerkezovac primjerena za uspostavljanje centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada – saopšteno je iz Fonda.
Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško kao i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.
Srna
Politika
HE Dabar se gradi, KINEZI KRIJU UGOVOR, ekolozi upozoravaju

Kineske kompanije nemaju konkurenciju na velikim državnim gradilištima u Republici Srpskoj. Tako je i u slučaju HE Dabar, jednom od najvećih gradilišta gdje se, uprkos višestrukim sudskim osporavanjima, radovi nastavljaju iako gradnjom u opasnost dovode i eko sistem i građane tog područja. Hidroelektrane, termoelektrane, autoputevi, fabrike – sve su to poslovi koje bi trebala da gradi država. Međutim, kod nas to rade Kinezi. Jedan od projekata koje grade kineske firme za potrebe Elektroprivrede je i Hidroelektrana Dabar koja je dio sistema Gornji Horizonti. Iako su ekološke organizacije upozoravale na štete koje prijete području Južne Hercegovine, radovi ne prestaju. Zbog toga ali i zbog skrivanja ugovora podnesene su tužbe i pokrenuta pravna borba za pokušaj spasa ovog područja, kažu u Centru za životnu sredinu.
„Utužili smo jer smo vidjeli da nije bilo učešća javnosti zajedno sa kolegama iz Arhus centra Sarajevo smo osporili dozvole, Ministarstvo je izdalo nove. Mi smo spremili novi slučaj pred komitetom Berlinske konvencije gdje želimo da otvorimo slučaj protiv nadležnih institucija BiH jer nisu uradili blagovremeno svoj posao zato što ne brinu o okolini i ne uključuju građane i javnost u sve procese“, kaže Vladimir Topić, Centar za životnu sredinu.
Kod nas alternativnog investitora, očigledno nema, ali zato ima skrivanja. Pored HE Dabar, najskriveniji ugovor u Srpskoj potpisan je 2018.g. za izgradnju autoputa Banjaluka Prijedor. Nadležne institucije uporno kriju ugovor i odbijaju da javno objave detalje ugovora vrijednog 297 miliona evra. Transparensi je pokušao dobiti detalje ugovora čak i sudskim putem ali svaki put dobiju različit odgovor od nadležnih.
„Ono na šta mi želimo upozoriti su brojni ugovori koji su skriveni od javnosti u prethodnom periodu koji su doveli do toga što sad imamo sa Viaductom do toga što imamo sa Serdarovom u Ugljeviku i što ćemo možda imati sa drugim investitorima koji su dobijali poslove koji su se krili od javnosti i na kraju je nastala šteta po javni interes i na kraju će to platiti građani“, kaže Srđan Traljić, Transparensi International BiH.
Ulaganja su dobra i potrebna za Republiku Srpsku ali je neophodno da se sve radi legalnim tokovima i da se zna porijeklo novca. Međutim, u većini slučajeva, svi ugovori sa kinezima su tajni, smatraju u opoziciji.
„Imamo za rezultat da HE Dabar bilježi gubitke s obzirom da imamo neadekvatne planove i izvođenje projekata, japanci to kažu potrebno je četiri godine planirati da biste jednu godinu izveli na pravi način a rukovodstvo RS na čelu sa SNSD-om radi to na suprotan način“, ističe Bojan Kresojević, poslanik PDP u NS RS.
A na kraju, kineske kompanije, kao gljive poslije kiše, samo niču u Srpskoj. Za sad, firme iz Kine trenutno grade hidroelektrane „Dabar“ i „Bistrica“, autoputeve Banjaluka – Prijedor i Brčko – Bijeljina, kao i bolnicu u Doboju. Ovi projekti vrijedni su preko milijardu maraka, a u pripremi su i novi za koje će, s obzirom na dugogodišnje veze i saradnju, bez sumnje favorit biti kineski izvođači.
(BN) Foto: BN
-
Svijet2 dana ago
AMERIKA NAPALA IRAN: Tramp dao zeleno svjetlo, SAD gađale 3 nuklearna postrojenja
-
Politika2 dana ago
DODIK TVRDI “Grupa iz Konjica UCIJENILA MOJU GLAVU na milion evra!”
-
Zanimljivosti1 dan ago
TURISTIČKI BUM SKUPO KOŠTA: Hoteli u Dubaiju jeftiniji nego u BiH
-
Svijet2 dana ago
MEDVEDEV “ZATRESAO” SVIJET! “Postoje zemlje spremne da isporuče nuklearno oružje Iranu”
-
Svijet2 dana ago
Ako Iran blokira Ormuski moreuz, POČEĆE HAOS U CIJELOM SVIJETU
-
Svijet1 dan ago
AMERIČKA AMBASADA U KATARU poručila svojim građanima “NE IZLAZITE IZ KUĆA”
-
Politika21 sat ago
SRPSKA DOBIJA POMOĆNI SASTAV POLICIJE, evo šta planira Federacija
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ “Koridor je bio borba za život, slobodu i OPSTANAK SRPSKOG NARODA”