Connect with us

Politika

TUŽILAC “ZNATE LI KO CE SADA VRATITI KREDIT”? Šta je Višković rekao na suđenju Džombiću

Svjedočenjem Radovana Viškovića premijera Republike Srpske, Zorana Stevanovića, gradonačelnika Zvornika i Mile Matića, predsjednika Uprave „Alumine“ danas je u banjalučkom Okružnom sudu nastavljeno suđenje bivšem premijeru Republike Srpske Aleksandru Džombiću optuženom za zloupotrebu službenog položaja u slučaju nezakonitog odobravanja kredita od 19,4 miliona KM firmi „Energolinija“ iz Zvornika.

Odmah mi je bilo jasno da kredit IRB RS nije utrošen namjenski, jer je bio završen samo jedan kotao, ali ne i drugi koji je završila „Alumina“, izjavio je svjedok Mile Matić, predsjednik Uprave „Alumine“.

On je odgovarajući na pitanja republičkog javnog tužioca Radenka Jankovića istakao da je nenamjensko trošenje sredstava iz višemilionskog kredita utvrdila i kontrola iz IRB-a.

Isplaćeno je oko 6 miliona maraka, ali je isplata prestala nakon što je „Alumina“ tužila i dobila IRB.

„Dokazali smo na sudu da je jemac, odnosno „Alumina“ bila prevarena“, naveo je Matić.

Dodao je da je „Alumina“ imala namjeru da preuzme sva dugovanja koja je imala „Energolinija“.

„Nije mi poznato zašto su propali pregovori sa Vladom Srpske“, izjavio je Matić dodavši kako je „Alumina“ mogla vraćati kompletan iznos kredita.

Predsjednik Uprave „Alumine“ istakao je da su bivši vlasnici iz Litvanije ostali dužni ovoj zvorničkoj firmi više od 122 miliona maraka.

Odgovarajući na pitanja odbrane čiji je bio svjedok, Matić je istakao da je rekonstrukcija „Energolinije“ bila smislena, da bi fabrika za koju je vezano više od 1.000 kooperanata mogla preživjeti.

O pozitivnim aspektima kreditiranja „Energolinije“ svjedočili su Višković i Stevanović.

Aktuelni premijer Srpske Višković, odgovarajući na pitanja odbrane, podsjetio je da je 2012. godine bio izvršni direktor Sektora za saobraćaj u firmi „Boksit“ iz Milića koja je bila, a i danas je u neraskidivim poslovnim vezama sa „Aluminom“.

Višković je rekao da su bivši vlasnici Litvanci iz samo njima znanih razloga podijelili „Birač“ na nekoliko firmi koje ne mogu funkcionisati jedna bez druge.

„Poznato mi je plasiranje kredita IRB-a firmi „Energolinija“. U to vrijeme postojala je ozbiljna prijetnja da cijela fabrika stane sa radom zbog visoke cijene gasa, a izgradnja vertikalnih peći na ugalj spasila je kompaniju „Birač“. U kompaniji je tada bilo zaposleno nešto manje od 1.500 radnika sa stotinama drugih uvezanih firmi i hiljadama radnika i članova njihovih porodica. „Alumina“ je danas najveće strateško preduzeće u Srpskoj koje ima najveći izvoz u BiH“, objasnio je Višković dodavši kako je menadžment „Alumine“ svojim znanjem sačuvao firmu od propadanja.

Odgovarajući na pitanja republičkog javnog tužioca Radenka Jankovića, predsjednik Vlade RS je potvrdio da je „Alumina“ vraćala kredit „Energolinije“ do 2017. godine kada je otvoren stečaj.

Janković: Znate li ko će sada vratiti kredit?

Višković: Ne znam.

Janković: Znači ostaće nevraćen?

Višković: Nisam siguran.

Milioni za gas

Gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović takođe je svjedočio na poziv optuženog Džombića.

Stevanović se prisjetio kritičnog perioda uočio odobravanja spornog kredita „Energoliniji“ rekavši kako su mjesečne fakture za gas iznosile oko 7 miliona.

„Inženjeri „Alumine“ su izračunali da bi rekonstrukcija peći na ugalj smanjila mjesečne troškove za oko tri i po miliona maraka“, rekao je Stevanović dodavši kako je zbog svega pisao pismo Vladi Republike Srpske tražeći podršku.

Odgovarajući na pitanja tužioca Jankovića, gradonačelnik Zvornika je rekao da ne zna kakva je bila finansijska situacija u firmi „Energolinija“.

Janković: Da li znate da li je čitav kredit upotrebljen za investiticiju?

Stevanović: Ne znam, vjerovatno jeste.

Džombića optužnica Tužilaštva Republike Srpske tereti da je zloupotrebu službenog položaja izvršio na način da je tokom 2012. godine tada prezaduženoj firmi “Energolinija” iz Zvornika omogućio dobijanje kredita od IRB RS u iznosu od 19,4 miliona KM koji nikada nije vraćen.

„Nakon što je 10. novembra 2011. godine kreditni odbor IRB Republike Srpske donio odluku kojom se odbija zahtjev za kredit „Energoliniji“ d.o.o. Zvornik zbog prezaduženosti i obaveza u iznosu od 35 miliona KM, optuženi je pozvao tadašnjeg direktora IRB RS Milenka Pavlovića i rekao mu da zahtjev za kredit treba odobriti. Pavlović je to odbio i podnio je ostavku. Novi zahtjev za odobravanje kredita “Energolinija” je dostavila 18. januara 2012. godine, a optuženi Džombić je zatražio da se on ponovo obradi“, navodi se u optužnici Republičkog javnog tužilaštva.

Tužilaštvo smatra da je Džombić bio svjestan da “Energolinija” neće moći vraćati kredit.

Od ukupnog iznosa kredita, 10, 6 miliona KM upotrebljeno je za investicije, dok je ostatak novca različitim transakcijama izvučen iz BiH, odnosno RS.

Srpskainfo

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno