Connect with us

Politika

TUŽILAC “ZNATE LI KO CE SADA VRATITI KREDIT”? Šta je Višković rekao na suđenju Džombiću

Svjedočenjem Radovana Viškovića premijera Republike Srpske, Zorana Stevanovića, gradonačelnika Zvornika i Mile Matića, predsjednika Uprave „Alumine“ danas je u banjalučkom Okružnom sudu nastavljeno suđenje bivšem premijeru Republike Srpske Aleksandru Džombiću optuženom za zloupotrebu službenog položaja u slučaju nezakonitog odobravanja kredita od 19,4 miliona KM firmi „Energolinija“ iz Zvornika.

Odmah mi je bilo jasno da kredit IRB RS nije utrošen namjenski, jer je bio završen samo jedan kotao, ali ne i drugi koji je završila „Alumina“, izjavio je svjedok Mile Matić, predsjednik Uprave „Alumine“.

On je odgovarajući na pitanja republičkog javnog tužioca Radenka Jankovića istakao da je nenamjensko trošenje sredstava iz višemilionskog kredita utvrdila i kontrola iz IRB-a.

Isplaćeno je oko 6 miliona maraka, ali je isplata prestala nakon što je „Alumina“ tužila i dobila IRB.

„Dokazali smo na sudu da je jemac, odnosno „Alumina“ bila prevarena“, naveo je Matić.

Dodao je da je „Alumina“ imala namjeru da preuzme sva dugovanja koja je imala „Energolinija“.

„Nije mi poznato zašto su propali pregovori sa Vladom Srpske“, izjavio je Matić dodavši kako je „Alumina“ mogla vraćati kompletan iznos kredita.

Predsjednik Uprave „Alumine“ istakao je da su bivši vlasnici iz Litvanije ostali dužni ovoj zvorničkoj firmi više od 122 miliona maraka.

Odgovarajući na pitanja odbrane čiji je bio svjedok, Matić je istakao da je rekonstrukcija „Energolinije“ bila smislena, da bi fabrika za koju je vezano više od 1.000 kooperanata mogla preživjeti.

O pozitivnim aspektima kreditiranja „Energolinije“ svjedočili su Višković i Stevanović.

Aktuelni premijer Srpske Višković, odgovarajući na pitanja odbrane, podsjetio je da je 2012. godine bio izvršni direktor Sektora za saobraćaj u firmi „Boksit“ iz Milića koja je bila, a i danas je u neraskidivim poslovnim vezama sa „Aluminom“.

Višković je rekao da su bivši vlasnici Litvanci iz samo njima znanih razloga podijelili „Birač“ na nekoliko firmi koje ne mogu funkcionisati jedna bez druge.

„Poznato mi je plasiranje kredita IRB-a firmi „Energolinija“. U to vrijeme postojala je ozbiljna prijetnja da cijela fabrika stane sa radom zbog visoke cijene gasa, a izgradnja vertikalnih peći na ugalj spasila je kompaniju „Birač“. U kompaniji je tada bilo zaposleno nešto manje od 1.500 radnika sa stotinama drugih uvezanih firmi i hiljadama radnika i članova njihovih porodica. „Alumina“ je danas najveće strateško preduzeće u Srpskoj koje ima najveći izvoz u BiH“, objasnio je Višković dodavši kako je menadžment „Alumine“ svojim znanjem sačuvao firmu od propadanja.

Odgovarajući na pitanja republičkog javnog tužioca Radenka Jankovića, predsjednik Vlade RS je potvrdio da je „Alumina“ vraćala kredit „Energolinije“ do 2017. godine kada je otvoren stečaj.

Janković: Znate li ko će sada vratiti kredit?

Višković: Ne znam.

Janković: Znači ostaće nevraćen?

Višković: Nisam siguran.

Milioni za gas

Gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović takođe je svjedočio na poziv optuženog Džombića.

Stevanović se prisjetio kritičnog perioda uočio odobravanja spornog kredita „Energoliniji“ rekavši kako su mjesečne fakture za gas iznosile oko 7 miliona.

„Inženjeri „Alumine“ su izračunali da bi rekonstrukcija peći na ugalj smanjila mjesečne troškove za oko tri i po miliona maraka“, rekao je Stevanović dodavši kako je zbog svega pisao pismo Vladi Republike Srpske tražeći podršku.

Odgovarajući na pitanja tužioca Jankovića, gradonačelnik Zvornika je rekao da ne zna kakva je bila finansijska situacija u firmi „Energolinija“.

Janković: Da li znate da li je čitav kredit upotrebljen za investiticiju?

Stevanović: Ne znam, vjerovatno jeste.

Džombića optužnica Tužilaštva Republike Srpske tereti da je zloupotrebu službenog položaja izvršio na način da je tokom 2012. godine tada prezaduženoj firmi “Energolinija” iz Zvornika omogućio dobijanje kredita od IRB RS u iznosu od 19,4 miliona KM koji nikada nije vraćen.

„Nakon što je 10. novembra 2011. godine kreditni odbor IRB Republike Srpske donio odluku kojom se odbija zahtjev za kredit „Energoliniji“ d.o.o. Zvornik zbog prezaduženosti i obaveza u iznosu od 35 miliona KM, optuženi je pozvao tadašnjeg direktora IRB RS Milenka Pavlovića i rekao mu da zahtjev za kredit treba odobriti. Pavlović je to odbio i podnio je ostavku. Novi zahtjev za odobravanje kredita “Energolinija” je dostavila 18. januara 2012. godine, a optuženi Džombić je zatražio da se on ponovo obradi“, navodi se u optužnici Republičkog javnog tužilaštva.

Tužilaštvo smatra da je Džombić bio svjestan da “Energolinija” neće moći vraćati kredit.

Od ukupnog iznosa kredita, 10, 6 miliona KM upotrebljeno je za investicije, dok je ostatak novca različitim transakcijama izvučen iz BiH, odnosno RS.

Srpskainfo

Related Topics:

Politika

DA LI “TROJKA” U FBIH JOŠ POSTOJI i koliko je SDP blizu vlasti sa SDA?

Ako je suditi po izjavama pojedinaca i medijskim napisima, koalicija SDA i SDP-a već je dogovorena, međutim u ovom trenutku to je još daleko, i razgovori na tu temu tek treba da počnu.

Navodi pojedinih medija da je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, svojim koalicionim partnerima Elmedinu Konakoviću, predsjedniku NiP-a, i Sabini Ćudić, predsjednici Naše stranke, rekao da “trojka”, odnosno koalicija ove tri stranke, više ne postoji, su demantovani. Ali, zanimljivo, još niko od zvaničnika “trojke” i SDA nije eksplicitno ni potvrdio ni demantovao da će vlast formirati SDA i SDP.

“Što se tiče sudbine ‘trojke’ nakon izbora, ona za sada ostaje zajedno. Koalicija SDA – SDP matematički je vrlo moguća. Ali ‘trojka’ ostaje, a u kojem obliku – to ćemo vidjeti”, rekao je Konaković, dodajući da bi koalicija SDA i SDP bila matematički i institucionalno najstabilnija koalicija probosanskih snaga.

On je rekao i da oni (SDP i SDA) imaju puno pravo da naprave neki dogovor i da bi bilo važno da u tom dogovoru bude barem dio onoga što “smo mi napravili na početku ovog mandata”.

I sam Nikšić je demantovao da je rekao da “trojka” ne postoji, ali nije demantovao da se ide u pravcu vlasti sa SDA.

“Sudeći prema pojedinim medijskim napisima, neki su u naše ime već završili razgovore, podijelili funkcije, raskinuli saveze i formirali nove koalicije, a da mi koji bismo u svemu tome trebali učestvovati o tome očigledno nismo obaviješteni. Željno iščekujem da saznamo i šta smo sljedeće odlučili”, rekao je nedavno Nikšić.

On je naveo da će o narednim koracima razgovarati sa svojim partnerima i u okviru stranačkih organa, uvažavajući izborni rezultat i “potrebu da se osigura odgovorno i funkcionalno djelovanje vlasti”.

Prema nezvaničnim informacijama, razgovori o saradnji SDA i SDP-a tek treba da počnu. Tim povodom formiran je i pregovarački tim ispred SDA, a osim SDP-a, razgovaraće se i sa SBiH i DF-om.

Tim SDA čine visokopozicionirani članovi SDA, i to Mirsad Zaimović, Mirsad Mujić, Halid Genjac i Edin Ramić, a iz SDA je saopšteno i da je konstatovano da je SDA imala rast i da im taj rezultat daje pravo i obavezu da preuzmu odgovornost za vlast na svim nivoima.

Mediji u Federaciji BiH navode i da je sama SDA podijeljena oko toga sa kim treba praviti vlast. S jedne strane su oni koji se zalažu da to bude SDP, a drugi da to budu DF i SBiH, dok postoji i grupa onih koji su za to da se napravi najšira moguća koalicija bošnjačkih političkih partija.

Kada je riječ o potencijalnoj koaliciji SDP-a i SDA, dugogodišnji partneri SDP-a, u prvom redu NiP, kažu da nemaju ništa protiv te saradnje.

“Te su stranke potpuno politički odvojene u svojim ideologijama. Neka radi svaka stranka kako misli da treba da radi. Mi nismo ni u situaciji da možemo nešto posebno odlučivati. Predsjednik Konaković je rekao da se neće ljutiti ako SDP ode sa SDA”, rekao je Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH i poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo.

Ono što je gotovo sigurno jeste da će uz SDA u vlast na nivou Bosne i Hercegovine ići SNSD i HDZ sa svojim partnerima i, po svemu sudeći, u finalne pregovore o vlasti ući će se tek nakon što SDA sa svojim potencijalnim partnerima dogovori koaliciju.

Nastavi čitati

Politika

DOVEDENI DO APSURDA: „Istok 2“ plaćen, a RiTE Ugljevik sada nema uglja – račun stiže građanima

Novi zastoj Termoelektrane Ugljevik bio je izvjestan, ali je u ovom trenutku potpuno neizvjesno kada će ponovo početi sa radom, poručio je predsjednik Opštinskog odbora Pokreta Sigurna Srpska Ugljevik Nikola Dakić.

Dakić ističe da posljedice ovakvog stanja ne trpe samo RiTE Ugljevik i njeni radnici, nego i cijeli elektroenergetski sistem i građani Ugljevika.

– Elektroprivreda Republike Srpske ostala je bez značajne proizvodnje električne energije, a Ugljevik još jednu zimu dočekuje bez grijanja. Sve ovo je posljedica godinama pogrešnog odnosa vlasti prema preduzeću od kojeg praktično živi ova opština – rekao je Dakić.

On podsjeća da je ležište uglja „Istok 2“, koje je ranije bilo oduzeto RiTE Ugljevik, otkupljeno za potrebe ovog preduzeća, ali da nakon toga nisu obezbijeđena sredstva neophodna da se ležište stavi u funkciju.

– Nisu riješeni eksproprijacija, neophodna mehanizacija i drugi preduslovi za eksploataciju. Tako smo došli u situaciju da imamo „Istok 2“ na papiru, ali RiTE od toga nema ugalj koji joj je neophodan za rad. Ako država zaista ima namjeru da sačuva ovo preduzeće, sada je trenutak da to pokaže konkretnim potezima – naglasio je Dakić.

Prema njegovim riječima, neophodno je hitno donijeti *lex specialis* kojim bi se riješilo pitanje eksproprijacije i obezbijedila nabavka neophodne mehanizacije, ali i na određeni period zamrznuti obaveze RiTE Ugljevik prema državi.

– Najvažnije od svega jeste da RiTE Ugljevik mora postati ozbiljna stavka u budžetu Republike Srpske, sa značajnim sredstvima namijenjenim stabilizaciji i oporavku preduzeća. Ako ove mjere izostanu, biće teško povjerovati da vlast zaista ima namjeru da spasi RiTE – poručio je Dakić.

On kaže da među građanima i radnicima u Ugljeviku postoji sve veći strah da se preduzeće svjesno gura ka stečaju.

– Vlast ima priliku da pokaže da te sumnje nisu opravdane. Neka usvoje mjere koje predlažemo, obezbijede uslove za rad i pokažu da RiTE Ugljevik ima budućnost. U suprotnom, strah ljudi da se preduzeće namjerno dovodi do kraja biće sve veći – istakao je Dakić.

On je kritikovao i odnos načelnika opštine i lokalne vlasti prema problemu RiTE Ugljevik, ocjenjujući da u ovakvoj situaciji nema mjesta stranačkoj poslušnosti i ćutanju.

Nastavi čitati

Politika

CIK BROJI PREOSTALE GLASOVE! Evo koliko imaju Cvijanovićeva, Božović, Minić i Blanuša

U toku je brojanje glasova iz odsustva, mobilnih timova i diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP), a prema trenutnim preliminarnim rezultatima, u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH vodi Željka Cvijanović sa 306.074 glasa, dok je Savo Minić osvojio 289.371 glas u trci za predsjednika Republike Srpske.

Ključne izborne brojke

  • Cvijanovićeva vodi sa 306.074 glasa
  • Minić ima 289.371, Blanuša 230.503 glasa
  • SNSD prvi za NS RS sa 206.304 glasa
  • PSS ima 74.174, a SDS 63.859 glasova
  • Brojanje glasova još traje

Koliko glasova imaju kandidati za Predsjedništvo BiH?

Željka Cvijanović, kandidatkinja SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH, na izborima održanim 4. oktobra dobila je, prema posljednjim podacima koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), 928 glasova iz kategorije odsustva, mobilnih timova i DKP, čime je ukupan broj njenih glasova dostigao 306.074.

Marinko Božović, kandidat Srpske demokratske stranke (SDS), dobio je 327 glasova iz ove kategorije, a trenutno ima ukupno 145.428 glasova.

Nebojša Vukanović, kandidat Liste za pravdu i red, dobio je 149 glasova, a njegov ukupan broj glasova iznosi 98.919.

Kada je riječ o izboru bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, kandidat koalicije “Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu”, ima 215.818 glasova, uključujući 81 glas iz navedene kategorije.

Bakir Izetbegović, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), osvojio je 192.490 glasova, od čega je 298 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Semir Efendić, kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 145.801 glas, uključujući 37 glasova iz ove kategorije.

Fahrudin Radončić, kandidat Saveza za bolju budućnost (SBB), osvojio je 12.135 glasova, od čega je 11 iz navedene kategorije.

Koliko glasova imaju Minić i Blanuša?

Prema trenutnim preliminarnim rezultatima, Savo Minić, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – Milorad Dodik, ima 289.371 glas, uključujući 897 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Branko Blanuša, kandidat SDS-a, osvojio je 230.503 glasa, od čega je 358 iz ove kategorije.

Ramiz Salkić, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), ima 9.722 glasa, uključujući 128 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ćamil Duraković, nezavisni kandidat, osvojio je 6.267 glasova, od čega je 49 iz navedene kategorije.

Bogdan Jovanović, kandidat Stranke “Život”, ima 4.389 glasova, uključujući pet glasova iz ove kategorije.

Ivan Begić, kandidat Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), osvojio je 2.720 glasova, od čega su tri iz navedene kategorije.

Jusuf Arifagić, kandidat Naroda i pravde (NiP), ima 2.691 glas, uključujući devet glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Igor Balukčić, kandidat HDZ-a 1990, osvojio je 2.268 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Marko Jorgić, nezavisni kandidat, ima 1.820 glasova, uključujući četiri glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Franjo Jukić, kandidat koalicije koju čine HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB i HRAST, osvojio je 1.189 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Begija Smajić, kandidatkinja Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 1.178 glasova, uključujući sedam glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ivo Kamenjašević, kandidat Hrvatske seljačke stranke (HSS), osvojio je 525 glasova, od čega su dva iz navedene kategorije.

Kako stoje SNSD, PSS i SDS u trci za Narodnu skupštinu RS?

Kada je riječ o izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, SNSD – Milorad Dodik trenutno ima 206.304 glasa, uključujući 535 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Pokret “Sigurna Srpska”, koji predvodi Draško Stanivuković, uz PDP i druge partnere, osvojio je 74.174 glasa, od čega je 120 iz navedene kategorije.

SDS – Volja naroda ima 63.859 glasova, uključujući 182 glasa iz ove kategorije.

Koalicija DNS – NPS Banjac – Nešić osvojila je 29.364 glasa, od čega je 108 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Socijalistička partija Petra Đokića, Demos i NDP imaju ukupno 28.552 glasa, uključujući 93 glasa iz ove kategorije.

Ujedinjena Srpska osvojila je 27.729 glasova, od čega je 99 iz navedene kategorije.

Socijalistička partija Srpske (SPS) – Goran Selak, uz Pokret “Jedinstvena Srpska”, ima 24.334 glasa, uključujući 53 glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Lista Za pravdu i red – Nebojša Vukanović, PDP Republike Srpske i Igor Crnadak trenutno imaju 24.270 glasova, od čega su 22 iz navedene kategorije.

Rezultati su preliminarni i mogu se mijenjati tokom daljeg brojanja i obrade glasova.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno