Connect with us

Politika

SDA prijeti veliki raskol

Ukoliko SDA ne bude dio vlasti, ne samo na zajedničkom, već i na federalnom nivou, treba očekivati da unutarstranačko jedinstvo bude do temelja uzdrmano pa samim tim i otvoreno pitanje nekih novih kadrovskih rješenja, ali i opstanka ove bošnjačke partije.

Kaže ovo za “Glas Srpske” politički analitičar i član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski, analizirajući uzavrelu političku scenu u FBiH, ali i sve veću mogućnost da ova stranka nakon toliko godina ostane bez učešća u izvršnoj vlasti i na zajedničkom nivou, što je već gotova stvar, a tako i na nivou FBiH. Kako kaže, ne treba zaboraviti da SDA i dalje drži “bošnjački ključ” za imenovanje premijera i nove vlade FBiH.

– Videćemo da li će oni iskoristiti zakonske mehanizme i poluge koje su im na raspolaganju te tako minirati postignuti koalicioni sporazum “osmorke” i HDZ-a. Mislim da su i oni svjesni da ukoliko na kraju ostanu i bez izvršne vlasti na federalnim nivou da će to biti jedino veliko iskušenje za njih. Ne treba zaboraviti pomenuti da je dobar deo opozicionih stranaka, koje, kako stvari stoje, sada dolaze na vlast, upravo produkt bivših i “odmetnutih” SDA kadrova. Znači ni ranije nije bilo nekog velikog i bezrezervnog jedinstva unutar ove stranke. Ono je mnogo puta bilo okrnjeno i narušeno. To sigurno možemo očekivati i ako se ostvari za njih najcrnji politički scenario. U tom slučaju nisam baš siguran da oni mogu neokrnjeni preživati naredne četiri godine – ubijeđen je Sitarski.

Na pitanje kako gleda na sve učestalije i otvorenije prijeteće poruke čelnika SDA da “neće dozvoliti prekrajanje izborne volje građana”, ali i navodno izdajničku politiku “osmorke”, odnosno “trojke” te da će upravo oni biti “na čelu kolone koja će državu odbraniti”, Sitarski kaže da se radi o političkom vokabularu i retorici koji se nekada na balkanskim prostorima dobro primao, ali i priči koja je vjerovatno podstaknuta sve realnijim scenarijom – da SDA završi u opoziciji na oba nivoa vlasti.

– To više ne prolazi u toj meri. Mislim da bi im bolje bilo, pogotovo ukoliko odu u opoziciju, da preispitaju svoju politiku i programska načela, izvrše kadrovske promene, ali i promene dosadašnji modus operandi na političkoj sceni u BiH – kaže Sitarski.

Politički analitičar Pejo Gašparević smatra da iako postaje sve očiglednije da ova stranka proživljava jednu veliku krizu, ne treba nikako zaboraviti da se radi o moćnoj političkoj organizaciji, sa velikim biračkim tijelom, koja i dalje uživa veliku podršku Islamske zajednice, ali i Turske.

– Zato i ne vjerujem da se oni tek tako mogu raspasti i postati beznačajan politički faktor u BiH. Treba očekivati određene turbulencije i previranja, ali ne treba zaboraviti ni da velike stranke imaju tu sposobnost regeneracije. Vjerujem da će se to i njima desiti. Drugo pitanje je kako će završiti sve veći raskol unutar bošnjačkog političkog bića, između konzervativne SDA i SDP-a. Evropa navija za lijevo orijentisane bošnjačke stranke, a Turska za SDA – kaže Gašparević.

Osvrćući se na prijetnje pojedinih čelnika SDA i pozive na bunt, Gašparević kaže da smatra da SDA na ovaj način, osnaženom i ostrašćenom retorikom želi pokazati kako nisu u defanzivi, već naprotiv, da su i dalje jaki.

“Narodni bunt”

Potpredsjednik SDA Edin Ramić u nedavnom intervjuu za BHRT istakao je da postoje bar tri razloga zbog kojih SDA ne bi trebalo da bude u opoziciji. Prvo zbog toga što SDA ima izborni rezultat, zatim zbog toga što su joj građani dali najveću podršku te zato što na nivou FBiH bez SDA ne može biti formirana nova vlast. Ukoliko do toga dođe Ramić je upozorio da bi to izazvalo nezadovoljstvo kod naroda.

– U narodu se već osjeti reakcija i nezadovoljstvo zbog ambicija “osmorke” da formira vlast bez SDA. Ukoliko dođe do izdaje interesa države, logično je da ćemo mi predvoditi bunt naroda. Stati na čelo te kolone – poručio je Ramić.

Politika

KRESOJEVIĆ POZIVA RAČUNOVOĐE: “Vrijeme je da se čuje naš glas – dođite na javnu raspravu o novom zakonu!”

Narodni poslanik PDP-a, Bojan Kresojević, poručio je da je konačno došlo vrijeme da se čuje glas računovođa, ističući da je ova profesija potcijenjena već 25 godina.

Kako kaže, vlast ne želi organizovati javnu raspravu o Nacrtu zakona o računovodstvu i reviziji, pa zato PDP preuzima inicijativu i poziva sve zaposlene u ovoj oblasti na javnu raspravu koja će biti održana u srijedu, 19. novembra, u hotelu Jelena.

Na skupu će se razgovarati o ključnim pitanjima za računovodstvenu i revizorsku profesiju, a Kresojević izdvaja nekoliko prioriteta:

Vratiti Savez računovođama,

Poboljšati ekonomski položaj računovođa,

Prolongirati rok za predaju izvještaja,

Smanjiti kazne računovođama,

Eliminisati zabranu računovodstvenim tehničarima da vode knjige srednjim i velikim preduzećima.

„Zajedničkim djelovanjem izborićemo se za prava računovođa i revizora. Vidimo se!“, poručio je Kresojević.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ: „SNSD i HDZ blokadom Doma naroda pokazuju kukavičluk i političku frustraciju“

Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ocijenio je da je, kako kaže, namjerna blokada rada Doma naroda koju provode SNSD i HDZ „odraz kukavičluka i najobičnije političke frustracije“.

Borenović navodi da je riječ o klasičnoj zloupotrebi kvoruma, važnog ustavnog i poslovničkog mehanizma, čime se, tvrdi on, pokazuje da „apsurdni politički hir“ vladajućih stranaka nadilazi stvarne potrebe i normalan parlamentarni proces.

„Očigledno je da SNSD, posebno, ne može prihvatiti političku realnost – da više nemaju većinu za odlučivanje u oba doma Parlamenta BiH. I u maniru najvećih slabića bježe od odgovornog ponašanja“, poručio je Borenović.

On tvrdi da blokade nisu izraz političke snage, već nemoći.

„Još malo, pa će i taj SNSD obrazac bahatog, bezobraznog, primitivnog i nenarodnog djelovanja otići u političku prošlost“, zaključio je predsjednik PDP-a.

Nastavi čitati

Politika

DODIKOVO SRBOVANJE JE PUKLO: Dogovori neće donijeti ništa dobro Srpskoj

“Ne vjerujem da će dogovori koje je postigao Milorad Dodik i ukidanje zakona koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske donijeti bilo šta dobro Srpskoj, a kolika će šteta biti, to još niko ne zna.

Srbovanje je balon koji pukao jer nije bilo iskreno nego je služilo samo za prikupljanje političkih poena“, rekao je pisac i bivši ministar u Vladi Srbije Ratko Dmitrović u emisiji „MAT“ BN televizije.

– Bosanski lonac kuva, i u Banjaluci i u Sarajevu. Nakon tvrdnji da je Milorad Dodik pristao da BiH uđe u NATO, a da se imovina Srpske upiše u centralni registar i u katastar BiH, njegovih dogovora i povlačenja zakona usvojenih u Narodnoj skupštini, ne vjerujem da je to, kako se predstavlja, strateški dugo planirani politički potez, koji će donijeti dobro Srpskoj, tvrdi Dmitrović.

„99 % mislim da će BiH ubrzano krenuti u članstvo ka NATO. Što se tiče imovine, to je na neki način nagoviješteno i potezima u zadnjih 20-ak dana i nekim odlukama, a ovo oko NATO dodatno dovodi u ne baš zavisnu situaciju Republiku Srbiju“, smatra Dmitrović.

Na pitanje da li je poslije toga došlo do šumova između Dodika i zvaničnog Beograda, te da li je Dodik kamen oko vrata predsjedniku Vučiću, Dmitrović kaže da je Vučić sigirno bio pod pritiskom.

„Vučić je sigurno bio izložen pritiscima spolja, ja bih mogao da kažem i Amerikanaca, kad se Dodik ponašao onako kako se ponašao. On je tu ne balansirao, nego mislim da je uspio da smiri te strasti i da je njegova politika, konkretno o Republici Srpskoj, bila najbolja moguća u tom trenutku. On to radio sjajno. Ne vidim sad da Dodik može njemu više nešto da šteti“, mišljenja je Dmitrović.

– Srbovanje Milorada Dodika je puklo kao vašarski balon, a istinskog srbovanja nije ni bilo nego glume za velike pare, rekao je ranije Dmitrović koji, kako kaže, ne prihvata da neko odjednom može da promijeni političku poziciju i ubjeđenja i od anacionalnog političara postane nacionalista.

„Taj preokret u životu jednog političara ne mogu da prihvatim da je iskren i mislim da je kalkulantski zbog toga što se ispostavljalo da to srbovanje donosi političke poene, širenje biračkog tijela, i da je on, što je legitimno, rekao „dobro, ovo je ovako sad uredu“. Ne kažem da ne vjerujem Dodiku ništa, ali ne vjerujem ljudima koji mogu to da urade“, kategoričan je Dmitrović.

Govoreći o kampanji SNSD-a za prijevremene predsjedničke izbore, Dmitrović kaže da nikad do sada nije vidio kampanju u kojoj su se, umjesto samog kandidata, slikali i bivši predsjednici.

„Kad sam prvi put vidio plakat na kom je u centru Siniša Karan, a sa jedne i druge strane Milorad Dodik i Željka Cvijanović, mislio da je to neka montaža protiv Karana. Međutim, vidio da je to službeni plakat i da na njemu piše „Za Karana, za Dodika“. Ne znam zašto za Dodika.

Ako Siniša Karan sam po sebi nema nikakvu preporuku, ako sebe ne preporučuje nekim svojim prošlim životom, sposobnošću, potencijalima, a preporučuju ga Dodik i Cvijanovićka, onda to ne govori ništa dobro ni o njemu, a ni o njima“, jasan je Dmitrović.

– Ne bi bilo loše da kandidat SDS-a za predsjednika Srpske Branko Blanuša dobije šansu kao što su je i drugi dobijali, smatra Dmitrović.

„Ne mislim da bi to bilo loše. Mislim da bi bilo dobro, ako ništa drugo, da se promijeni stanje, jer ovo što je do sada bilo u Republici Srpskoj nije dobro. ‘Ajde bar nešto da se promijeni, da vidimo da li će da bude bolje“, kaže Dmitrović.

Kada je riječ o odnosima Srbije i Hrvatske, Dmitrović kaže da je službeni odnos Beograda i Zagreba drugačiji, ali da je odnos značajnog dijela hrvatske javnosti nakon prodora ustaštva i ulaska Domovinskog pokreta u Vladu Hrvatske, prema Srbiji na nivou s početka 90-ih godina.

„Što je najgore, vrlo mali broj se protivi tome. U Hrvatskoj u ovom trenutku, a vrlo dobro znam šta pričam, ponos biti proustaški nastrojen. Ostale su male snage na čelu sa ne SDP-om, bivšim komunistima nego sa ovom grupacijom „Možemo“ i nekoliko žena koje se bore protiv toga. Muškarci ćute sem dvojilce ili trojice istoričara. Ustaštvo tutnji Hrvatskom i to je zaista zabrinjavajuće“, ističe Dmitrović.

– Govorio sam da će, kad više Srba ne bude u Hrvatskoj ili ih bude toliko da neće predstavljati problem čak ni ekstremistima, oni krenuti jedni na druge. To se sad događa jer se Hrvati žestoko kače između sebe“, zaključio je Dmitrović.

Nastavi čitati

Aktuelno